jeza u ledja wrote:Bas sam na taj dokument i mislio. Znali su oni da je to sto rade zlocin. Itekako.
Paša moj lijepi

(malo tepanja ne ljutis se)
Ima toga jos da ti se kosa digne naglavi samo treba covjek malo dublje da se zarovi i da nade nesto sto novija istorija nije jos vidjela,od 2 WW.Pogledaj ovo ,koji su to zlocinacki umovi ,za ne povjerovati.
TRANSKRIPTI / Predmet Milošević (IT-02-54) /
BOSNA I HERCEGOVINA
Prvobitna optužnica protiv Slobodana Miloševića za krivična dela počinjena u Bosni i Hercegovini potvrđena je 22. novembra 2001, a obelodanjena 23. novembra 2001. Dana 22. novembra 2002, Tužilaštvo je podnelo izmenjenu verziju optužnice. Dana 21. aprila 2004, ova verzija optužnice je postala važeća.
U optužnici se navodi da je Slobodan Milošević učestvovao u UZP koji je nastao pre 1. avugusta 1991, a trajao najmanje do 31. decembra 1995. Među pojedincima koji su uzeli učešća u UZP bili su Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Ratko Mladić, Borisav Jović, Branko Kostić, Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Milan Martić, Jovica Stanišić, Franko Simatović (zvani "Frenki"), Vojislav Šešelj, Radovan Stojičić (zvani "Badža"), Željko Ražnatović "Arkan" i drugi poznati i nepoznati učesnici. Svrha tog UZP bila je prisilno i trajno uklanjanje većine nesrba, pre svega bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, s velikih delova teritorije Republike Bosne i Hercegovine.
Prema navodima optužnice, tokom relevantnog perioda Slobodan Milošević je bio predsednik Republike Srbije i u tom svojstvu vršio je efektivnu kontrolu ili je imao znatan uticaj na učesnike u UZP te je, sam ili u dogovoru s drugim poznatim i nepoznatim licima, efektivno kontrolisao ili u znatnoj meri uticao na postupke saveznog Predsedništva SFRJ i kasnije SRJ, MUP, JNA i kasnije VJ, armije bosanskih Srba (VRS), kao i srpskih paravojnih jedinica.
Navodi se da je od 1. marta 1992. ili približno od tog datuma pa do 31. decembra 1995, Slobodan Milošević, delujući sam ili u dogovoru s drugim učesnicima UZP, planirao, podsticao, naredio, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu i izvršenje široko rasprostranjenog ubijanja hiljada bosanskih Muslimana tokom i nakon preuzimanja vlasti nad teritorijama u Bosni i Hercegovini; zatočenja hiljada bosanskih Muslimana u zatočeničkim objektima u Bosni i Hercegovini u životnim uslovima sračunatim da dovedu do delimičnog fizičkog uništenja ovih grupa. Za vreme njihovog zatočenja u zatočeničkim objektima, hiljade bosanskim Muslimana su ubijene ili su im nanesene teške telesne i duševne povrede.
Kao saizvršilac UZP, Milošević se takođe teretio za istrebljenje ili ubistvo i prisilno premeštanje i deportaciju hiljada bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih civila nesrpske nacionalnosti. Optužbe takođe uključuju brojna dela hotimičnog i bezobzirnog uništavanja kuća, druge javne i privatne imovine bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, njihovih kulturnih i verskih ustanova, istorijskih spomenika i drugih svetih mesta i oduzimanje i pljačku imovine bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih civila nesrpske nacionalnosti.
Slobodan Milošević se teretio na osnovu individualne krivične odgovornosti (član 7(1) Statuta Međunarodnog suda), i na osnovu krivične odgovornosti nadređenog (član 7(3) Statuta):
Predmet Šešelj (IT-03-67)
U optužnici u opštim crtama se navodi da je Vojislav Šešelj u junu 1990. osnovao stranku Srpske narodne obnove, koja je kasnije preimenovana u Srpski četnički pokret (SČP). Posle izbora u decembru 1990. vlasti Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) zabranile su Srpski četnički pokret. Dana 23. februara 1991. Vojislav Šešelj je imenovan za predsednika novoosnovane Srpske radikalne stranke (SRS). U junu 1991. izabran je za člana Skupštine Republike Srbije. Na gotovo svakodnevnim mitinzima i tokom predizborne kampanje pozivao je na jedinstvo Srba i na rat protiv "istorijskih neprijatelja" Srbije, odnosno protiv stanovništva hrvatske, muslimanske i albanske nacionalnosti na teritoriji bivše Jugoslavije.
Navodi se da je Vojislav Šešelj učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) čija je svrha bila je da se, činjenjem zločina, većina Hrvata, Muslimana I drugih stanovnika nesrpske nacionalnosti silom trajno ukloni sa otprilike jedne trećine teritorije Republike Hrvatske i velikih delova Bosne i Hercegovine, kao i iz nekih delova Vojvodine u Republici Srbiji, kako bi ta područja postala deo nove države pod dominacijom Srba. U Hrvatskoj su ta područja obuhvatala oblasti koje su srpske vlasti nazivale "SAO Krajina" (odnosno Srpska Autonomna Oblast Krajina), "SAO Zapadna Slavonija" i "SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem" (posle 19. decembra 1991. "SAO Krajina" se pojavljuje pod nazivom RSK (Republika Srpska Krajina), a dana 26. februara 1992. SAO Zapadna Slavonija i SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem ušle su u sastav RSK), te "Dubrovačku republiku". U Bosni i Hercegovini ta područja su obuhvatala Bosanski Šamac, Zvornik, pet opština poznatih pod imenom "šire područje Sarajeva" (Ilijaš, Vogošća, Novo Sarajevo, Ilidža i Rajlovac), Bijeljinu, Mostar, Nevesinje i Brčko.
UZP je nastao pre 1. avgusta 1991. i trajao je najmanje do decembra 1995. Vojislav Šešelj je učestvovao u ovom udruženom zločinačkom poduhvatu do septembra 1993, kad je došao u sukob sa Slobodanom Miloševićem. Vojislav Šešelj je na ostvarenju cilja radio u dogovoru sa više članova udruženog zločinačkog poduhvata. Svaki učesnik u udruženom zločinačkom poduhvatu odigrao je svoju ulogu ili više uloga koje su značajno doprinele ostvarenju cilja ovog poduhvata.
Među ostalim učesnicima koji su učestvovali u ovom udruženom zločinačkom poduhvatu bili su Slobodan Milošević, Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Ratko Mladić, Radmilo Bogdanović, Jovica Stanišić, Franko Simatović zvani "Frenki", Radovan Stojičić zvani "Badža", Milan Martić, Goran Hadžić, Milan Babić, Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Željko Ražnjatović zvani "Arkan" i druge političke figure iz S(F)RJ, Republike Srbije, Republike Crne Gore i rukovodstva bosanskih i hrvatskih Srba. Među učesnicima u udruženom zločinačkom poduhvatu takođe su bile "srpske snage", kolektivno definisane kao pripadnici Jugoslovenske narodne armije (JNA), kasnije Vojske Jugoslavije (VJ), novoformirane srpske Teritorijalne odbrane (TO) u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, vojske Republike Srpske Krajine (SVK), vojske Republike Srpske (VRS), TO Srbije i Crne Gore, snaga lokalne srpske policije i policijskih snaga Republike Srbije i Republike Srpske (snage MUP-a), uključujući Državnu bezbednost (DB) Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije i specijalnih snaga srpske policije u SAO Krajini i u RSK koje su se obično nazivale "Martićeva policija", "martićevci", "Policija SAO Krajine" ili "Milicija SAO Krajine" (kolektivno, "Martićeva policija"), te pripadnici paravojnih snaga iz Srbije i Crne Gore, paravojnih snaga bosanskih Srba i hrvatskih Srba i dobrovoljačkih jedinica kao što su "četnici" ili "šešeljevci".
nesto mi je ovo slicno ili mi se cini