Forum Klix.ba

Ivo Lola wrote:postavljam ovde pitanja jer je nedjelja, a sutra cu ja advokatu u svakom slucaju

zalog je unesen u registar zaloga, tako su mi rekli u banci
ali zar ne postoji neko ko je odgovoran za to sto je auto pod teretom kruzilo trzistem ?
cuo sam da je greska banke sto taj zalog nije unesen u saobracajnu, i da je to eventualno moja sansa ?

Ivo Lola wrote:pa jel moguce da je zakon tako primitivan da ne postoji nigdje zastita eventualnog kupca stvari koja je pod zalogom, a koji kupovinu ostvari bez znanja o zalogu ?

evo naso sam nesto slicno
http://www.harmonius.org/sr/pravni-izvo ... lozima.pdf

"Okvirni zakon o zalozima"

7.Prava savjesnog kupca, Član 31.
Savjestan kupac, koji u dobroj vjeri kupi stvar na prodaji u skladu s članom 29. ovog zakona i stekne posjed stvari, pribavlja vlasništvo na stvari oslobođeno od bilo kakvih tereta, bez obzira da li je prodavac ispunio uslove uređene ovim zakonom.

eh sad član 29. je previše obiman da ga kopiram, pa bi vas zamolio da njega pogledate na linku koji sam ostavio gore

zrakomlat wrote:Po ugovoru između banke i toga koji je stavio auto kao zalog, vjerovatno stoji da on to auto ne smije prodati dok traje kredit. A on ga je prodao. Ti si ga kupio, a nisi znao, niti si mogao znati. Po meni, uz advokata, tebi vozilo neće biti oduzeto.
MUP bi trebao imati uvid u vlasništvo nad autom, jer je i taj registar zaloga državna ustanova.
Jbg, tvoje ime je na vlasničkoj knjižici, ti si vlasnik auta.

Ne znam, ovo pišem po nekoj svojoj logici, ne tvrdim da sam u pravu.

Osim advokata, otiđi i u MUP koji ti je izdao vlasničku i saobraćajnu knjižicu na tvoje ime, raspitaj se i tamo, a i u tu banku.
Sretno, i javi sutra šta su ti rekli, baš me zanima, čudna situacija.

Ivo Lola wrote:i ne znam sto ne ganjaju naplatu duga od njega preko ostale imovine koju ima...

ZAŠTITA ZALOŽNOG PRAVA
Za zaštitu prava namiranje iz vrijednosti založenog objekta, založni vjerovnik na raspolaganju ima založnu tužbu (actio pigneraticia) kod pignusa. Kod hipoteke je to hipotekarna tužba (actio hypotecaria).
Tužbeni zahtjev usmjeren je na namirenje vjerovnikovog potraživanja prodajom zaloga.
Pasivno je legitimiran vlasnik založene stvari, bez obzira da li je on istovremeno i založni dužnik. Vlasnik zaloga, ako nije istovremeno i osobni dužnik, ne može tražiti da se vjerovnik najprije namiri od osobnog dužnika. Obje tužbe su nezastarive. Zastari podliježu meĎusobna potraživanja zalogodavca i zalogoprimca za naknadu štete zbog pogoršanja stvari, odnosno troškova zbog poboljšanja stvari. Rok zastare je 1 godina od dana kad je založena stvar vraćena. Založni vjerovnik može tražiti predaju zaloga i od svake treće osobe, putem tužbe vindicatio pignoris, koja je slična reivindikaciji a može se upotrijebiti samo kod pignusa.

PRESTANAK ZALOŽNOG PRAVA Založno pravo može prestati:
1. Prestankom potraživanja;
2. Odricanjem. Za prestanak hipoteke potrebna je pisana izjava hipotekarnog vjerovnika data kod nadležnog državnog organa (u pravilu suda koji vodi javnu knjigu gdje je upisana hipoteka). Kod pokretne stvari, založno pravo prestaje izjavom o odricanju ili povratom založene stvari zalogodavcu.
3. Propašću zaloga. U ovom slučaju založno pravo trebalo bi preći na svotu novca koju vlasnik ostvavri na ime osiguranja ili naknade štete za propalu stvar;
4. Sjedinjenjem (confusio) vlasnika založene stvari i založnog vjerovnika u istoj osobi;
WWW.BH-PRAVNICI.COM
32 WWW.BH-PRAVNICI.COM
5. Izvršnom prodajom zaloga;
6. Gubitkom posjeda založene pokretne stvari. Založno pravo ponovo nastaje kad vjerovnik vrati posjed stvari

O'zone wrote:

ZAŠTITA ZALOŽNOG PRAVA
Za zaštitu prava namiranje iz vrijednosti založenog objekta, založni vjerovnik na raspolaganju ima založnu tužbu (actio pigneraticia) kod pignusa. Kod hipoteke je to hipotekarna tužba (actio hypotecaria).
Tužbeni zahtjev usmjeren je na namirenje vjerovnikovog potraživanja prodajom zaloga.
Pasivno je legitimiran vlasnik založene stvari, bez obzira da li je on istovremeno i založni dužnik. Vlasnik zaloga, ako nije istovremeno i osobni dužnik, ne može tražiti da se vjerovnik najprije namiri od osobnog dužnika. Obje tužbe su nezastarive. Zastari podliježu meĎusobna potraživanja zalogodavca i zalogoprimca za naknadu štete zbog pogoršanja stvari, odnosno troškova zbog poboljšanja stvari. Rok zastare je 1 godina od dana kad je založena stvar vraćena. Založni vjerovnik može tražiti predaju zaloga i od svake treće osobe, putem tužbe vindicatio pignoris, koja je slična reivindikaciji a može se upotrijebiti samo kod pignusa.

Ima još

PRESTANAK ZALOŽNOG PRAVA Založno pravo može prestati:
1. Prestankom potraživanja;
2. Odricanjem. Za prestanak hipoteke potrebna je pisana izjava hipotekarnog vjerovnika data kod nadležnog državnog organa (u pravilu suda koji vodi javnu knjigu gdje je upisana hipoteka). Kod pokretne stvari, založno pravo prestaje izjavom o odricanju ili povratom založene stvari zalogodavcu.
3. Propašću zaloga. U ovom slučaju založno pravo trebalo bi preći na svotu novca koju vlasnik ostvavri na ime osiguranja ili naknade štete za propalu stvar;
4. Sjedinjenjem (confusio) vlasnika založene stvari i založnog vjerovnika u istoj osobi;
http://WWW.BH-PRAVNICI.COM
32 http://WWW.BH-PRAVNICI.COM
5. Izvršnom prodajom zaloga;
6. Gubitkom posjeda založene pokretne stvari. Založno pravo ponovo nastaje kad vjerovnik vrati posjed stvari

Šta znači gubitak posjeda? Jel se to odnosi na prodaju? Vjerovatno, ali opet buni dio gdje vjerovnik može uzeti stvar i od trećeg lica.

Sticanje od nevlasnika
Član 111.
(1) Ko je u dobroj vjeri stekao samostalnu državinu pokretne stvari na osnovu teretnog pravnog posla zaključenog radi sticanja prava svojine,
od lica koje nije vlasnik, stekao je svojinu te stvari.
(2) Sticalac iz stava 1. ovoga člana stekao je svojinu stvari u trenutku sticanja samostalne državine, ako mu je stvar predana u neposrednu državinu ili se već odranije nalazi kod njega. Ako mu je stvar predana u samostalnu državinu samom izjavom volje, on će pravo svojine steći tek kad mu stvar bude predana u neposrednu državinu.
(3) Sticalac je bio u dobroj vjeri ako u trenutku zaključenja pravnog posla, a i u trenutku primanja neposredne državine nije znao, niti je s obzirom na okolnosti mogao znati da stvar ne pripada otuđiocu.
(4) Odredba stava 1. ovoga člana ne primjenjuje se ako je stvar njezinom vlasniku ili licu putem koje je on držao bila ukradena, ili ju je izgubio, odnosno zagubio; osim u pogledu sticanja gotovog novca, hartija od vrijednosti na donosioca ili na javnoj licitaciji.
(5) Prava trećih koja terete pokretnu stvar prestaju sticanjem svojine od lica kome stvar ne pripada. Ne prestaju ona prava trećih za koja je sticalac znao da postoje ili je to mogao znati u času kad je sticao svojinu. Smatra se da je sticalac znao da postoji založno pravo ako je upisano u registar zaloga.
(6) Ne prestaju ona prava trećih lica za koja je sticalac znao ili mogao znati da postoje u trenutku sklapanja ugovora o prenosu prava svojine. Smatra se da je sticalac znao da postoji založno ili neko drugo pravo ako je o postojanju tog prava mogao saznati
uvidom u odgovarajući javni registar. Navedena presumpcija ne važi ako je prodavac u okviru svog redovnog poslovanja stavio stvar u promet.