Prema vecini historijskih izvora, ne radi se o pridoslicama na ove prostore, vec o starosjediocima koji su tu duze od Slavena. Uprosteno, Vlasi zapadnog Balkana uglavnom poticu do romano-ilirskih starosjedioca koji su se povukli u planinske predjele tokom migracije Slavena na Balkan.
Najvecim brojem su bili koncentrisani na podrucju Hercegovine, posebno juzne i istocne. Tragovi njihovog prisustva su i danas prisutni po imenima sela i prezimenima (Vlahovici, Bobani), kao i tradiciji katuna i stocarskog nacina zivota koja je u Hercegovini ocuvana sve do 20. vijeka. Cesto se spominju u dubrovackim analima i kao pljackasi i kao trgovci iz dubrovackog zaledja, te je zabiljezeno da su kontrolisali trgovinu izmedju srednjovjekovne Bosne i Dubrovnika.
Jedna od bitnih zaostavstina srednjovjekovnih Vlaha u Bosni su upravo stecci, i najcesca i najstarija nalazista stecaka su upravo u juznoj Hercegovini. Takodjer, neostokavski dijalekt i gramatika koju je usvojio Vuk Karadzic i na kojoj su zasnovani bosanski, srpski, hrvatski i crnogorski jezik potice upravo sa navedenih prostora.
Diskusija o srednjovjekovnim hercegovackim Vlasima je neugodna za moderne nacionaliste iz sve tri etnije iz vise razloga. Prvi je njihovo izdvojeno etnicko porijeklo kao skupine odvojene od Srba, Hrvata i Bosnjaka. Npr. knez Grgur Nikolic 1415. nabraja Srbe, Vlahe i Raguzane kao odvojene grupe. Oni su takodjer odvojena grupa od smederevskih Vlaha koje su Osmanlije naknadno naseljavali na ovim prostorima. Jos jedan razlog je etnicka srodnost sa Albancima (koja se posebno "gadi" srpskim nacionalistima), te genetska odvojenost od srpskog i hrvatskog plemena juznih Slavena koji su naselili ove prostore u 7. vijeku. Bosnjackim nacionalistima opet smeta asocijacija da dio danasnjih Bosnjaka vodi porijeklo od istih Vlaha cije su samo ime s vremenom pretvorili u pogrdu i uvredu, kao i donekle odvojeno porijeklo bosanskih i hercegovackih Bosnjaka.
Ono sto je neupitno je to da danas "Vlasi" kao odvojena etnicka grupa na zapadnom Balkanu vise ne postoje, te da su se zavisno od religijske pripadnosti i lokacije izjasnili/asimilirali u Srbe, Hrvate, Bosnjake i Crnogorce. Prezime "Vlahovic" je prisutno i medju hercegovackim Srbima, i dalmatinskim Hrvatima, i Crnogorcima. Interesantno je da neki od najvecih srpskih i hrvatskih nacionalista iz 90-ih, Mate Boban i Vojislav Seselj, imaju prezimena vlaskog porijekla.
Opet kazem, ne zelim da se tema pretvori u nacionalisticko prepucavanje, vec se nadam da se barem malim dijelom moze ukloniti pogrdna asocijacija rijeci Vlah i razumjeti njihov doprinos bosanskohercegovackoj kulturi i identitetu. Ne zelim ni da se Hercegovci nadju prozvanim, jer i sam dijelom vodim porijeklo sa prostora o kojima govorim
