Better Man wrote: ↑18/02/2020 11:04
Znači prodalo se. Imam Tolkiena LOTR u izdanju Algoritma. Kupio davno nekad, 2003-2004. u Bybooku, a Hobbita i Silmarion uzeo u Sejtariji. I kasnije kupio još dvije knjige koje su se pojavile na sajmu knjige u Skenderiji. Mislim da se jedna zove Hurinova djeca, a druga deblja Nedovršene priče. Vidi ovog cirkusa. Kako je Algoritam bankrotirao i više ne postoji, Lumen je ponovo objavio LOTR. E sad oni nisu reizdali Algoritmovo izdanje, već su uradili novi prevod. Čitam pojašnjenje lika koji je prevodio knjige i on kaže da je prevod Algoritma bio Skandinavski, a da se on držao uputa samog pisca, gdje za određene riječi, tj. nazive trebalo upotrijebiti adekvatnu domaću riječ, tj. riječ jezika na koji prevodiš. I tako je on masakrirao LOTR. U njegovom prevodu Bilbo i Frodo nisu Baggins, već su Torbari, a Hobbiton nije Hobbiton, već kotar. Lik je vlastita imena i nazive, koji se uopće ne prevode, prevodio na Hrvatski jezik i tako upropastio odlično djelo. Srećom kaso što rekoh imam Algoritmova izdanja. Naletih na internetu na polovne knjige i baš imaju visoku cijenu i mislim da cijena Algoritmovih izdanja može samo rasti.
ninjahepek wrote: ↑18/02/2020 13:07
Zlatko Crnković se okreće u grobu.
Better Man wrote: ↑18/02/2020 14:24
Naravno. Javim Ti. Šteta što je Algoritam propao. Stvarno su bili kvalitetni. Eto te zadnje dvije knjige Hurinova djeca i Nedovršene pripovjesti su zadnje što sam uzeo od Algoritma. prvi sajam knjiga u Skenderiji koji je bio nakon što su objavljene, ja ih kupio. GoT sam uzeo u izdanju Lumena i ovu novu knjigu. Oni su preuzeli Algoritmova izdanja i zaista su kvalitetni m(odlično su odradili GoT), ali nisu sebi smjeli dopustiti da unakaze s reizdanjem i novim prevodom LOTR. prevodilac se bukvalno držao uputa, a pritom zaboravio na pravila gramatike i pravopisa. Kad sam sestri spomenuo za prevod, ona se zaprepastila i nije mogla da vjeruje da je lik prevodio vlastita imena. Dizajn novog izdanja LOTR je odlično urađen, ali je prevod nula. To ti je ono, vanjština lijepa, unutrašnjost ružna.
Malo sam late to the party but...
Mislim da je ipak važno da dodam nekoliko rečenica zbog eventualnih slučajnih prolaznika koji će bespućima interneta tražiti informacije o Tolkienovim prevodima, pa možda baš naletiti na postove vas dvojice.
Nakon što je 1954. objavio prva dva toma, a godinu dana kasnije dodao i treći, Tolkien je pripremio zasebnu uputu za prevođenje svog djela. Ta njegova knjižica je dostupna, pa se neću previše zadržavati na tome, ali suština je da Tolkien izričito insistira kako se svi toponimi i imena prilikom prevođenja trebaju lokalizirati gdje god je to moguće.
Pa tako, Thorin Oakenshield, smatra Tolkien, ne smije biti Thorin Oakenshield u prevodu jer je njegovo ime sastavljeno od engleskih riječi "oak" (hrast) i "shield" (štit) pa će upućen prevoditelj prepoznati složenicu, a zatim je prilagoditi jeziku na koji prevodi, što bi u našem slučaju bilo Thorin Hrastoštit.
Prijevod nad kojim se Better Man zgražava, a to je prijevod Marka Marasa u izdanju Lumena, prvi je prevod na naše jezike koji je doslijedno slijedio autorovu instrukciju. Ne radi se o tome da prevoditelj nije upućen u uobičajena pravila gramatike, poput onog da se imena ne prevode, nego se radi o tome da je prevoditelj preupućen u Tolkiena.
Ovdje je važno imati na umu da je Tolkien pomalo šašavog stila, on ne doživljava sebe uvijek ozbiljno, jer da doživljava ne bi ni davao takva imena likovima i mjestima. Čitateljima kojima je engleski maternji jezik Oakenshield ne zvuči manje neobično nego nama Hrastoštit, ali to je dio iskustva Tolkienovog svijeta, i Tolkien je htio da to iskustvo bude adekvatno prenešeno kroz prevod.
Međutim, rasprava tu svakako ne završava. Naime, kada je Tolkien kompletirao svoje djelo, on nije mogao pretpostaviti magnitudu utjecaja koju će njegov legendarijum, uključujući izvorna imena likova, imati na popularnu kulturu, a naročito nije mogao pretpostaviti da će engleski jezik postati globalno dominantan, te da jednog dana Oakenshield ipak neće biti, čak ni stranim čitateljima, nejasna složenica u svom izvornom obliku.
Cijela stvar se dodatno zakomplicirala popularnošću filmova. Naime, nova generacija Tolkien fanova, koja je prvi doticaj sa njegovim svijetom imala baš kroz filmove, naviknuta je na izvorna (engleska) imena i toponime, pa bilo kakvo prevođenje, prema Tolkienovim uputama, djeluje neprirodno, onako kako to izgleda vama dvojici.
Stoga, ovdje govorimo o živom pitanju s kojim se susreće svaki prevodilac Tolkiena, pri čemu ne postoje ispravni odgovori, samo različiti pristupi. Mnogo hvaljeni prevod u izdanju Algoritma, onaj Zlatka Crnkovića, posve se oglušio na Tolkienove instrukcije, čime je Crnković vizionarski pogodio jezički senzibilitet vremena, mnogo prije filmova, ali da je Tolkien, te davne 1955. godine, kojim slučajem, dobio u ruke Crnkovićev prevod, vjerovatno bi bio zgrožen. Legendardni prevod Zorana Stanojevića, najprije u izdanju Nolita, početkom osamdesetih, a odnedavno u broširanom reizdanju Publikum Praktikuma, pokušao je pronaći zlatnu sredinu: tamo gdje je bilo logično, Zoran je prevodio imena i toponime, kako je autor i tražio, ali gdje se činilo kao jezičko nasilje, zadržavao je izvorni oblik.
Ja sam Zoranov prevod čitao prije filmova i ništa mi nije bilo sporno. Ali nakon filmova, bode mi oči što je, recimo, The Shire - Okrug. Nije Okrug, nego je The Shire.
To samo pokazuje da su filmovi i nama, starijim poštovateljima Tolkiena, recipročno promijenili terminološku percepciju.
Međutim, želio sam napisati ovo u odbranu Marasovog prevoda. Želio sam reći da nije riječ o neznanju, nego metodologiji. Mislim da je važno i dobro što smo dobili i takav prevod. Zlatko Crnković se ne okreće u grobu jer je i sam bio pred takvom dilemom. Mislim da time Tolkienova zaostavština na našim jezicima nije osiromašena. Naprotiv, ona je obogaćena.
Živjeli.
zelim fizicki posjedovati za kucnu biblioteku i kad ih ulovim nema sanse se rastati od njih. Mora biti nesto posebno da se to desi. E ova je za kucne biblioteke, tim vise po 100x hvala. Javim ako je ulovim 
javim ti