Bijeljinski kupus

[PipiDugaDevetka]

Nema sarme bez kiselog kupusa iz Bijeljine!
Mogao se parfem praviti: Old kiseli kupus from Bijeljina.

Jedan od najpoznatijih sljedbenika tradicije uspješnog povrtlarstva u bijeljinskom kraju BiH, svakako je Meho (Mujo) Hujdurović, viši stručni saradnik u poljoprivredi, koji je 33 godine radio u Poljoprivrednom zavodu Bijeljina, od čega je 20 godina bio direktor. Uz to, Hujdurović je dao veliki doprinos selekcionisanju, uzgoju i priznavanju sorte kupusa poznate pod nazivom "bijeljinski kupus", zaštitnog znaka Semberije, a ni danas, na početku devete decenije života, ne može bez bijeljinskih bašti i uzgoja povrća.

BIJELJINSKI KUPUS

Tradicija povrtlarstva, odnosno intenzivnog uzgoja povrća u Semberiji i njenom središtu Bijeljini, seže još iz prve polovine 19. stoljeća, a sa dolaskom Austrougarske, krajem istog stoljeća, u Bijeljinu stižu i nove sorte povrća i nova sjemena, a to je i vrijeme kada se posebno ističu ugledne bijeljinske povrtlarske porodice Alimujkić, Opalić, Duraković, Trbić, Bogdanović i Hujdurović. U doba Kraljevine Jugoslavije osniva se i prva Zemljoradničko-kreditna zadruga, a nakon povrataka Muje Hujdurovića sa seminara o poljoprivredi u Sarajevu, 1928. godine, povrtlarstvo u Semberiji dobija novi zamah.

Jedan od najpoznatijih sljedbenika tradicije uspješnog povrtlarstva u ovom kraju BiH, svakako je Meho (Mujo) Hujdurović, viši stručni saradnik u poljoprivredi, koji je 33 godine radio u Poljoprivrednom zavodu Bijeljina, od čega je 20 godina bio direktor. Uz to, Hujdurović je dao veliki doprinos selekcionisanju, uzgoju i priznavanju sorte kupusa poznate pod nazivom "bijeljinski kupus", zaštitnog znaka Semberije, a ni danas, na početku devete decenije života, ne može bez bijeljinskih bašti i uzgoja povrća.

"Bijeljinski kupus ima dobre karakteristike. Glavica naraste u prosjeku od 2-3 Kg, u dobrim uslovima do 4 Kg. Prinosi iznose 3,5 - 4 tone po dulumu, a na dobro pripremljenim parcelama i do 6 tona. Nove sorte možda daju veći prinos, ali se po kvalitetu ne mogu mjeriti sa našim kupusom. On ima značajan procenat celuloze i šećera te je dobar za kiseljenje, a zbog tankog lista i rebara dobar je za sarmu, ali i za svježu potrošnju, za salatu ili kuhanje. Glavica je tvrda, list slijepljen, i na ljušti se pri transportu," kaže za Avaz Meho Hujdurović.

To je i razlog, dodaje, da je njegova cijena na pijaci svake godine dvostruko viša od cijene novih sorti, tako da bijeljinski baščovani bi danas bijeljinski kupus, vrlo često prodaju već "na njivi".

Selekcionisanje "bijeljinskog kupusa" počelo je 1973. godine u Poljoprivrednom zavodu Bijeljina, na prijedlog profesora Jasnića iz Zemuna, a sorta je priznata 1977. godine na Saveznoj komisiji za priznavanje sorti, bivše Jugoslavije, u Beogradu. Prema Hujduroviću, od 12 sorti, "bijeljinski kupus" bila je najbolja.

Na slikama ga vidimo na parceli pod kupusom, koji je u fazi zavijanja glavice, a za prodaju će prispjeti za nekih mjesec dana.

Šteta što ga nema za kupiti nigdje više, ni u svježem stanju, ni ukiseljen.

[milenko]

Nema sarme bez kiselog kupusa iz Bijeljine!
Mogao se parfem praviti: Old kiseli kupus from Bijeljina.

Jedan od najpoznatijih sljedbenika tradicije uspješnog povrtlarstva u bijeljinskom kraju BiH, svakako je Meho (Mujo) Hujdurović, viši stručni saradnik u poljoprivredi, koji je 33 godine radio u Poljoprivrednom zavodu Bijeljina, od čega je 20 godina bio direktor. Uz to, Hujdurović je dao veliki doprinos selekcionisanju, uzgoju i priznavanju sorte kupusa poznate pod nazivom "bijeljinski kupus", zaštitnog znaka Semberije, a ni danas, na početku devete decenije života, ne može bez bijeljinskih bašti i uzgoja povrća.

BIJELJINSKI KUPUS

Tradicija povrtlarstva, odnosno intenzivnog uzgoja povrća u Semberiji i njenom središtu Bijeljini, seže još iz prve polovine 19. stoljeća, a sa dolaskom Austrougarske, krajem istog stoljeća, u Bijeljinu stižu i nove sorte povrća i nova sjemena, a to je i vrijeme kada se posebno ističu ugledne bijeljinske povrtlarske porodice Alimujkić, Opalić, Duraković, Trbić, Bogdanović i Hujdurović. U doba Kraljevine Jugoslavije osniva se i prva Zemljoradničko-kreditna zadruga, a nakon povrataka Muje Hujdurovića sa seminara o poljoprivredi u Sarajevu, 1928. godine, povrtlarstvo u Semberiji dobija novi zamah.

Jedan od najpoznatijih sljedbenika tradicije uspješnog povrtlarstva u ovom kraju BiH, svakako je Meho (Mujo) Hujdurović, viši stručni saradnik u poljoprivredi, koji je 33 godine radio u Poljoprivrednom zavodu Bijeljina, od čega je 20 godina bio direktor. Uz to, Hujdurović je dao veliki doprinos selekcionisanju, uzgoju i priznavanju sorte kupusa poznate pod nazivom "bijeljinski kupus", zaštitnog znaka Semberije, a ni danas, na početku devete decenije života, ne može bez bijeljinskih bašti i uzgoja povrća.

"Bijeljinski kupus ima dobre karakteristike. Glavica naraste u prosjeku od 2-3 Kg, u dobrim uslovima do 4 Kg. Prinosi iznose 3,5 - 4 tone po dulumu, a na dobro pripremljenim parcelama i do 6 tona. Nove sorte možda daju veći prinos, ali se po kvalitetu ne mogu mjeriti sa našim kupusom. On ima značajan procenat celuloze i šećera te je dobar za kiseljenje, a zbog tankog lista i rebara dobar je za sarmu, ali i za svježu potrošnju, za salatu ili kuhanje. Glavica je tvrda, list slijepljen, i na ljušti se pri transportu," kaže za Avaz Meho Hujdurović.

To je i razlog, dodaje, da je njegova cijena na pijaci svake godine dvostruko viša od cijene novih sorti, tako da bijeljinski baščovani bi danas bijeljinski kupus, vrlo često prodaju već "na njivi".

Selekcionisanje "bijeljinskog kupusa" počelo je 1973. godine u Poljoprivrednom zavodu Bijeljina, na prijedlog profesora Jasnića iz Zemuna, a sorta je priznata 1977. godine na Saveznoj komisiji za priznavanje sorti, bivše Jugoslavije, u Beogradu. Prema Hujduroviću, od 12 sorti, "bijeljinski kupus" bila je najbolja.

Na slikama ga vidimo na parceli pod kupusom, koji je u fazi zavijanja glavice, a za prodaju će prispjeti za nekih mjesec dana.

Šteta što ga nema za kupiti nigdje više, ni u svježem stanju, ni ukiseljen.

jarane nema ni fojnickog, glamockog krompira...ni onog "pljosnatog" luka...holandjani davno skontali da para lezi u sjemenu...ovde svima puna usta patriotizma, a na konkretnim stvarima prodaju se za kavurmu...kome ovde pada na pamet da na nauku obrati paznju...jbg...

[PipiDugaDevetka]

jarane nema ni fojnickog, glamockog krompira...ni onog "pljosnatog" luka...holandjani davno skontali da para lezi u sjemenu...ovde svima puna usta patriotizma, a na konkretnim stvarima prodaju se za kavurmu...kome ovde pada na pamet da na nauku obrati paznju...jbg...

Jah, i ja sam primjetio da su sjemena skoro sva ih Holandije. Od cvijeća pa do krompira, sve iz Holandije.

Šuhveli mi Holandija i njihovo sjeme. Kupio sam kiseli kupus od tete što ima tezgu na asfaltu pored pijace, kontam naša neka sorta, domaće, ....Kad, ja tamo, a ono, međutim, dismr grozno iritantno, pa ja pobacao.
I kupovni, iz prodavnice kiseli kupus kandiše da-te-bog-sačuva,...Nema kupusa iz Bijeljine, domaće sorte, nema ga, a mirisao je i u martu,...

[Toto]

steta sto ova građančad nece zapamtit kako kupus miruhi

[spreca]

jarane nema ni fojnickog, glamockog krompira...ni onog "pljosnatog" luka...holandjani davno skontali da para lezi u sjemenu...ovde svima puna usta patriotizma, a na konkretnim stvarima prodaju se za kavurmu...kome ovde pada na pamet da na nauku obrati paznju...jbg...

Jah, i ja sam primjetio da su sjemena skoro sva ih Holandije. Od cvijeća pa do krompira, sve iz Holandije.

Šuhveli mi Holandija i njihovo sjeme. Kupio sam kiseli kupus od tete što ima tezgu na asfaltu pored pijace, kontam naša neka sorta, domaće, ....Kad, ja tamo, a ono, međutim, dismr grozno iritantno, pa ja pobacao.
I kupovni, iz prodavnice kiseli kupus kandiše da-te-bog-sačuva,...Nema kupusa iz Bijeljine, domaće sorte, nema ga, a mirisao je i u martu,...

Probaj u Mercatoru dali oni imaju njihov kiseli kupus mogu ti reci da je najbolji jer smo ga cak i u rusiji prodavali,osim ako ne bojkotujes strance jer ako ima nase onda kupim ako nema onda ima sta ima

[PipiDugaDevetka]

Probaj u Mercatoru dali oni imaju njihov kiseli kupus mogu ti reci da je najbolji jer smo ga cak i u rusiji prodavali,osim ako ne bojkotujes strance jer ako ima nase onda kupim ako nema onda ima sta ima

Misliš, markirani kupus Mercator, a sitnim slovima piše ko stvarno proizvodi.

Pa, kada pravim sarmu, kupim u Mercatoru ''Mostarski kupus'' sa slikom zeca. ''Naj mi je bolji'' taj za sarme.

Ni taj ''Mostarski'' nije ni blizu sorti kupusa koja se zove ''Bijeljinski kupus''.

Probaću kineski da zakiselim, more-bit-bidne bolji od svih ovih što se mogu naći u prodavnicama.

[spreca]

Probaj u Mercatoru dali oni imaju njihov kiseli kupus mogu ti reci da je najbolji jer smo ga cak i u rusiji prodavali,osim ako ne bojkotujes strance jer ako ima nase onda kupim ako nema onda ima sta ima

Misliš, markirani kupus Mercator, a sitnim slovima piše ko stvarno proizvodi.

Pa, kada pravim sarmu, kupim u Mercatoru ''Mostarski kupus'' sa slikom zeca. ''Naj mi je bolji'' taj za sarme.

Ni taj ''Mostarski'' nije ni blizu sorti kupusa koja se zove ''Bijeljinski kupus''.

Probaću kineski da zakiselim, more-bit-bidne bolji od svih ovih što se mogu naći u prodavnicama.

Mislio sam na kupus koji sam Mrcator kiseli jer oni imaju bas svoj kiseli kupus,znaci da ga ne dovoze u Bih

[PipiDugaDevetka]

Mislio sam na kupus koji sam Mrcator kiseli jer oni imaju bas svoj kiseli kupus,znaci da ga ne dovoze u Bih

Čini mi se da sam vidio to pakovanje kiselog kupusa sa Mercatorovim znakom, pa ću probati.

[Toto]

Mislio sam na kupus koji sam Mrcator kiseli jer oni imaju bas svoj kiseli kupus,znaci da ga ne dovoze u Bih

Čini mi se da sam vidio to pakovanje kiselog kupusa sa Mercatorovim znakom, pa ću probati.

Ako te stranputice turistockog_vodica.com navedu put Mostara ima jedan granap sa domacim dubravskim kupusam. Kiseli muz od gazdarice granapa . Lako ti ga je naci. Znas onu rakrsnicu kojom se - iza pravca Sarajeva- sa Titove ulice skrece pored stare robne kuce Ravitak prema Musali i Hotelu Neretvi. Samo deset metara prije nje na lijevo imas parking tu parkiraj a na onoj strmoj ulici koju ces namah ugledat vidjeces granap. Lozinka za dobar kupus je: "jel ovo na Kremencu kiseljeno", odziv je "nije nego na Lokvi" .

Priupitaj domacina kakav je sa stolackom plahom (suhom bravetinom) ako ti kaze da je bravce paslo tilovine i kadulje onda odmah kupuj.
Suho meso sa hecegovackog krsa ima jedna rijedak kvalitet. Hajvan pase samo ljekovito bilje i tilovinu. Nema na krsu trave niti metilja iz vlaznih livada pa je meso posebnog ukusa - haman ko rakija travarica. Svako hajvance je strukirano po ISO 9000 standardu. Nema grama sala. Hercegovacka pramenka je manekenka medu ovcama.
A ne trebam ti pricat sta se sve da pripremiti od kisela kupusa u suhe bravetine....

[PipiDugaDevetka]

Pa, onaj Piter Nikol, Novozelanđanin (Uzgoj ovaca), nekada guverner CB BiH je izjavio da nikada nije slađe janjeće meso jeo, nego pramenkino sa bh. pašnjaka.
U Hercegovini stoka sitnog zuba jede ljekovito bilje, na Vlašiću isto, poseban mix trava,...Sve prva liga. Bosna (i Hercegovina) je zemlja jagnjećeg pečenja i mladog luka.

@Toto, nisam ti ja puno izbirljiv, riža je kod mene glavna namirnica. Sorte Jasmin, ali je nema za kupiti.

Dok sam radio za UN, pa šefovi bili Englezi koji su opet, ''ratovali'' po Bosni hvale pršutu (svinjsku) i sir u okolini Livna (to nije Hercegovina).

Hoću da kažem imamo toliko toga ''prve lige'', ma samo kupus ovaj Bijeljinski da cijela BiH proizvodi, bili bi smo sretni i debeli(h) novčanika.

Maloprije sam kupio Herzeg med iz Trebinja, prva liga, pakovanje prva liga, ali nemamo laboratorije i sve uslove što postavlja EU, pa da krene izvoz.

[Toto]

Nesporno je da je meso pramneke jako kvalitetno. Jedan od elemeta kvaliteta bravljeg mesa lezi u ispasi. Odnosno u tome koliko ovca pase po mocvarnom zemljistu gdje ima puno metilja. To se osjeti cak i na istoj planini Vlasicu. Ovce koje su vise pasle "pod rucnom" imaju kvalitetnije meso jer trava ne moze biti vlazna nego je ocjedjenja. Na visoravnima ima vise mocvarnih terena nego u planinama.
U Hercegovini je nemogue naci mocvarno zamljiste; struktura trave je skroz drukcija sto jako puno utice na strukturu mesa. Pozanta su mi neka istrazivanja koja su vrsena prije rata koja su pokazala da je velika razlika u sastavu mesa kod iste pasmine ovaca u zavisnosti od regiona gdje je ovca uzgojena. Cak su dosli do zakljucka daje rentabilno razavijati podvrsta koja bi se uzgajala samo na odredjenom regionu u cilju dobijanja odredjenog proizvoda.

[spreca]

@Toto i @PipiDuga Devetka
Tuzicu vas sjeba ste mi zeludac samo mi slina ide na usta ko u bjesnog pasceta a te dobrote nisam
blizu
samo nastavite

[PipiDugaDevetka]

@Toto i @PipiDuga Devetka
Tuzicu vas sjeba ste mi zeludac samo mi slina ide na usta ko u bjesnog pasceta a te dobrote nisam
blizu
samo nastavite

Ako si u Rimu, budi Rimljanin.
Jedi isto što i Rimljani, puši duhan i pij pića kao Rimljani, žene ...rimske,...Nema tu pomoći, moj @spreca.

Nisi valjda u nekoj svjetskoj vukosexini gdje nema ovaca kao što sam i ja bio. Sreća, bijaše koza, pa sam ćevape pravio od mixa jaretine i govedine.

[Banksy]

Maloprije sam kupio Herzeg med iz Trebinja, prva liga, pakovanje prva liga, ali nemamo laboratorije i sve uslove što postavlja EU, pa da krene izvoz.

Dobar je Herzeg med, ali su neuporedivo bolji ovi s desne strane, Ljubuški i okolina. Pogotovo od malih proizvođača.
Jagnjetina hercegovačka, sigurno. Gojkova je iz okoline Ljubinja i Stoca (bila).
Kupus smrdi zato što je bila topla zima. Nema više pravih zima, pa ni kupusa
Krompir romanijski na Romaniji, organski, sa zlaticom može se naći.

[Toto]

@Toto i @PipiDuga Devetka
Tuzicu vas sjeba ste mi zeludac samo mi slina ide na usta ko u bjesnog pasceta a te dobrote nisam
blizu
samo nastavite

Suho meso mozes nabaviti i preko interneta. Roba je garant oprobana.
http://www.suhomeso.com/

[PipiDugaDevetka]

@Banksy,
Krompirova zlatica je siguran znak da nije GM, a ova zbunjujuća riječ ''organski'' (Kao da postoji angoranski krompir) je propala jer, IFOAM = Svjetsko udruženje proizvođača organske, bio ili eko hrane, priznaje dostignuća u nauci, pa tako u Mercatoru možeš kupiti pakovanje od 2,5kg holandskog organskog krompira koji je genetski modifikovan i to po cijeni od skoro 6 KM za pakovanje.

@Banksyice,
januar i februar su mjeseci kada je vrijeme za nabavku NON-GMO sjemeenaaa.

Nema paradajza i luka, dok ga ne posadi tvoja ruka!
Je'l tako @Banksy?

[spreca]

@PipiDD
Sve je to tacno samo od kad to rusija nije vukojebina ,mada ima "svasta" ali nije to to imaju oni i jagnjetinu ali ukus joj je uQrcu u opste ne mirise jagnjetinom i uglavnom sve je iz uvoza znj klase.

@Toto hvala ti za info

[leki_20]

Najbolji kupus, sa izvrsnim ukusom i mirisom, i tako sladak je onaj iz baste moje mama.
Ovi s trznice / pijace nemaju ni blizu ukus kakav ima mamin.

[mO k3]

Najbolji kupus, sa izvrsnim ukusom i mirisom, i tako sladak je onaj iz baste moje mama.
Ovi s trznice / pijace nemaju ni blizu ukus kakav ima mamin.

ma mama je najbolja

[Banksy]

@PDD

da, možda i to ''organski'' više ne garantuje ništa ... ali može se naći na romaniji i ovaj non-gm krompir sa zlaticom, ako se zaroviš

znam, treba do zg sprašit

naravno vidim da se sve više ljudi okreće privatnom, domaćem uzgoju, a vrt od 50m2 (koji svako od nas ima negdje uz kuću, na vikendici, kod rodbine) sasvim je dovoljan za potrebe prosječnog domaćinstva

[PipiDugaDevetka]

@PDD

da, možda i to ''organski'' više ne garantuje ništa ... ali može se naći na romaniji i ovaj non-gm krompir sa zlaticom, ako se zaroviš

znam, treba do zg sprašit

naravno vidim da se sve više ljudi okreće privatnom, domaćem uzgoju, a vrt od 50m2 (koji svako od nas ima negdje uz kuću, na vikendici, kod rodbine) sasvim je dovoljan za potrebe prosječnog domaćinstva

Pametni ljudi, osnujte NVO, udruženje,...Zašto svako za sebe da putuje u Zg, do Romanije,...A tu su i ostali ineteresi.
Ako se nema vremena i ako si na ti sa IT, napravi web. stranicu, blog,...pa se tu okupljajte, dogovarajte,...
Neka naziv (NVO-a ili web. str.) bude: ''Zdravi seljački elementi'', ''Nema luka dok ga ne posadi tvoja ruka'' ili ''FSR'' = Fina seoska raja.

[Toto]

Pametni ljudi su vec sad o PVC ambalaze napravili sobne i balkonske rasadnike. Ko sad posije moze imat dvije zetve na istoj parceli
Ovaj je dobar za grah i saksija ide u zemlju.




Ova za tikve






balkonski paradajz moze rasti i nizbrdo


http://www.instructables.com/image/FIIN ... lready.jpg

[Toto]

Ima li rasola????

[spreca]

Ima li rasola????

Uh sto bi mi neki dan paso rasol ali izgleda slabo ce biti rasola nece raja da kopa kupus i zaljeva:D naj bolje je u hladu

[karanana]

ja reko tema o bijeljinskom korpusu. previse mi je rat u glavi.