Vrlo vjerovatna etnička mapa BH po popisu 2013.g.

[bole1st]

Hoćeš reči da RS skupi 33% poreza? Nije li to malo previše za taj entitet? Svo vrijeme trubimo da su propali i da ekonomski tonu iz dana u dan a sad ispada da prikupe otprilike isto koliko ih i ima?

Ako su isti kao propala FBIH, zar to ne znaci da su i oni propali?

[korisnik101]

Teško mi je u to povjerovati. Svi veliki punjači su u Federaciji. Od željezare zenica, preko Aluminija, Elektroprivrede BiH i HB, BH Telecoma, itd itd.

Ima i u PC punjaca.
Modrica, Bos Brod, pa i sam Telekom puni budzet jer nevazno ko je vlasnik moraju placati porez na doprinose.
Nedavno je PC zatrazila 180 miliona Eura duga za autoput BL-Doboj. Taj dug isto utice na ubiranje poreza.
Sto je veci dug, to je veci priliv poreza kroz doprinose, uz to je veci GDP. Zacarani krug u kojem se mnoge drzave svijeta danas nalaze.

[bole1st]

Zar Budzeti Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine nisu zasebni, da FBiH ima svoj a RS svoj budzet, da FBiH ubire svoje poreze sa teritorija FBiH a RS ubire poreze samo sa teritorije RS-a? ili FBiH ubire poreze iz FBiH i finansira od tog poreza i svog budzeta i Republiku Srpsku?

Da drzava ne bi zavisila od volje entiteta, svi prihodi se uplate drzavi, koja uzme dio za sebe, pa ostatak vrati entitetima i distriktu.

Da je drukcije, entiteti bi mogli da ucjenjuju drzavu time sto joj ne bi placali njen dio.

Ovo ne vazi za sve poreze i namete, nego samo za neke, kao sto je PDV, carina, akcize. Ostale entiteti i disktrikt vode samostalno.

[Helikopter]

Zar Budzeti Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine nisu zasebni, da FBiH ima svoj a RS svoj budzet, da FBiH ubire svoje poreze sa teritorija FBiH a RS ubire poreze samo sa teritorije RS-a? ili FBiH ubire poreze iz FBiH i finansira od tog poreza i svog budzeta jednim dijelom i Republiku Srpsku?

Da drzava ne bi zavisila od volje entiteta, svi prihodi se uplate drzavi, koja uzme dio za sebe, pa ostatak vrati entitetima i distriktu.

Da je drukcije, entiteti bi mogli da ucjenjuju drzavu time sto joj ne bi placali njen dio.

Ovo ne vazi za sve poreze i namete, nego samo za neke, kao sto je PDV, carina, akcize. Ostale entiteti i disktrikt vode samostalno.

Ok, ali da li ovakvim nacinom i zakonima ne profitira ekonomski bolje RS od FBiH jer im se dodjeljuje nazad od svih prihoda od poreza i jedan dio novca od poreskih obveznika iz FBiH?

[bole1st]

Ok, ali da li ovakvim nacinom i zakonima ne profitira ekonomski bolje RS od FBiH jer im se dodjeljuje nazad od svih prihoda od poreza i jedan dio novca od poreskih obveznika iz FBiH?

Ne, procitaj prethodnu stanu. I nemoj da povecavas slova bezveze.

[madner]

Drzava ubire poreze, podmiri prvo drzavu pa onda u skladu sa izvorom prihoda ostatak raspodjeli.

RS blago profitira jer su firme ranije registrovale se u RSu zbog nizih nameta.

[Paranoid]

Ok, ali da li ovakvim nacinom i zakonima ne profitira ekonomski bolje RS od FBiH jer im se dodjeljuje nazad od svih prihoda od poreza i jedan dio novca od poreskih obveznika iz FBiH?

To je istina, ali se knjiži kao dug prema FBiH..

[Paranoid]

Drzava ubire poreze, podmiri prvo drzavu pa onda u skladu sa izvorom prihoda ostatak raspodjeli.

RS blago profitira jer su firme ranije registrovale se u RSu zbog nizih nameta.

Situacija se zbog uvedenih dividendi uveliko promijenila ..i dalje se mijenja..

[vivaldi]

Zar Budzeti Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine nisu zasebni, da FBiH ima svoj a RS svoj budzet, da FBiH ubire svoje poreze sa teritorija FBiH a RS ubire poreze samo sa teritorije RS-a? ili FBiH ubire poreze iz FBiH i finansira od tog poreza i svog budzeta i Republiku Srpsku?

imas indirektne i direktne poreze.

Od indirektnih drzava uzme svoj procenat (koji prije usvajanje dogovore entiteti), a ostatak ide entitetima po onim koeficijentima, a direktne poreze i doprinose prikupljaju iskljucivo entiteta (porezi na plate, imovinu itd te pio, zdravstvo..)

[muzicar_iz_parka]

Da li će se raspodjela poreza u dogledno vrijeme obračunavati po novim ciframa stanovnika u gradu X ili će i dalje važiti popis iz 1991?

[vivaldi]

Da li će se raspodjela poreza u dogledno vrijeme obračunavati po novim ciframa stanovnika u gradu X ili će i dalje važiti popis iz 1991?

pdv nema nikakve veze sa popisom i brojem stanovnika

[muzicar_iz_parka]

pdv nema nikakve veze sa popisom i brojem stanovnika

Zar ne dobijaju opštine/gradovi određen dio iz PDV kolača po veličini?

[Helikopter]

Da li će se raspodjela poreza u dogledno vrijeme obračunavati po novim ciframa stanovnika u gradu X ili će i dalje važiti popis iz 1991?

pdv nema nikakve veze sa popisom i brojem stanovnika

Mozes li specificiraati ovdje sve vrste direktnih i indirektnih poreza i njihov procenat koji drzava uzima svaki mjesec i periodicno?

[vivaldi]

pdv nema nikakve veze sa popisom i brojem stanovnika

Zar ne dobijaju opštine/gradovi određen dio iz PDV kolača po veličini?

UIO dijeli na entitete i distrikt.

Da budem iskren, ne znam kako se onda preraspodjeljuje unutar unutar federacije po kantonima

[Mister Yes]

Da budem iskren, ne znam kako se onda preraspodjeljuje unutar unutar federacije po kantonima

Evo kako:



Čime se dobije ovo:

Dio prihoda s jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje raspodjeljuje se na dva entiteta i Brčko distrikt. Iz dijela koji dobije Federacija BiH najveći postotak, 51,48 posto, transferira se za kantone. Nešto manji dio, 36,2 posto, ide na funkcioniranje Federacije BiH. Mnogo manji procent od kantona dobiju jedinice lokalne samouprave, kojima pripada ukupno 8,42 posto prihoda. Direkciji za ceste transferira se preostali dio sredstava, a to je, procentualno, 3,9 posto.

Pojedinačna raspodjela s federalnog na kantonalni nivo vrši se na osnovu četiri parametra. Tu je, prije svega, broj stanovnika koji nosi 57 posto, zatim broj učenika u osnovnom obrazovanju s udjelom od 24 posto, broj učenika u srednjem obrazovanju nosi 13 posto, a površina kantona uzima se u obzir u preostalih 6 posto. Dakle, na osnovu ovih parametara utvrđuju se koeficijenti za isplatu prema kantonima. Međutim, četiri nabrojana parametra u prilično bi isti položaj stavila Sarajevski, Zeničko-dobojski i Tuzlanski kanton. No, Kantonu Sarajevo dodijeljen je i poseban status, pri čemu mu je dat koeficijent 2. Slična situacija je i s Bosanskopodrinjskim kantonom koji zbog slabijih ekonomskih prilika ima koeficijent 1,8.

Iz pojedinih Kantona smatraju da nije realno da se novac dijeli bez uzimanja u obzir ekonomskih parametara. U Zeničko-dobojskom kantonu, odakle je i potekla inicijativa za preinaku Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, smatraju da su oštećeni upravo iz tog razloga.

Zahvaljujući zakonom reguliranim ‘posebnim potrebama’, KS je zajedničkim obračunom za godinu dobio oko 463 miliona KM. ZDK, koji ima približan broj stanovnika kao i KS, ostvario je dobit od 208 miliona KM. Tuzlanski kanton, koji ima više stanovnika od Kantona Sarajevo, dobio je 280 miliona KM. Dakle, dva kantona, Zeničko-dobojski i Tuzlanski, ukupno imaju gotovo iste prihode kao sam Kanton Sarajevo. Od svih kantona Zeničko-dobojski je onaj koji najviše radi a ima najmanji povrat PDV-a.

Usporedbe radi, analiza koja je rađena 2009. godine pokazala je da povrat novca po glavi stanovnika u KS iznosi 909 KM, u ZDK 463 KM, a u TK 506 KM.

I iz Hercegovine su odaslane poruke da trenutni put nije dobar. Delegat SDP-a u Domu naroda FBiH Aner Žuljević smatra da se moraju sačekati rezultati popisa pa tek onda ići dalje. Raditi bilo šta bez toga je, po njegovom mišljenju, iluzorno, a rezultat toga bit će samo gubitak vremena.

Jasmin Duvnjak iz SDA, zastupnik u Federalnom parlamentu, smatra da je uz pitanje Ustava ovo pitanje možda jedno od najvažnijih pitanja u državi, a posebno naglašava njegovu važnost u zemlji kakva je naša.

“Raspodjela ovih javnih prihoda je, uz Ustav, možda i najvažnija stvar u jednoj državi. Što se toga tiče, kanton iz kojeg dolazim, Zeničko-dobojski, diskriminiran je. Trenutni koeficijent je nepravedan, neekonomski. ZDK-u se, kao jednom od ekonomski najrazvijenijih kantona, po ovim kriterijima vraća najmanje sredstava po glavi stanovnika. Ja smatram da se ove stvari moraju mijenjati. Povrat sredstava mora se dovesti u direktnu vezu s industrijom. Mi u ZDK-u imamo jaku industriju, jak izvoz, ali jedan od najtanjih budžeta”, kaže Duvnjak. On ipak ističe da razumije poziciju glavnog grada i smatra da ona u nekom dijelu može biti povlaštena, ali da to ipak treba ostati u okvirima realnog.

“Ja sam zagovornik ove inicijative i smatram da se uz postojeće moraju dodati još neki. Međutim, naš kanton, a vjerujem i Tuzlanski, razumiju poziciju glavnog grada. Mi smatramo da bi Sarajevo trebalo imati povlašten status, ali ne dvostruko povlašten. Treba donijeti zakon koji će biti u interesu svih građana BiH. Nije uredu da se onome ko da najviše vrati najmanje. To nije fer, nije politički korektno, pošteno niti moralno. Nije uredu da je dječiji doplatak u ZDK-u 11, a u KS-u 55 KM”, kategoričan je Duvnjak.

Politika i struka složni su da će se o ovom problemu moći ozbiljnije razgovarati tek nakon rezultata popisa stanovništva. Politički konsenzus najteže je postići tamo gdje su ulozi najveći, što je ovdje slučaj. Politička kriza u Federaciji još nije razriješena, a hoće li prilikom izglasavanja ovog zakona doći do dodatnog produbljenja te krize ostaje da se vidi. Prognoze ne mogu biti optimistične, budući da kantoni traže novac kojeg u kasama nema. Neki rješenja vide u preustroju Federacije u kojem bi općine dobile mnogo veći dio kolača nego je to slučaj sada. Drugi odbijaju bilo kakvu mogućnost ukidanja kantona. Logika kaže da se novac kojeg nema ne može ni dijeliti. Dakle, dijelit će se samo ono što je već tu. A toga je vrlo malo.

[seln]

Teško mi je u to povjerovati. Svi veliki punjači su u Federaciji. Od željezare zenica, preko Aluminija, Elektroprivrede BiH i HB, BH Telecoma, itd itd.

Ima i u PC punjaca.

Ima, ima...

[Yug]

ima rs velikih firmi od kojih ubiraju poreze,,rafinerija modrica,rafinerija brod,rudnik te ugljevik,elektro privreda,mtl,,pa mtl ako niste znali sad ima vise korisnika od bh telekoma,sto je strasno za bh telekom.

podatci za 2012 god.

Nađa Lutvikadić-Fočo, portparol "BH Telecoma", navela je da je "BH Mobile", zaključno sa 31. decembrom prošle godine, imao 1.204.869 prepaid i oko 160.000 postpaid korisnika.
"Kompanija 'M:tel' iz dana u dan širi krug prijatelja, a ukupan broj korisnika 'M:tel' mobilne telefonije na dan 31. decembar prošle godine iznosio je 1.377.769", potvrdili su nam u "M:telu".

Zanimljivo nisam ovo znao.Mislio sam da Bh-telekom ima vise pretplatnika.

[Helikopter]

Da budem iskren, ne znam kako se onda preraspodjeljuje unutar unutar federacije po kantonima

Evo kako:



Čime se dobije ovo:

Dio prihoda s jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje raspodjeljuje se na dva entiteta i Brčko distrikt. Iz dijela koji dobije Federacija BiH najveći postotak, 51,48 posto, transferira se za kantone. Nešto manji dio, 36,2 posto, ide na funkcioniranje Federacije BiH. Mnogo manji procent od kantona dobiju jedinice lokalne samouprave, kojima pripada ukupno 8,42 posto prihoda. Direkciji za ceste transferira se preostali dio sredstava, a to je, procentualno, 3,9 posto.

Pojedinačna raspodjela s federalnog na kantonalni nivo vrši se na osnovu četiri parametra. Tu je, prije svega, broj stanovnika koji nosi 57 posto, zatim broj učenika u osnovnom obrazovanju s udjelom od 24 posto, broj učenika u srednjem obrazovanju nosi 13 posto, a površina kantona uzima se u obzir u preostalih 6 posto. Dakle, na osnovu ovih parametara utvrđuju se koeficijenti za isplatu prema kantonima. Međutim, četiri nabrojana parametra u prilično bi isti položaj stavila Sarajevski, Zeničko-dobojski i Tuzlanski kanton. No, Kantonu Sarajevo dodijeljen je i poseban status, pri čemu mu je dat koeficijent 2. Slična situacija je i s Bosanskopodrinjskim kantonom koji zbog slabijih ekonomskih prilika ima koeficijent 1,8.

Iz pojedinih Kantona smatraju da nije realno da se novac dijeli bez uzimanja u obzir ekonomskih parametara. U Zeničko-dobojskom kantonu, odakle je i potekla inicijativa za preinaku Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, smatraju da su oštećeni upravo iz tog razloga.

Zahvaljujući zakonom reguliranim ‘posebnim potrebama’, KS je zajedničkim obračunom za godinu dobio oko 463 miliona KM. ZDK, koji ima približan broj stanovnika kao i KS, ostvario je dobit od 208 miliona KM. Tuzlanski kanton, koji ima više stanovnika od Kantona Sarajevo, dobio je 280 miliona KM. Dakle, dva kantona, Zeničko-dobojski i Tuzlanski, ukupno imaju gotovo iste prihode kao sam Kanton Sarajevo. Od svih kantona Zeničko-dobojski je onaj koji najviše radi a ima najmanji povrat PDV-a.

Usporedbe radi, analiza koja je rađena 2009. godine pokazala je da povrat novca po glavi stanovnika u KS iznosi 909 KM, u ZDK 463 KM, a u TK 506 KM.

I iz Hercegovine su odaslane poruke da trenutni put nije dobar. Delegat SDP-a u Domu naroda FBiH Aner Žuljević smatra da se moraju sačekati rezultati popisa pa tek onda ići dalje. Raditi bilo šta bez toga je, po njegovom mišljenju, iluzorno, a rezultat toga bit će samo gubitak vremena.

Jasmin Duvnjak iz SDA, zastupnik u Federalnom parlamentu, smatra da je uz pitanje Ustava ovo pitanje možda jedno od najvažnijih pitanja u državi, a posebno naglašava njegovu važnost u zemlji kakva je naša.

“Raspodjela ovih javnih prihoda je, uz Ustav, možda i najvažnija stvar u jednoj državi. Što se toga tiče, kanton iz kojeg dolazim, Zeničko-dobojski, diskriminiran je. Trenutni koeficijent je nepravedan, neekonomski. ZDK-u se, kao jednom od ekonomski najrazvijenijih kantona, po ovim kriterijima vraća najmanje sredstava po glavi stanovnika. Ja smatram da se ove stvari moraju mijenjati. Povrat sredstava mora se dovesti u direktnu vezu s industrijom. Mi u ZDK-u imamo jaku industriju, jak izvoz, ali jedan od najtanjih budžeta”, kaže Duvnjak. On ipak ističe da razumije poziciju glavnog grada i smatra da ona u nekom dijelu može biti povlaštena, ali da to ipak treba ostati u okvirima realnog.

“Ja sam zagovornik ove inicijative i smatram da se uz postojeće moraju dodati još neki. Međutim, naš kanton, a vjerujem i Tuzlanski, razumiju poziciju glavnog grada. Mi smatramo da bi Sarajevo trebalo imati povlašten status, ali ne dvostruko povlašten. Treba donijeti zakon koji će biti u interesu svih građana BiH. Nije uredu da se onome ko da najviše vrati najmanje. To nije fer, nije politički korektno, pošteno niti moralno. Nije uredu da je dječiji doplatak u ZDK-u 11, a u KS-u 55 KM”, kategoričan je Duvnjak.

Politika i struka složni su da će se o ovom problemu moći ozbiljnije razgovarati tek nakon rezultata popisa stanovništva. Politički konsenzus najteže je postići tamo gdje su ulozi najveći, što je ovdje slučaj. Politička kriza u Federaciji još nije razriješena, a hoće li prilikom izglasavanja ovog zakona doći do dodatnog produbljenja te krize ostaje da se vidi. Prognoze ne mogu biti optimistične, budući da kantoni traže novac kojeg u kasama nema. Neki rješenja vide u preustroju Federacije u kojem bi općine dobile mnogo veći dio kolača nego je to slučaj sada. Drugi odbijaju bilo kakvu mogućnost ukidanja kantona. Logika kaže da se novac kojeg nema ne može ni dijeliti. Dakle, dijelit će se samo ono što je već tu. A toga je vrlo malo.

Odlican, posten i transparentan tekst, i pogodio je u samu srz problema sta i kako treba da se radi.

Dalje mozes li specificirati ovdje sve vrste direktnih i indirektnih poreza i njihov procenat koji drzava uzima svaki mjesec i periodicno?
Npr:
1. Porez od malih, srednjih i vecih firmi %?
2. Porez od radno zaposlenih gradjana i njihov porez od plate koji im drzava uzima svaki mjesec %?
3. Porez od prodaje nekretnina %?
4. Porez PDV itd 17%?

Jer nije samo PDV porez koji bi se u nekom obliku trebao vracati kantonima, opstinama i na kraju gradjanima tih opstina. Jer i od drugih direktnih ili indirektnih poreza jedan dio drzava ili entitet treba da vraca kantonima, opstinama i gradjanima.

Sto se tice popisa stanovnistava ja ne znam koliko su to bas pouzdani podatci i da statistika ne pokaze samo skup netacnih ili polutacnih podataka popisa a ako je tako onda ni povrat poreza nece biti tacan gdje onda svi gube a jedino politicke stranke, njihovi predstavnici kao i njihova administracija samo ekonomski dobiva.

[svjezi_ustipak]

ima rs velikih firmi od kojih ubiraju poreze,,rafinerija modrica,rafinerija brod,rudnik te ugljevik,elektro privreda,mtl,,pa mtl ako niste znali sad ima vise korisnika od bh telekoma,sto je strasno za bh telekom.

podatci za 2012 god.

Nađa Lutvikadić-Fočo, portparol "BH Telecoma", navela je da je "BH Mobile", zaključno sa 31. decembrom prošle godine, imao 1.204.869 prepaid i oko 160.000 postpaid korisnika.
"Kompanija 'M:tel' iz dana u dan širi krug prijatelja, a ukupan broj korisnika 'M:tel' mobilne telefonije na dan 31. decembar prošle godine iznosio je 1.377.769", potvrdili su nam u "M:telu".

Zanimljivo nisam ovo znao.Mislio sam da Bh-telekom ima vise pretplatnika.

bh telekom je nekad imao duplo vise korisnika od telekoma rs,,i najzanimljivije je sto je nekad bh telekom bio duplo vredni od telekom rs,a sada bh telekom se ne moze prodati za cifu koji je prodat telekom rs,mtel se prosirio i na federaciju mnogi iz federacije kosriste usluge mtl,a dok iz rs slabo ko koristi usluge bh telekom,samim tim ta prodaja telekom za rs i nije ispala toliko losa,,

MTEL; Rafinerija ulja, Rafinerija nafte nisu u vlasnistvu RS.To je tudje. Od njih ce biti dobro RS jednako kako im je dobro bilo od LItvanaca.
Rafinerija ulja u dugovima, Rafinerija nafte u dugovima...smijesi im se sudbina Biraca uskoro. kakvi crni punjaci budzeta, to su spomenici korupcije i zloupotrebe polozaja.
Kazete MTEL ima vise korisnika? To su vjestacki rezultati napumpani nabrzaka. Ima MTEL vise korisnika ali prepaid telefonije, jer je dijelio brojeve mobitela na akcijama sakom i kapom. Prihod BH Telecoma 130 miliona, MTEL-a 110 miliona. Pa vi vidite. A ti podaci o vecem broju prepaid korisnika nisu uopce relevantni.
Kada je Mile prodavao svoju mobilnu mrezu cijene na berzi su bile drugacije od sadasnjih. Nijedna kompanija nema na berzi vrijednost koju je imala 2008 kad je MTEL usao na trziste BiH. I to nije do BH Telecoma nego do finansijske krize.Mile je pametno uradio prodajuci MOBIS, zaradio covjek, procerdao pare a oni koji dodju ce popravljati stanje.
U federaciji se koristi mtel prepaid i to vrlo malo ukoliko se uporedi koliko se mtel trudio uci na trziste federacije. Slabo da ce iko otici na postpaid MTEL ili naku drugu uslugu. Same cifre uostalom govore dovoljno.
Kakav mtel i rafinerije, kakvi bakraci. To je ekonomska crna rupa.


http://www.klix.ba/biznis/privreda/ovo- ... /130704079

Izvinjavam se na OT.

[Bodkin]

da druze ali prihod nekad bh telekom je bio 130 miliona a telekoma rs 40 miliona,,a znas sad sto je drugacija situacija,,zato sto je bh telekom najskuplji u evropi,i ti to dobro znas zasto ljudi u federaciji sve vise koriste mtl,,,ako federacija ima gotov duplo vise stanovnika a prihod mtl.a je 110 miliona zar nije logicno da tad prihod bh telekom bude bar 200 miliona,,a ne 130 miliona..

naravno da jeste ali lopovi i debili u vrhu bh telekoma su ga pokopali. nekad su svi koristili internet preko telekoma, danas skoro niko. nekad se uzimalo lopatom na nabijene cijene fiksnih telefona. jos danas imas vibere, whatsappove i ostale zajebancije. sto se mene tice da hoce izgoriti telekom

[svjezi_ustipak]

da druze ali prihod nekad bh telekom je bio 130 miliona a telekoma rs 40 miliona,,a znas sad sto je drugacija situacija,,zato sto je bh telekom najskuplji u evropi,i ti to dobro znas zasto ljudi u federaciji sve vise koriste mtl,,,ako federacija ima gotov duplo vise stanovnika a prihod mtl.a je 110 miliona zar nije logicno da tad prihod bh telekom bude bar 200 miliona,,a ne 130 miliona..

Kad je to bio prihod bh telecoma 130 miliona a telecoma rs 40? daj mi majke ti te tabele. i sto ne rece nista za rafinerije koje su kopija Alumine?

Ne znam zasto ljudi u Federaciji koriste MTEL. Prvi put cujem da je tolika pomama za mtelovim uslugama u federaciji. Da budem iskren ne znam nikoga da MTEL koristi aktivno sem par slucajeva kad su se brojevi dobili na koncertima, uz razne karte ili po nagradnim igrama.
Inace u Federaciji ima i Eronet, ne samo BH Telecom i sukladno tome se dijeli prihod.

Ovo sto pisete o MTEL-u je cista ,manipulacija podacima. Sarena laza za one koji ne znaju nista o trzistu.

[Bodkin]

da druze ali prihod nekad bh telekom je bio 130 miliona a telekoma rs 40 miliona,,a znas sad sto je drugacija situacija,,zato sto je bh telekom najskuplji u evropi,i ti to dobro znas zasto ljudi u federaciji sve vise koriste mtl,,,ako federacija ima gotov duplo vise stanovnika a prihod mtl.a je 110 miliona zar nije logicno da tad prihod bh telekom bude bar 200 miliona,,a ne 130 miliona..

Kad je to bio prihod bh telecoma 130 miliona a telecoma rs 40? daj mi majke ti te tabele. i sto ne rece nista za rafinerije koje su kopija Alumine?

Ne znam zasto ljudi u Federaciji koriste MTEL. Prvi put cujem da je tolika pomama za mtelovim uslugama u federaciji. Da budem iskren ne znam nikoga da MTEL koristi aktivno sem par slucajeva kad su se brojevi dobili na koncertima, uz razne karte ili po nagradnim igrama.
Inace u Federaciji ima i Eronet, ne samo BH Telecom i sukladno tome se dijeli prihod.

Ovo sto pisete o MTEL-u je cista ,manipulacija podacima. Sarena laza za one koji ne znaju nista o trzistu.

nikad ali je bio mtelov 391, a telekomov 612.

danas ti za prvih 6 mjeseci ( jer bogaljski bh telekom jos nema izvjestaje na stranici za 9 mjeseci) situacija izgleda ovako: mtel 227mil, a bh telekom 271

[svjezi_ustipak]

e pa trazi tebele sa,..ovdje ti je ostavljeno da mtl ima vise korisnika,ovde ti je ostavljeno da je prihod mtla,110 miliona a prihod bh telekoma 130 miliona,s obzirom da f,bih,ima gotov duplo vise stanovnika ocekvati je da da bude doplo visa i dobit ali nije,,a cak je bio tekst i na ovom sajtu da je bh telekom najskuplji u evropi,,tebi je sarena laz jel sI ne realan,zmuris,,f,bih ima gotov duplo vise stanovnika od rs i prihod je moze se reci jednak po broju stanovnika,ali jok ti i dalje zmuris i mislis kako je fbih ,zapadnja NJEMACKA A RS ,ISTOCNA.

Znaci nemas tih podataka vec samo proizvoljno lupas koliki su ciji prihodi? Ok, to dovoljno govori o tome koliko poznajes materiju o kojoj pokusavas raspravljati.

Sto se tice toga koliko je BH Telecom a koliko MTEL zaradio taj podatak sam ja stavio. Nakon sto ste napisali da MTEL ima vise korisnika postpaid od BH Telecoma ocekivano bi bilo da ima i vece prihode ali ono corak, nema. Samo to tebi nije jasno. Jednako kako ti nije jasno zasto Federacija iako ima vise stanovnika nema proporcionalno vece prihode. Nema jer je dijeli vise telecom i internet provajdera za razliku od RS. Ne kontas ti bas sve ovo oko para jel tako? Da kontas ne bi spominjao Rafinerije kao uzdanicu budzeta RS. A one u tolikim dugovima da je samo pitanje kad ce sve stati i kad ce djavo doci po svoje.

Ti inace fakat mislis da RS ima nesto od toga sto radi MTEL ili sto rade Rafinerije? Nema, to ne pripada RS vise nego nekome dugom. Jednako koliko dobra budzet Federacije vidi od Arcelora toliko i budzet RS vidi o MTEL-a i Rafinerija. Jad i cemer.

Inace, o ovome se raspravlja na temi ekonomija i drugim forumima. Samo nastavi velicati RS uzdajuci se u MTEL-e i Rafinerije. Dobri su ti aduti, nema sta

[svjezi_ustipak]

da druze ali prihod nekad bh telekom je bio 130 miliona a telekoma rs 40 miliona,,a znas sad sto je drugacija situacija,,zato sto je bh telekom najskuplji u evropi,i ti to dobro znas zasto ljudi u federaciji sve vise koriste mtl,,,ako federacija ima gotov duplo vise stanovnika a prihod mtl.a je 110 miliona zar nije logicno da tad prihod bh telekom bude bar 200 miliona,,a ne 130 miliona..

Kad je to bio prihod bh telecoma 130 miliona a telecoma rs 40? daj mi majke ti te tabele. i sto ne rece nista za rafinerije koje su kopija Alumine?

Ne znam zasto ljudi u Federaciji koriste MTEL. Prvi put cujem da je tolika pomama za mtelovim uslugama u federaciji. Da budem iskren ne znam nikoga da MTEL koristi aktivno sem par slucajeva kad su se brojevi dobili na koncertima, uz razne karte ili po nagradnim igrama.
Inace u Federaciji ima i Eronet, ne samo BH Telecom i sukladno tome se dijeli prihod.

Ovo sto pisete o MTEL-u je cista ,manipulacija podacima. Sarena laza za one koji ne znaju nista o trzistu.

nikad ali je bio mtelov 391, a telekomov 612.

danas ti za prvih 6 mjeseci ( jer bogaljski bh telekom jos nema izvjestaje na stranici za 9 mjeseci) situacija izgleda ovako: mtel 227mil, a bh telekom 271

...a onda je mtel poceo na sve strane uvoditi internet i doslo se do povecanja. Sa tim najmanje imaju veze prepaid korisnici koji su ovdje spomenuti. MTEL ima na svom domacem trzistu (RS) puno manju konkurenciju nego BH Telecom u Federaciji.

MTEl je jedno vrijeme imala najbrze rastuci prihod u BiH jer su radili na takvom trzistu. BH Telecom ce uvijek ostati lider telekomunikacijskog sektora u BiH jer radi na takvom podrucju.

Ovo o cemu pisemo nema uopce veze sa osnovnom temom. Dobiti i brojevi su spomenuti samo u kontekstu onoga da RS ima "budzetske uzdanice": MTEL, Rafinerije. Nema jer to nije u njenom vlasnistvu i tim uzdanicama se smijesi stecaj obzirom na ogromne gubitke.

[madner]

Jedno je direktno punjenje kroz dobit tj. dividendu i tu RS nema nista. Ali zaposleni, racuni i tenderi istih sa drugim firmama su radna mjesta i PDV prihodi.