Što je u BiH i slučaj.
Njemačka je trenutni lider u proizvodnji električne energije iz vjetra sa 8750 MW, a to je više od jedne trećine ukupno instalirane snage vjetrenjača u svijetu. Toliko instaliranih vjetrenjača u Njemačkoj rezultat je politike njemačke vlade koja poticajnim mjerama pomaže instalaciju novih kapaciteta. Zbog toga u 2001. godini ukupno instalirana snaga povećala se za 43.7%. U Njemačkoj se oko trećine energije dobiva iz vjetroelektrana, više nego iz hidroelektrana.U Španjolskoj, Danskoj i Italiji također raste instalirani kapacitet. Od sveukupne proizvodnje električne energije Danska dobiva 14% od vjetra i dalje ubrzanim tempom gradi nove kapacitete. Namjera Danske je da takvim pristupom do 2030. godine 50% energetskih potreba kućanstava zadovolji iskorištavanjem energije vjetra.
Od prošle godine i susjedna Hrvatska počinje ulagati u taj oblik izvora energije. Hrvatska vlada planira povećati udio obnovljivih izvora energije na 4,5% do 2010 godine (ugl. vjetroelektrane). Evo i članka o otvorenju jedne takve elektrane (sa 7 vjetrenjača) na otoku Pagu:
Ako uzmemo u obzir da je srednja godišnja potrošnja kućanstva s jednotarifnim brojilom oko 3.800 kilovatsati, izlazi da je vjetroelektrana “Ravne 1” dostatna za opskrbu električnom energijom gotovo 4.000 kućanstava, odn. oko 15 000 stanovnika! (grad veličine Visokog).Ministar Vukelić pustio u rad prvu hrvatsku komercijalnu vjetroelektranu
04.02.2005. 16:15
Ocjenjujući projekt 'Ravne 1' vrlo pozitivnim za cjelokupno gospodarstvo, uz naznaku da za ulaganja u vjetroelektrane postoji veliko zanimanje, ministar Vukelić je kazao kako je moguće povezati ekološku proizvodnju energije i razvoj domaćih proizvođača opreme za vjetroelektrane.
PAG, (Hina) - Prvu hrvatsku komercijalnu vjetroelektranu 'Ravne 1' iznad grada Paga, snage 5,6 magawata, u koju je hrvatsko-njemačka tvrtka Adria Wind Power d.o.o. uložila 6,5 milijuna eura, pustio je u danas u 12 sati u rad ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić.Ocjenjujući projekt 'Ravne 1' vrlo pozitivnim za cjelokupno gospodarstvo, uz naznaku da za ulaganja u vjetroelektrane postoji veliko zanimanje, ministar Vukelić je kazao kako je moguće povezati ekološku proizvodnju energije i razvoj domaćih proizvođača opreme za vjetroelektrane. No, Vladinom Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora na otocima nije dopušteno građenje građevine za iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju.Upitan za komentar te Uredbe, ministar je kazao da se osobno uvjerio da vjetroelektrana nema loših ekoloških učinaka. 'Gospodarski razvoj mora biti održiv, bez negativnih posljedica na turizam i okoliš, pa je u tom dijelu potrebno tražiti kompromis', rekao je. Naveo je da Uredba moguće ulagače potiče na ulaganja u priobalju, ali da je dana i mogućnost razvoja vjetroelektrana i na otocima. Ako bude opravdanih i kvalitetnih zahtjeva za izgradnju vjetroelektrana na otocima, ulagači kao što je Adria Wind Power mogu očekivati potporu Ministarstva, kazao je ministar Vukelić.Razvoj projekta vjetroelektrane na predjelu Ravne počeo je 1998. mjerenjima smjera i brzine vjetra uz pomoć mjernih stupova visine 30 metara, prvih takvih u Hrvatskoj. Kako u Hrvatskoj nema specijaliziranih tvrtaka za izradu komercijalnih projekata vjetroparkova, posao je povjeren njemačkoj tvrtki WindConsult - Energieprojektberatung. Izmjerena je godišnja brzina vjetra od 6,4 metra u sekundi, a ekonomičnim korištenjem vjetra smatra se srednja godišnja brzina vjetra izmjerenog 25 metara iznad tla od najmanje 5,5 metara u sekundi.Na lokaciji Ravne izmjereni su i česti i jaki udari bure, i od 40 metara u sekundi, pa je odabrana vjetroturbina robusne konstrukcije danske tvrtke Vestas. Vjetrolektrana Ravne 1 ima nazivnu snagu 5,6 megawata koju daje 7 vjetrogeneratora, pojedinačne snage 850 kilowata. Visina stupa svake turbine je 49 metara, a promjer rotora 52 metra. Montaža opreme počela je u kolovozu 2004., a obavljena je u tri dana. Za projekt je izrađena Studija utjecaja na okoliš, ishodovana građevna dozvola, provedena izmjena prostornog plana grada Paga, a s državom sklopljen ugovor o služnosti na državnom zemljištu.Tvrtka Adria Wind Power sklopila je još 2001. s Hrvatskom elektroprivredom ugovor o otkupu električne energije iz vjetroelektrane Ravne 1 na 15 godina. Ugovorom je utvrđena ukupna instalirana snaga od 5.600 kilowata i moguća godišnja proizvodnja od 15 milijuna kilowatsati, uz prosječne vremenske okolnosti. Financijsku potporu projektu omogućio je Hypo-Leasing Kroatien d.o.o. s kojim je Adria Wind Power u travnju 2004. potpisala ugovor o financiranju izgradnje vrijedan 5,5 milijuna eura. Tvrtka Adria Wind Power planira izgradnju još dvije vjetroelektrane na Pagu - Novalja 1 i 2, nazivne snage 17 megawata te još jedne u dubrovačkom primorju - Rudine nazivne snage 52,5 megawata. Za te projekte provedena su mjerenja vjetropotencijala, lokacije su predviđene prostornim planovima i postoje uvjeti za njihovo priključenje u elektroenergetski sustav. K tomu, obavljene su i studije praćenja ornitofaune, prve takve vrste u Hrvatskoj.
Ne znam baš točno gdje je kakva vjetrovitost u BiH, ali vjerujem da su zasigurno pogodni krajevi tipa dinarsko područje, Hercegovina a možda i neki dijelovi sjevernijih krajeva.
Ugl. mogu posvjedočiti da vjetrenjače zbilja moćno izgledaju, nisam bio na Pagu ali se vide (u svoj svojoj veličini, ljepoti i vrtnji
) s velebitskog priobalja (Karlobag)- zbilja su ogromne!Evo i slika, (nažalost nisam slikao pa nemam vlastite):
Visina stupa svake vjetrenjače je 49 metara, a raspon “krila” je čak 50 metara (što znači da je vjetrenjača visoka ukupno 74 metra!).
Dodatni članci o vjetroenergiji:
http://slobodnadalmacija.hr/20050416/sibenik02.asp
http://ergonomija.zpm.fer.hr/2004/habja ... jetra.html
http://www.google.com
Eto mislim da je tema jako zanimljiva prije svega ekološka pa eto pozivam vas da kažete što mislite o tome.
.Dok potplatish svakog politichkog kretena....troshkovi izgradnje premashili bi ekvivalentnu nukleranu elektranu 
