#1 Hehehehe... Tuta Bugarin ne miruje ni kad spava?
Posted: 09/06/2005 09:33
[img]http://www.oslobodjenje.ba/templates/JavaBean/images/image_01.jpg[/img][color=white]__[/color][size=134]08/06/05[/size] wrote:Afera koja potresa Skoplje
Piše: D. Joksić
____________
Ljupčo Georgievski______Arben Džaferi
Otkriven tajni plan o podjeli Makedonije
(Od našeg stalnog dopisnika)
SKOPLJE - Intervju lidera Demokratske partije Albanaca Arbena Džaferija, kojem je priznao da je sa bivšim premijerom i vođom VMRO - DPMNE Ljubčom Georgievskim planirao etničku podjelu zemlje, naišao je na buru reakcija u Makedoniji.
Oglasili su se prozvani akteri, partije, mediji, ali i državni javni tužilac Aleksandar Prčevski. On kaže da je već otvoren predmet vezan za taj slučaj, a da li će biti elemenata za krivičnu odgovornost znaće se tek kada bude proanaliziran sporni intervju i kada tužilaštvo prikupi i ostale dokaze.
U intervju prištinskoj televiziji Koha vizija, Džaferi je priznao da su nakon pobjede na parlamentarnim izborima 1998. godine, on i tadašnji premijer Ljubčo Georgievski kovali tajni plan o mirnoj podjeli Makedonije, ali da ih je u tome spriječio rat koji je izbio 2001. godine. Džaferi je, između ostalog, rekao i to da su o ovom planu bili konsultovani i tadašnji funkcioneri iz Beograda.
"Prvi put smo o ovoj temu razgovarali u maju 2001. godine, ali je Džaferi tada odbio da pričamo o razmjeni teritorija i stanovništva, tako da je razgovor tu bio završen", poručio je Georgievski.
Tajni "pakt" o promjenama granice skovan je još 1993. godine u Beču, na sastanku zajedničkog makedonsko - albanskog Komiteta, čiji je glavni zadatak bio da Makedoniju podjele na dva kantona - albanski i bugarski, koji bi potom bili pripojeni Albaniji, odnosno Bugarskoj.
Članovi tog komiteta bili su poznate ličnosti makedonske i albanske emigracije, a zadatak da u djelo sprovedu ovaj dogovor pripao Georgievskom Džaferiju.
Glavni promotor, duhovni vođa i finansijer sa makedonske strane bio je Georgi Mladenov - Gošo, lider odcepljene frakcije Makedonske patriotske organizacije u Kanadi, koji otvoreno zastupa bugarsku opciju prema Makedoniji i makedonskom nacionalnom pitanju. Ovaj bogati, tada 66. godišnji makedonski emigrant, još 1998. godine javno je, u skopskom nedjeljniku Fokus, priznao da se zalaže za podjelu Makedonije između Bugarske i Albanije. "Nikada nisam odricao da je makedonska zemlja bugarska, a makedonski narod bugarski...Bilo kakvi nasilni metodi prema albanskom stanovništvu u Makedoniji su neprirodni i protivpravni. Silom se ne postiže ništa. Zato treba da sjednemo i otvoreno da razgovaramo o tome kakvu Makedoniju želimo, sve do dana njenog konačnog ujedinjenja sa Bugarskom", rekao je tada Mladenov.
Tadašnje javno priznanje samo je potvrdilo ono što se i prije toga u Makedoniji znalo - da makedonska i albanska emigracija kroje planove, crtaju karte, prekrajaju granice, dijele države, regione, gradove i sela, premještaju etničke međe.
Zalaganje Georgievskog da se promjene granice i stvore etnički čiste države na Balkanu, odnosno da se razmijeni teritorija, čime bi se, navodno, definitivno riješili etnički konflikti između Makedonaca i Albanaca, naišlo je na brojne kritike u javnosti. Kako tada, tako i danas. Jer, to neminovno vodi u novi rat i krvoprolića.
Ali Ahmeti odbio ponudu MANU
Čovjek sa kim su se Makedonci 2001. godine gledali preko nišana, a danas lider vladine koalicione stranke, Demokratske unije za integraciju (DUI), Ali Ahmeti, otkrio je da su mu iz sjedišta Makedonske akademije nauka i umjetnosti (MANU) u vrijeme vojne krize 2001. godine predlagali podjelu Makedonije.
"Ja sam jedini koji je 2001. godine demaskirao tajni dokument o podjeli, koji mi je u pisanoj formi ponudio tadašnji predsednik MANU Đorđi Efremov, koji se na toj poziciji nalazio u vrijeme dok je Ljubčo Georgievski bio predsjednik Vlade. Prijedlog je bio da se Lipkovo pripoji Kosovu, Debar Albaniji, a da moje rodno mjesto Zajas ostane u Makedoniji kako bih ja, kao vođa ONA, bio zadovoljen. Takav dogovor o podjeli Makedonije sam odbio. Nisam mogao reći ljudima, koji bi se selili sa jedne na drugu teritoriju, da sobom nose i grobove svojih predaka", izjavio je Ahmeti.
Razmjena teritorija
Georgievski i Džaferi, bivši partneri na vlasti, jedan iz makedonskog, drugi iz albanskog političkog bloka, i prije toga su, svako na svoj način, gurali ideju o podjeli Makedonije.
Georgievski se zalagao za razmjenu teritorija i stvaranje etnički čistih država, a Džaferi se, uz to, borio i za nezavisnost Kosova, što bi, kako je smatrao, trebalo biti jedan od preduslova za ujedinjenje svih Albanaca na prostorima Balkana.


