Shvatanje siromaštva bitno je promenjeno poslednjih petnaestak godina, nakon ratova u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kosovu i bombardovanja SRJ. Analitičari tvrde da je u tom periodu nestao srednji stalež stanovnika, koji, zbog najvećeg potrošačkog potencijala, predstavlja kičmu svake ekonomije, a gotovo preko noći stvorena su dva ekstrema - ekstremno siromašni i ekstremno bogati.
Rizične grupe su porodice sa više od pet članova, izbeglice, raseljeni, osobe sa invaliditetom i Romi, koji se smatraju najugroženijima zbog četvorostruko veće stope nezaposlenosti od drugih.
Studija Svetske banke „Kosovski ekonomski memorandum” pokazala je da se siromaštvo u južnoj srpskoj pokrajini produbljuje, jer 15 odsto stanovništva živi u ekstremnom siromaštvu, sa 0,93 evra po danu, dok se 37 odsto smatra siromašnim.
U odnosu na države bivše Jugoslavije, Srbija je bogatija samo od Bosne, na istom je nivou s Makedonijom, dok Slovenci stoje pet puta, a Hrvati dva puta bolje od Srba. U BiH je, prema zvaničnim procenama, siromašan svaki četvrti građanin, jer ispod kritične linije živi 20 odsto stanovništva, dok je 30 odsto stanovništva neznatno iznad te linije, pa tako i sa stalnom pretnjom da mogu „pasti” ispod nje. U Hrvatskoj je siromašan svaki šesti stanovnik, odnosno oko 17 odsto, ili oko 730.000 stanovnika, što, mereno međunarodnim standardima, ne odstupa bitno od proseka Evropske unije. (Tanjug, Glas javnosti)
hehhehehehehehehhe
