O partizanima i Titu ... sve osim jedne neprijateljske ofanzive su se odigrale na Bosanskom tlu. U Bosni se desavao najveci organizirani otpor protiv nacista. Ipak poslije rata doslo je pitanje ustrojstva nove drzave, BEZ Bosne. Na planiranom prvom zasjedanju Antifasistickog vijeca Narodnog Oslobodjenja Jugoslavije u Beogradu, BOSNA JE TREBALA NESTATI. Bosna bi bila podijeljena izmedju Srbije i Hrvatske, a po planu vec prethodno odrzanih zasjedanja AV Srbije i Hrvatske.
Kad se to saznalo u Bosni, borci i narodni poslanici su se u velikoj brzini organizirali i pozvali Bosanske vijecnike u Jajce, da se preduhitre buduce odluke AVNOJ-a bez BiH. Tako je organiziran ZAVNOBiH. Moj dedo koji je jos uvijek ziv je bio na obezbijedjenju ZAVNOBiH-a tako da znam ove detalje od njega. Vijecnici, pravoslavci, katolici i muslimani su na konjima i pjesice stizali u Jajce i zajednicki donijeli odluke ZAVNOBiH-a, te su od Tita trazili da prizna i podupre drzavotvornost BiH, sto je on uprkos pritiscima iz Srbije i Hrvatske ipak ucinio.
O istorijskoj vrijednosti ZAVNOBiH-a mozete vise procitati na ovom linku:
http://www.ifimes.org/ba/8289-zavnobih- ... ercegovine
Kopirano sa stranice:
Odlukama Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a Bosna i Hercegovina je utemeljena kao država njenih građana i ravnopravnih naroda: Srba, Hrvata, Bošnjaka (tada Muslimana) i pripadnika Jevrejskog i drugih naroda. ZAVNOBiH, na svom Prvom zajedanju potvrđuje volju bosanskohercegovačkog naroda koji se u antifašističkoj borbi zbratimio i politički emancipirao da uspostavi vlastitu državnost i da se na temelju te državnosti razvija u slobodi i ekonomskom napretku. Odluke Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a postaju historijski potvrđene, u vremenu koje je dolazilo, jer su kroz odluke Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a u Sanskom Mostu 1944. godine i Treće zasjedanje ZAVNOBiH-a u Sarajevu 1945. godine, postale izvršne.
Ideju državnosti Bosne i Hercegovine dalje produbljuju i oblikuju odluke Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a time što je donesena odluka o konstituisanju ZAVNOBiH-a u najviše zakonodavno izvršno narodno predstavničko tijelo Federalne Bosne i Hercegovine. Članom 5. ove odluke definiše se odredba koja glasi: „Dok se ne organizuje narodna Vlada Bosne i Hercegovine, funkciju vlade vrši Predsjedništvo Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine. U tu svrhu stvara se pri Predsjedništvu potreban broj odjeljenja za poslove državne uprave“. Saglasno odluci o proglašenju ZAVNOBiH-a u najviše Zakonodavno i izvršno narodno predstavničko tijelo Federalne Bosne i Hercegovine donesena je i Odluka o ustrojstvu i radu NOO i Narodnooslobodilačkih skupština u Federalnoj Bosni i Hercegovini. Ovom odlukom je ustanovljeno da narodnu vlast u selu, opštini i gradu predstavljaju narodnooslobodilački odbori, dok narodnu vlast u srezu, okrugu i oblasti predstavljaju sreske, okružne i oblasne narodne skupštine.
Veoma važan momenat u definisanju državnosti Bosne i Hercegovine predstavlja Deklaracija o pravima građana u Bosni i Hercegovini, koju je usvojilo Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a. Odredbe ove Deklaracije, u saglasnosti su, i sa tadašnjim i sa ovovremenim evropskim standardima, o zaštiti sloboda čovjeka i građanina. Deklaracija o pravima čovjeka u Bosni i Hercegovini garantuje: slobodu vjere, slobodu zbora i dogovora, udruživanja i štampe, ličnu i imovinsku sigurnost građana, te slobodu privatne inicijative u privrednom životu i ravnopravnost žene sa muškarcem.
Jedna od odredbi u Deklaraciji o pravima građana BiH postala je kasnije ustavno načelo. Riječ je o ravnopravnosti Srba, Hrvata i Muslimana (Bošnjaka) Bosne i Hercegovine koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina. Ravnopravnost bosanskohercegovačkih naroda postala je odrednica državnosti Bosne i Hercegovine, čime je Bosna i Hercegovina potvrđena kao politički, kulturološki i državni okvir za nacionalnu emancipaciju i razvoj nacionalnog identiteta u jednakopravnosti i hrvatskog i bošnjačkog i srpskog naroda.
Izgradnja državnosti Bosne i Hercegovine što je započela u antifašističkoj oslobodilačkoj borbi biće zaokružena Trećim zasjedanjem ZAVNOBiH-a, u oslobođenom Sarajevu od 26-28.aprila 1945. godine.
Na Trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a donesene su dvije veoma važne odluke u kontekstu izgradnje državnosti Bosne i Hercegovine. Riječ je o tom da je naziv ZAVNOBiH promijenjen u naziv Narodna Skupština Bosne i Hercegovine. Na ovom zasjedanju donesen je i Zakon o narodnoj vladi Bosne i Hercegovine, kojim se Vlada definiše kao izvršni i naredbodavni organ državne vlasti federalne Bosne i Hercegovine. Unutar Vlade formirano je 11 ministarstava sa predsjednikom i dva potpredsjednika Vlade (za predsjednika je izabran istaknuti antifašista Rodoljub Čolaković iz Bijeljine). Na ovaj način je utemeljena izvršna vlast unutar antifašističkog koncepta izgradnje državnosti Bosne i Hercegovine.
