Usto što je razuman i korektan, gospodin Fadil Novalić je hrabar čovjek, dok je prihvatio da bude premijer nakon Nermina Nikšića, Lagumdžijinog poganca nad pogancima. Vlast predvođena ZL-om ostavila je totalnu pustoš u ustavno-pravnoj, administrativnoj i materijalnoj zbilji FBiH i BiH.Budući premijer FBiH Fadil Novalić (SDA) dao je jučer, dan prije sjednice Predstavničkog doma Federalnog parlamenta na kojoj se očekuje imenovanje Vlade, intervju u kojem s velikom dozom ozbiljnosti, ali i zabrinutosti, govori o stanju koje zatječe u većem bh. entitetu. Stvari ne želi bojiti u ružičasto. Našu konstataciju o tome da mu Vlada Nermina Nikšića u amanet ostavlja ukupan dug od 859 miliona KM korigira te kaže da je dug FBiH oko milijardu KM.
- Zaboravljate da ima više od 107 miliona KM kamata. Nasljeđujemo i deficit od 646 miliona KM. On se planira pokriti sa 200 miliona KM upravo iz standby aranžmana sa MMF-om, a ostalo će biti pokriveno trezorskim zapisima i obveznicama...
Stanite! Govorite o nastavku aranžmana sa MMF-om, koji je zakočen, zato što vlasti nisu uradile tražene reforme. Računate li na nastavak?
- Mi smo već u jednom pripremnom periodu razgovarali sa MMF-om. To nam je prebitno da uspostavimo stabilnost budžeta, i to zbog socijalnog sektora. Dogovorili smo da aktuelni standby aranžman, koji je u osnovi kratkoročan, pretvorimo u jedan dugoročniji.
Zašto?
- Pa, budžet nam je preopterećen. I bit će još najmanje dvije godine. Jednostavno, ubija nas ta milijarda KM koju vraćamo! Mi vraćamo dug MMF-u tako što ćemo se dodatno zadužiti kod MMF-a. Ali, dugoročniji aranžman dat će nam više daha.
Početak aprila
Dobro, ali teško je povjerovati da će MMF tek tako prijeći preko uvjeta poput novog zakona o radu, na kojem je, uzgred, u prošlosti sve puklo.
- Zakon o radu bit će i dalje uvjet, ne samo zato što to oni hoće. Možda će taj zakon opet biti nešto poput prethodne saglasnosti, jer je to bilo tako i u Srbiji.
Kada bi se onda mogao očekivati nastavak standby aranžmana?
- Prvi kontakt bit će odmah na početku aprila, pa ćemo vidjeti kako dalje.
Kakvo je stanje u fondovima? Penzije konstantno kasne. Kako zaustaviti ovaj trend? Hoće li vlast zbog biti primorana na smanjenje penzija?
- Mi smo odlučni da ne smanjujemo penzije. Mi smo u socijalnom smislu mnogo napetije društvo od, naprimjer, Srbije. Svako ko bi spomenuo smanjenje penzija sebi bi otvorio vrata pakla. Trebamo priznati da je penzijski fond već sada u minusu. Posljednja tri povećanja penzija od po pet posto data su bez pokrića. Fond je izveden iz ravnoteže. Pogotovo se to odnosi na posljednjih populističkih pet posto povećanja. Mlijeko je proliveno, ne možemo sada zbog toga plakati. Naravno, ne možemo govorit ni o rastu penzija.
Šta ćete onda činiti? Povećati poreze?
- Direktni porezi na neto platu definitivno će ići dolje, i to po svaku cijenu! Bit će rigidno smanjenje poreza.
Slobodni strijelci
Nikšićeva vlada konstantno se zaduživala emisijom obveznica. Privreda od toga ima malo koristi. Kakav je Vaš stav?
- Privreda od toga nema uopće koristi! Taj vid zaduženja zapravo temporalno krpi budžet. Ali, dokle god mi ne smanjimo javnu potrošnju ili ne smanjimo opterećenje vraćanja dugova, mi ne možemo govoriti o napuštanju tog načina zaduživanja. Takva je realna situacija.
U kojem sektoru trenutno gori? Imamo jedan nezapamćeni haos u sektoru poljoprivrede. Šta je s ostalima?
- Donekle smo insistirali da taj sektor bude čvrsto u rukama SDA ili HDZ-a, da, jednostavno, ne dolazi u ruke slobodnih strijelaca, koji su i razorili taj sistem. U poljoprivredi trenutno vlada jedna velika netransparentnost. Tu gori, imate pravo! Mislimo uvesti jedan agrofond da bi se transparentnije po bankarskim metodama radilo da poticaji dođu na prava mjesta.
Treba prodati dio "BH Telecoma"
Šta je s planom o privatizaciji 14 preduzeća. Hoće li to i ovog puta biti mrtvo slovo na papiru?
- Svjedoci smo da je država, jednostavno, nemoćna i nestručna da upravlja realnim sektorom. Izostavimo li tu energetski sektor, jer nam treba nezavisnost, te, naravno, komunalni sektor, ja se ne bih libio privatizirati sve ostalo. Mi možemo govoriti i o djelimičnoj privatizaciji dijela „BH Telecoma“, kao pritisak na korporativno upravljanje. Privatizaciju je trebalo davno provesti.
Autor: Amil DUČIĆ - See more at: http://www.avaz.ba/clanak/169392/novali ... BoLYN.dpuf
Možda je potencirana milijarda maraka duga zlo koje nam ponajmanje prijeti, daleko veća opasnost je sveopći košmar, koji je Lagumdžija posijao u svim sferama, a posebno u ustavno-pravnoj zaštiti građana. Potom, čini mi se da je prioritet svih prioriteta, odsudna borba sa administrativnom kugom, koja nemilosrdno pustoši i onako opustošene standarde ponašanja i ljudskosti.
A, uostalom čovjek je iz privrede, ima karijeru, a ne kao ove naše budžetlije koje su "diplomirali" u Travniku, i kažu imaju "karijeru" u javnim firmama.
!?
