Forum Klix.ba

Jedan od najpoznatijih sljedbenika tradicije uspješnog povrtlarstva u bijeljinskom kraju BiH, svakako je Meho (Mujo) Hujdurović, viši stručni saradnik u poljoprivredi, koji je 33 godine radio u Poljoprivrednom zavodu Bijeljina, od čega je 20 godina bio direktor. Uz to, Hujdurović je dao veliki doprinos selekcionisanju, uzgoju i priznavanju sorte kupusa poznate pod nazivom "bijeljinski kupus", zaštitnog znaka Semberije, a ni danas, na početku devete decenije života, ne može bez bijeljinskih bašti i uzgoja povrća.

BIJELJINSKI KUPUS

Tradicija povrtlarstva, odnosno intenzivnog uzgoja povrća u Semberiji i njenom središtu Bijeljini, seže još iz prve polovine 19. stoljeća, a sa dolaskom Austrougarske, krajem istog stoljeća, u Bijeljinu stižu i nove sorte povrća i nova sjemena, a to je i vrijeme kada se posebno ističu ugledne bijeljinske povrtlarske porodice Alimujkić, Opalić, Duraković, Trbić, Bogdanović i Hujdurović. U doba Kraljevine Jugoslavije osniva se i prva Zemljoradničko-kreditna zadruga, a nakon povrataka Muje Hujdurovića sa seminara o poljoprivredi u Sarajevu, 1928. godine, povrtlarstvo u Semberiji dobija novi zamah.

Jedan od najpoznatijih sljedbenika tradicije uspješnog povrtlarstva u ovom kraju BiH, svakako je Meho (Mujo) Hujdurović, viši stručni saradnik u poljoprivredi, koji je 33 godine radio u Poljoprivrednom zavodu Bijeljina, od čega je 20 godina bio direktor. Uz to, Hujdurović je dao veliki doprinos selekcionisanju, uzgoju i priznavanju sorte kupusa poznate pod nazivom "bijeljinski kupus", zaštitnog znaka Semberije, a ni danas, na početku devete decenije života, ne može bez bijeljinskih bašti i uzgoja povrća.

"Bijeljinski kupus ima dobre karakteristike. Glavica naraste u prosjeku od 2-3 Kg, u dobrim uslovima do 4 Kg. Prinosi iznose 3,5 - 4 tone po dulumu, a na dobro pripremljenim parcelama i do 6 tona. Nove sorte možda daju veći prinos, ali se po kvalitetu ne mogu mjeriti sa našim kupusom. On ima značajan procenat celuloze i šećera te je dobar za kiseljenje, a zbog tankog lista i rebara dobar je za sarmu, ali i za svježu potrošnju, za salatu ili kuhanje. Glavica je tvrda, list slijepljen, i na ljušti se pri transportu," kaže za Avaz Meho Hujdurović.

To je i razlog, dodaje, da je njegova cijena na pijaci svake godine dvostruko viša od cijene novih sorti, tako da bijeljinski baščovani bi danas bijeljinski kupus, vrlo često prodaju već "na njivi".

Selekcionisanje "bijeljinskog kupusa" počelo je 1973. godine u Poljoprivrednom zavodu Bijeljina, na prijedlog profesora Jasnića iz Zemuna, a sorta je priznata 1977. godine na Saveznoj komisiji za priznavanje sorti, bivše Jugoslavije, u Beogradu. Prema Hujduroviću, od 12 sorti, "bijeljinski kupus" bila je najbolja.

Na slikama ga vidimo na parceli pod kupusom, koji je u fazi zavijanja glavice, a za prodaju će prispjeti za nekih mjesec dana.

PipiDugaDevetka wrote:Nema sarme bez kiselog kupusa iz Bijeljine!
Mogao se parfem praviti: Old kiseli kupus from Bijeljina.

Jedan od najpoznatijih sljedbenika tradicije uspješnog povrtlarstva u bijeljinskom kraju BiH, svakako je Meho (Mujo) Hujdurović, viši stručni saradnik u poljoprivredi, koji je 33 godine radio u Poljoprivrednom zavodu Bijeljina, od čega je 20 godina bio direktor. Uz to, Hujdurović je dao veliki doprinos selekcionisanju, uzgoju i priznavanju sorte kupusa poznate pod nazivom "bijeljinski kupus", zaštitnog znaka Semberije, a ni danas, na početku devete decenije života, ne može bez bijeljinskih bašti i uzgoja povrća.

BIJELJINSKI KUPUS

Tradicija povrtlarstva, odnosno intenzivnog uzgoja povrća u Semberiji i njenom središtu Bijeljini, seže još iz prve polovine 19. stoljeća, a sa dolaskom Austrougarske, krajem istog stoljeća, u Bijeljinu stižu i nove sorte povrća i nova sjemena, a to je i vrijeme kada se posebno ističu ugledne bijeljinske povrtlarske porodice Alimujkić, Opalić, Duraković, Trbić, Bogdanović i Hujdurović. U doba Kraljevine Jugoslavije osniva se i prva Zemljoradničko-kreditna zadruga, a nakon povrataka Muje Hujdurovića sa seminara o poljoprivredi u Sarajevu, 1928. godine, povrtlarstvo u Semberiji dobija novi zamah.

Jedan od najpoznatijih sljedbenika tradicije uspješnog povrtlarstva u ovom kraju BiH, svakako je Meho (Mujo) Hujdurović, viši stručni saradnik u poljoprivredi, koji je 33 godine radio u Poljoprivrednom zavodu Bijeljina, od čega je 20 godina bio direktor. Uz to, Hujdurović je dao veliki doprinos selekcionisanju, uzgoju i priznavanju sorte kupusa poznate pod nazivom "bijeljinski kupus", zaštitnog znaka Semberije, a ni danas, na početku devete decenije života, ne može bez bijeljinskih bašti i uzgoja povrća.

"Bijeljinski kupus ima dobre karakteristike. Glavica naraste u prosjeku od 2-3 Kg, u dobrim uslovima do 4 Kg. Prinosi iznose 3,5 - 4 tone po dulumu, a na dobro pripremljenim parcelama i do 6 tona. Nove sorte možda daju veći prinos, ali se po kvalitetu ne mogu mjeriti sa našim kupusom. On ima značajan procenat celuloze i šećera te je dobar za kiseljenje, a zbog tankog lista i rebara dobar je za sarmu, ali i za svježu potrošnju, za salatu ili kuhanje. Glavica je tvrda, list slijepljen, i na ljušti se pri transportu," kaže za Avaz Meho Hujdurović.

To je i razlog, dodaje, da je njegova cijena na pijaci svake godine dvostruko viša od cijene novih sorti, tako da bijeljinski baščovani bi danas bijeljinski kupus, vrlo često prodaju već "na njivi".

Selekcionisanje "bijeljinskog kupusa" počelo je 1973. godine u Poljoprivrednom zavodu Bijeljina, na prijedlog profesora Jasnića iz Zemuna, a sorta je priznata 1977. godine na Saveznoj komisiji za priznavanje sorti, bivše Jugoslavije, u Beogradu. Prema Hujduroviću, od 12 sorti, "bijeljinski kupus" bila je najbolja.

Na slikama ga vidimo na parceli pod kupusom, koji je u fazi zavijanja glavice, a za prodaju će prispjeti za nekih mjesec dana.

Šteta što ga nema za kupiti nigdje više, ni u svježem stanju, ni ukiseljen.

milenko wrote: jarane nema ni fojnickog, glamockog krompira...ni onog "pljosnatog" luka...holandjani davno skontali da para lezi u sjemenu...ovde svima puna usta patriotizma, a na konkretnim stvarima prodaju se za kavurmu...kome ovde pada na pamet da na nauku obrati paznju...jbg...

PipiDugaDevetka wrote:

milenko wrote: jarane nema ni fojnickog, glamockog krompira...ni onog "pljosnatog" luka...holandjani davno skontali da para lezi u sjemenu...ovde svima puna usta patriotizma, a na konkretnim stvarima prodaju se za kavurmu...kome ovde pada na pamet da na nauku obrati paznju...jbg...

Jah, i ja sam primjetio da su sjemena skoro sva ih Holandije. Od cvijeća pa do krompira, sve iz Holandije.

Šuhveli mi Holandija i njihovo sjeme. Kupio sam kiseli kupus od tete što ima tezgu na asfaltu pored pijace, kontam naša neka sorta, domaće, ....Kad, ja tamo, a ono, međutim, dismr grozno iritantno, pa ja pobacao.
I kupovni, iz prodavnice kiseli kupus kandiše da-te-bog-sačuva,...Nema kupusa iz Bijeljine, domaće sorte, nema ga, a mirisao je i u martu,...

spreca wrote: Probaj u Mercatoru dali oni imaju njihov kiseli kupus mogu ti reci da je najbolji jer smo ga cak i u rusiji prodavali,osim ako ne bojkotujes strance jer ako ima nase onda kupim ako nema onda ima sta ima

PipiDugaDevetka wrote:

spreca wrote: Probaj u Mercatoru dali oni imaju njihov kiseli kupus mogu ti reci da je najbolji jer smo ga cak i u rusiji prodavali,osim ako ne bojkotujes strance jer ako ima nase onda kupim ako nema onda ima sta ima

Misliš, markirani kupus Mercator, a sitnim slovima piše ko stvarno proizvodi.

Pa, kada pravim sarmu, kupim u Mercatoru ''Mostarski kupus'' sa slikom zeca. ''Naj mi je bolji'' taj za sarme.

Ni taj ''Mostarski'' nije ni blizu sorti kupusa koja se zove ''Bijeljinski kupus''.

Probaću kineski da zakiselim, more-bit-bidne bolji od svih ovih što se mogu naći u prodavnicama.

spreca wrote: Mislio sam na kupus koji sam Mrcator kiseli jer oni imaju bas svoj kiseli kupus,znaci da ga ne dovoze u Bih

PipiDugaDevetka wrote:

spreca wrote: Mislio sam na kupus koji sam Mrcator kiseli jer oni imaju bas svoj kiseli kupus,znaci da ga ne dovoze u Bih

Čini mi se da sam vidio to pakovanje kiselog kupusa sa Mercatorovim znakom, pa ću probati.

spreca wrote:@Toto i @PipiDuga Devetka
Tuzicu vas sjeba ste mi zeludac samo mi slina ide na usta ko u bjesnog pasceta a te dobrote nisam
blizu
samo nastavite

PipiDugaDevetka wrote: Maloprije sam kupio Herzeg med iz Trebinja, prva liga, pakovanje prva liga, ali nemamo laboratorije i sve uslove što postavlja EU, pa da krene izvoz.

spreca wrote:@Toto i @PipiDuga Devetka
Tuzicu vas sjeba ste mi zeludac samo mi slina ide na usta ko u bjesnog pasceta a te dobrote nisam
blizu
samo nastavite

leki_20 wrote:Najbolji kupus, sa izvrsnim ukusom i mirisom, i tako sladak je onaj iz baste moje mama.
Ovi s trznice / pijace nemaju ni blizu ukus kakav ima mamin.

Banksy wrote:@PDD

da, možda i to ''organski'' više ne garantuje ništa ... ali može se naći na romaniji i ovaj non-gm krompir sa zlaticom, ako se zaroviš

znam, treba do zg sprašit

naravno vidim da se sve više ljudi okreće privatnom, domaćem uzgoju, a vrt od 50m2 (koji svako od nas ima negdje uz kuću, na vikendici, kod rodbine) sasvim je dovoljan za potrebe prosječnog domaćinstva

Toto wrote:Ima li rasola????