Edin H. wrote:Maystor wrote:Smartex wrote:Sta mislite koliko je realno ocekivati, da se recimo za dvije do tri godine pridruzimo Sengenskom sporazumu? I da li bi tada i kod nas nastao kao naprimjer u Poljskoj masovni odlazak stanovnistva u zapadnu Evropu?
Nekako kada razgovaram sa nasim ljudima na ovu temu, svi bi zeljeli da se pridruzimo vec jednom EU upravo iz razloga da bi se lakse mogla napustiti BiH i otici na zapad!
Realnije je ocekivati da nam poniste sporazum o stabilizaciji i pridruzivanju i vrate nas tamo gdje je Albanija bila prije vise od pet godina. Da vas podsjetim, BiH i Srbija su jedine zemlje u Evropi koji nemaju nikakav ugovorni odnos sa EU.
Ne vjerujem da bi puno nasih radnika moglo naci (legalan) posao u EU. Ko ne prati, reci da su npr. Poljaci napravili pometnju u Engleskoj: rade k'o ludi, a za malo para. Ko bi primio Bosanca?
Apsolutno. Prosao je vec Zapad skolu sa nasim ljudima kojma je vecini glavna preokupacija da sjede i ubiru socijalu,stan koji placa Drzava kao i da izmisle razloge kako bi dobili invaldninu gdje je to moguce. Vrhunac dostignuca prosjecnog bosanskog izbjeglice/emigranta je nakon sto je ostvario/la navedena, pretpostavljam rodjenjem (u Bosni) zagarantovana prava naci (ilegalan) posao na crno.
Mnoge bosanske izbjeglice/emigranti se mogu smjestiti u tvoj komentar, ali daleko da on odrazava pravu sliku nasih ljudi na zapadu. Generaliziranje zapravo nikad ne daje realnu sliku, a jedna analiza stanja useljenika u Norveskoj daje drugaciju sliku od one koju ti vidis. Evo isjecak iz teksta o bosanskoj izbjeglickoj populaciji. (Izvor "Bosanska Posta"
http://www.bosniskpost.no)
Kristin Henriksen istraživač norveškog državnog statističkog biroa objavila je rezultate istraživanja o 18 doseljeničkih grupa u ovoj zemlji, a među njima i ključne podatke o dvije grupe iz bivše Jugoslavije: - iz Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore (analiza je prevljeno prije razdvajanja).
Prema onom što je objavila - Bosanci i Hercegovci u Norveškoj su "osvjetlali obraz";. Najnovije istraživanje koje je proveo Državni zavod za statistiku u ovoj zemlji pokazuje da smo na puno mijesta napravili prava mala čuda! Ušli smo u najvećem broju 1993, a onda broj dolazaka naglo pada i od 1999. pa do 2006. dolazak je gotovo simboličan. No. za tih 13-14 godina mi smo se bolje integrisali nego neki koji ovdje borave i po 25-30 godina (pogledaj tekst u ovom broju). Zaposleni smo u većem procentu od ostalih, zarađujemo bolje od ostalih, a naša djeca se školuju na visokim školama u većem broju nego što je onaj koji se odnosi na cijelo stanovništvo!
Danas je dva od tri naša čovjeka u ovoj zemlji sa norveškim državljanstvom, ali je vrlo mali broj onih koji su morali zatražiti ispis iz bih državljanstva... Statističari su zabilježili da je 2005. došlo po raznim osnovama 160 naših ljudi sa bosanskim državljanstvom u Norvešku, ali da je istovremeno 62 sa bosanskim državljanstvom odselilo iz zemlje. Za 58 se zna da su se vratili u BiH. Mada smo došli uglavnom iz velikih gradova - Banja Luka, Mostar, Sarajevo, te iz naših većih mijesta koja bi za ovdašnje prilike bili “veliki gradovi”, ipak je samo 13 posto nas odlučilo da živi u Oslu, a rasporedili smo se od sjevera do juga ove “dugačke” zemlje i živimo u 283 komune (općine)!
Mada je procenat nezaposlenosti među Bosancima i Hercegovcima relativno nizak, statističari su zabilježili da žena ima manje među nezaposlenim (7,8 ) u odnosu na muškarce (8,1).
Kad govorimo o polovima evo još jedna zanimljivost: došlo nas je u tzv prvoj generaciji gotovo u jednakom broju muškaraca (7 920) i žena
(7 660). I dalje je otptilike isti broj žena i muškaraca u svim starosnim grupama, osim u grupi iznad 65 godina. Tamo je broj žena - znatno veći!
Useljenika koji potiču iz Bosne i Hercegovine, prema ovoj statistici koja je uzeta zaključno sa 2006. godinom, je nešto preko 14.800. Mi smo prema ovome sedma najbrojnija grupa useljenika u Norveškoj, a cifra od 14.800 dobijena je tako što je zbrojena prva generacija doseljenika - 12.700 i oko 2.100 djece, čija su oba roditelja rođena u Bosni i Hercegovini.
Zanimljivo je da ukoliko se uzmu zajedno doseljenici iz svih republika bivše Jugoslavije, onda se dobije oko 27 500 onih u prvoj generaciji i oko 6 250 djece pa je onda to daleko najbrojnija useljenička grupa - za čitavih 6.000 brojnija od Pakistanaca koji su na drugom mjesu.
Među našom djecom 620 ima jednog od roditelja koji je rođen u Norveškoj.
Prema ovoj statistici Bosanci i Hercegovci ne vole u Norveškoj da žive sami: dva od tri živi u paru što je više nego kod većine useljenika i više takođe u odnosu na prosjek ukupnog stanovništva.
Oslo je već odavno grad useljenika ali kad smo mi u pitanju tek 13 procenata je izabralo život u glavnom gradu: Bosanci i Hercegovci žive u 283 općine širom Norveške (pogledaj tabelu)!
Škola i zaposlenje
Statitika kazuje da je 2005. tek dva od 10 Bosanaca u dobi između 30-44 godine imalo više obrazovanje, ali ono što najnoviji podaci kazuju doista mora da raduju. Naime čak 37% naših djevojaka i mladića u starosnoj dobi 19-24 godine u jesen 2005. obrazovalo se na visokim školama, što je daleko više od svih useljeničkih grupa pa čak za čitavih 6% više i od proseka u zemlji!
Statistika u ovom kontekstu ne prati koliko je onih koji dolaze do magisterija ili doktorata, ali se bez sumnje može kazati da je i taj procenat kod Bosanaca i Hercegovaca izrazito visok.
Šest od deset doseljenika iz BiH u takozvanoj prvoj generaciji je zaposleno, što je bolje od svih useljeničkih grupa koje nisu ovamo pristigle s razvijenog Zapada. U prvom kvartalu 2006. čak 61 posto od svih useljenika iz BiH u dobi između 16 i 74 godine je imao zaposljenje. Prosjek među ukupnim norveškim stanovništvom bio je 69,3 a među doseljenicima (ne računajući one sa Zapada) 52%.
Karakteristično je da smo mi u Norveškoj relativno brzo došli do posla, u odnosu na druge useljeničke grupe. Najnovije analize pokazuju da je daleko više učešće u zaposlenosti među Boancima i Hercegovcima nego drugim useljeničkim grupama u odnosu na vrijeme provedeno u Norveškoj. U prvom kvartalu 2006. bilo je samo 8 posto nezapozlenih među nama - i zanimljivo više muškaraca (8,1) nego žena (7,8 ).
