Forum Klix.ba

Pregovori o formiranju Vlade: HDZ (ne) prepušta srpska mjesta SNSD-u

Kanton 10 u narednoj bi sedmici mogao dobiti novu izvršnu vlast ako se budući koalicijski partneri do kraja tekuće sedmice dogovore o posljednjim detaljima u vezi sa podjelom resora, te se u tom pogledu, a s obzirom na tešku situaciju u ovom kantonu, neće čekati sa formiranjem federalne Vlade. Pregovarački timovi HDZ-a, SNSD-a i SDA jučer su održali sastanak kojim je počela konačna implementacija izbornih rezultata, te dogovaranje izgleda nove Vlade.

Legitimitet naroda

- Stvar nije kompletirana, ali stavovi su približeni, tako da je od srijede situacija obećavajuća. Već u nedjelju bismo, nadam se, mogli imati konačan dogovor. Posljednjeg dana u tjednu ćemo ponovo sjesti za sto i usuglasiti ono dosad neusuglašeno. Na moje osobno zadovoljstvo, već smo većinu važnih stvari usuglasili, rekao je predsjednik KO HDZ-a HBŽ-a Branko Ivković, dodavši da je naredno skupštinsko zasjedanje zakazano za narednu sedmicu.

Objasnio je i šta je jedina preostala nepreskočena prepreka na putu do formiranja novog saziva Vlade.

- Sporna je jedna ministarska pozicija. Prema Ustavu, od osam ministarstava tri pripadaju srpskom narodu. Osim HDZ-a, jedine stranke koje su prema izbornom rezultatu opredijeljene biti dio vlasti su SDA i SNSD, koji od starta za sebe želi sva tri srpska ministarstva. Prema izbornom rezultatu, od pomenuta tri ministarstva, njima bi trebalo pripasti samo jedno, zbog čega su nastale određene nesuglasice koje ćemo uskoro otkloniti. Mi u HDZ-u smo SNSD-u ponudili dva ministarstva. Oni su spremni odustati od zahtjeva za predsjednika Skupštine, kao i od pozicije zamjenika predsjednika Vlade, kako bi im pripala željena ministarstva. U HDZ-u razmišljamo i o toj opciji i ne isključujemo ni takav rasplet, iako je HDZ bio stranka koja je uvijek proklamirala legitimitet naroda, dodao je Ivković, te potcrtao kako HDZBiH u svojim redovima ima kandidate za ministarske pozicije i iz srpske kvote.

- HDZ ima članove i hrvatske i bošnjačke i srpske nacionalnosti. Uostalom, ministar ne mora biti član stranke. Mi bismo, možda, predložili nekoga ko nije član HDZ-a, čime bismo još jednom pokazali širinu, prokomentarisao je Ivković.

HDZ-u BiH pripast će mjesto premijera HBŽ-a, a sa imenima potencijalnih kandidata u ovoj stranci nisu izlazili u javnost.

Lako sa SDA

- Unutar stranke se već radi na tome. Sa SDA smo se bez problema dogovorili, a situaciju je donekle olakšalo i to što se njihov izborni rezultat poklopio sa ustavnom kategorijom. Sa imenom ćemo u javnost izaći kad postignemo konačan dogovor sa SNSD-om. Do kraja narednog tjedna ćemo, nadam se, imati sve definirano, pa i mandatara Vlade. Ostalo će biti tehničke stvari i rutina, kazao je na kraju Ivković.

Ako se do kraja sedmice dogovori podjela ministarstava, na samoj sjednici Skupštine ne bi trebalo biti problema, budući da dvotrećinska većina već postoji. Podsjećamo, dosad su novinske stupce u kontekstu ustroja vlasti u HBK-u često punile vijesti o nepostojanju dovoljnog broja ruku, a što je uzrokovano činjenicom da ovaj kanton ima poseban režim glasanja prilikom potvrde izvršne vlasti.

It_is_a_Leclerc wrote:Rekla je jednom i konstitutivna Bradara da "HDZ ima članove srpske i bošnjačke nacionalnosti". Ja zanijemio od šoka.I ne bi mi teško, sve ijednu listu im prevrnuo, nijednog jedinog. Ima poneki Denis i Damir, ali prezimena su uglavnom Krstičević, Miholjević, itd. Prema tome, mogu ja reći da imam četiri Victoria Secret modela u Jaguaru, al' kad nema - nema.

It_is_a_Leclerc wrote:Joj @Skijaš, pa nije vrag da im ti vjeruješ.

Rizvan wrote:Svi mi vrlo dobro znamo s kakvim su oni kandidatima i s kakvom retorikom izašli na prošle izbore, i da će tu istu retoriku koristiti i na svakim sljedećim izborima, i da jedno pričaju na nivou Federacije ili ZDK i SBK, a da drugo rade tamo gdje su dominantna većina. Pitanje je kako doći u kraj toj njihovoj licemjernoj politici.

Skijaš wrote:

It_is_a_Leclerc wrote:Joj @Skijaš, pa nije vrag da im ti vjeruješ.

Bitno je da HDZ polako ipak prihvata pravila igre.

Kada je riječ o funkcijama Bošnjak je uljez

Politički analitičar Enes Ratkušić za novi broj Stava piše o stvarnim namjerama HDZ-a i borbe za jednakopravnost, a na primjeru Hercegovine ukazuje na jednonacionalni “raspored” funkcija

Što se tiče sigurnosnih institucija, koje djeluju na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, stanje je sljedeće: na čelu Granične policije – Terenskogureda u Čapljini jeste Robert Perić, načelnik SIPE jeste Željko Ćorić, OSA-om rukovodi Zdravko Čutura, šef Detašmana Federalnog MUP-a jeste Milan Galić, a načelnik IDEA – Regionalnogcentra Mostar Zoran Marić, Službom za odnose sa strancima u okviru Ministarstva sigurnosti rukovodi Stanka Majksner, dok je komesar kantonalnog MUP-a Ilija Lasić.

Zato i nije čudo što su se s prijedlogom da Bošnjak bude komesar policije mogle zbijati tolike sprdnje. Uistinu, komesar-Bošnjak bio bi neka vrsta uljeza u jednoj takvoj “multientičkoj strukturi” koja odražava punu ravnospravnost, pogotovo jednakošravnost Hrvata u “mješovitom” kantonu!

Rizvan wrote:

Kada je riječ o funkcijama Bošnjak je uljez

Politički analitičar Enes Ratkušić za novi broj Stava piše o stvarnim namjerama HDZ-a i borbe za jednakopravnost, a na primjeru Hercegovine ukazuje na jednonacionalni “raspored” funkcija

Što se tiče sigurnosnih institucija, koje djeluju na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, stanje je sljedeće: na čelu Granične policije – Terenskogureda u Čapljini jeste Robert Perić, načelnik SIPE jeste Željko Ćorić, OSA-om rukovodi Zdravko Čutura, šef Detašmana Federalnog MUP-a jeste Milan Galić, a načelnik IDEA – Regionalnogcentra Mostar Zoran Marić, Službom za odnose sa strancima u okviru Ministarstva sigurnosti rukovodi Stanka Majksner, dok je komesar kantonalnog MUP-a Ilija Lasić.

Zato i nije čudo što su se s prijedlogom da Bošnjak bude komesar policije mogle zbijati tolike sprdnje. Uistinu, komesar-Bošnjak bio bi neka vrsta uljeza u jednoj takvoj “multientičkoj strukturi” koja odražava punu ravnospravnost, pogotovo jednakošravnost Hrvata u “mješovitom” kantonu!

tandmand wrote: Ja ovdje ne vidim nista sporno sto se tice HDZa. Imaju svoju strategiju i ciljeve, ne odstupaju i uzimaju ono sto mogu uzimati.
Pada kisa, pljusti a hercegovacki Bosnjaci razapinju zeleni kisobran pun rupa. Trebaju mijenjati zastitnika, koji bi ih u nekoj buducoj teritorijalnoj preraspodjeli halalio za hrvatski entitet. Neka se politicki organiziraju na svome terenu, osnuju stranku a sa Sarajevom mogu po potrebi u koaliciju.

It_is_a_Leclerc wrote:Joj @Skijaš, pa nije vrag da im ti vjeruješ.

SDA makar ima Ivicu Šarića, Josipa Jurišića, Ljiljanu Skakić u Glavnom odboru, Predsjedništvu, pa makar fingiraju neku multietnčnost. HDZ ne da nema u organima stranke ne-hrvate, već ih nema ni na listama, pa ni među biračima. Klasičan pokušaj da se kibicuje neka pozicija namijenjena Bošnjacima i Srbima.

Ovo me podsjeti na ono kad je Azra Hadžiahmetović rekla u Parlamentu: "Gospođo Pandurević, za vas su glasali građani RS-a, a ne građani cijele BiH. Ja ne znam Bošnjaka da bi glasao za SDS. Srećom, takvih još uvijek nemamo".

palermo wrote:

tandmand wrote: Ja ovdje ne vidim nista sporno sto se tice HDZa. Imaju svoju strategiju i ciljeve, ne odstupaju i uzimaju ono sto mogu uzimati.
Pada kisa, pljusti a hercegovacki Bosnjaci razapinju zeleni kisobran pun rupa. Trebaju mijenjati zastitnika, koji bi ih u nekoj buducoj teritorijalnoj preraspodjeli halalio za hrvatski entitet. Neka se politicki organiziraju na svome terenu, osnuju stranku a sa Sarajevom mogu po potrebi u koaliciju.

Imaš pravo, osnovati svoju stranku i onda zajedno sa HDZ-om se boriti za treći entitet i prava Bošnjaka u njemu. Koji će nam đavo Sarajevo, kad već mi njemu ne trebamo

tandmand wrote:
Samo treba pripaziti da opet ne dodje sa svojom postrojbom kakav novi Juka, koji ce disciplinirati Bosnjake Herceg-Bosne.

Rizvan wrote:

Kada je riječ o funkcijama Bošnjak je uljez

Politički analitičar Enes Ratkušić za novi broj Stava piše o stvarnim namjerama HDZ-a i borbe za jednakopravnost, a na primjeru Hercegovine ukazuje na jednonacionalni “raspored” funkcija

Što se tiče sigurnosnih institucija, koje djeluju na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, stanje je sljedeće: na čelu Granične policije – Terenskogureda u Čapljini jeste Robert Perić, načelnik SIPE jeste Željko Ćorić, OSA-om rukovodi Zdravko Čutura, šef Detašmana Federalnog MUP-a jeste Milan Galić, a načelnik IDEA – Regionalnogcentra Mostar Zoran Marić, Službom za odnose sa strancima u okviru Ministarstva sigurnosti rukovodi Stanka Majksner, dok je komesar kantonalnog MUP-a Ilija Lasić.

Zato i nije čudo što su se s prijedlogom da Bošnjak bude komesar policije mogle zbijati tolike sprdnje. Uistinu, komesar-Bošnjak bio bi neka vrsta uljeza u jednoj takvoj “multientičkoj strukturi” koja odražava punu ravnospravnost, pogotovo jednakošravnost Hrvata u “mješovitom” kantonu!

It_is_a_Leclerc wrote:Joj @Skijaš, pa nije vrag da im ti vjeruješ.

SDA makar ima Ivicu Šarića, Josipa Jurišića, Ljiljanu Skakić u Glavnom odboru, Predsjedništvu, pa makar fingiraju neku multietnčnost. HDZ ne da nema u organima stranke ne-hrvate, već ih nema ni na listama, pa ni među biračima. Klasičan pokušaj da se kibicuje neka pozicija namijenjena Bošnjacima i Srbima.

Ovo me podsjeti na ono kad je Azra Hadžiahmetović rekla u Parlamentu: "Gospođo Pandurević, za vas su glasali građani RS-a, a ne građani cijele BiH. Ja ne znam Bošnjaka da bi glasao za SDS. Srećom, takvih još uvijek nemamo".

Draganu Čoviću uručena nagrada "Najeuropljanin BiH"
Delegacija Evropskog pokreta u BiH, predvođena predsjednikom Predragom Praštalom, svečano je danas uručila članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Draganu Čoviću priznanje "Ličnost godine i najevropljanin BiH".

Može li lider HDZ-a preživjeti i “udar” s vrha Katoličke crkve?

Može li, međutim, Čović preživjeti i najnoviji udar – onaj što ga zadesi na samom kraju prohujale godine? Može li, da ne okolišam, preživjeti udar Katoličke crkve – kojoj, nije tajna, treba biti zahvalan da je, usprkos svom zlu što posija, sve ove godine bio nedodirljiv?
Ne znam koliko je prosječni čitatelj informiran, ali poruke s vrha Katoličke crkve u predbožićno vrijeme zaslužuju pažnju – ne samo po svome sadržaju, nego i zbog činjenice da su ih odašiljali redom značajniji od značajnijega. Paljbu na „prvog u Hrvata“ je, naime, otpočeo glavni tajnik biskupske konferencije, nastavio je biskup banjalučki, a završne plotune ispalio prvi među jednakima, nadbiskup vrhbosanski.
Od hrvatskih političara su, ponavljaše jedan za drugim, očekivali da čine sve kako bi se otklanjale ratne nepravde prema građanima BiH, a njihovu narodu – u bosanskoj Posavini, banjalučkoj regiji i drugim dijelovima RS-a – posebice. No, sve to je izostalo, a prvi „borac“ za hrvatska prava, izjavama kako je 85% BiH etnički čisto, desetine tisuća katolika, koji na tom prostoru i danas žive, umjesto da se za njih svim silama zauzima, žive sahranjuje.
Zašto? Zato što, pojašnjava tajnik biskupske konferencije, spomenutoj liniji hrvatske politike, pa i njezinu lideru, nije stalo do čovjeka, i hrvatskog čovjeka posebice – jer, da je tako, tražio bi jednaka prava za sve narode i sve stanovnike BiH na svakom njezinu dijelu – nego „isključivo do malog dijela teritorija, odnosno entiteta koji bi bio napravljen samo od dijela Federacije BiH“. Sadašnja podjela BiH na dva entiteta, nastavlja monsinjor Tomašević, „je nepravedna i kroz nju je legalizirano etničko čišćenje. Uspostavom trećeg entiteta od Federacije BiH, jer spomenuta linija hrvatske politike u BiH i ne govori o RS-u pa je normalno da“ se otuda i „podržava stvaranje takvog entiteta, nepravda ne bi bila ispravljena nego dodatno legalizirana“ – i to ne samo prema manjinskim narodima nego i prema dijelu vlastita naroda izvan entiteta u kojemu je on većinski.
Zbog toga je, zaključuje monsinjor, „nužan što hitniji zaokret spomenute političke linije unutar hrvatskog naroda u BiH“. Jer, koliko god, veli, rješenje za BiH ne može biti isključivo građanska opcija, ne može ni „unutarnje uređenje samo na etničkom načelu jer bi svi narodi i svi građani BiH bili gubitnici, a ponajviše hrvatski narod kao najmalobrojniji i najviše izmiješan s drugima i drugačijima.“
Monsinjorovim porukama – koje, siguran sam, nije izrekao samo u svoje nego i u ime cijele Katoličke crkve – dodatnu težinu dadoše i biskup Komarica i kardinal Puljić. Pri tome, i jedan i drugi upiru prstom u vlasti RS-a – gdje su, veli Komarica, katolici „brutalno i bezočno protjerani, a onda im je zabranjeno da se vrate nazad“ – ali i u ideju o trećem entitetu kao anticivilizacijskom i činu protiv vlastita naroda.
Lider HDZ-a je, čestitajući Božić nadbiskupu, kritike Crkve na vlastiti mu račun, kao i inače, pokušao ignorirati. Logika mu i ovaj put slijedi onu narodnoj – „psi laju“ karavana nastavlja istom trasom i istom brzinom. Hoće li mu to proći i ovaj put? Jer, kardinal mu, izvještavaju mediji, nije bio na božićnom prijemu u Predsjedništvu. Uzvraćeno mu je, istina, istom mjerom – ni lidera HDZ-a nije bilo u gostima kod njega.
Što je iz zatezanja Katoličke crkve s liderom HDZ-a moguće očekivati? Je li, naime, realno da mu, a i opciji koju personificira, ona okrene leđa? Što se mene tiče, šanse su male. Uostalom, politika koju u božićno vrijeme napadoše nije od jučer. A pred njom se sve to vrijeme zatvaralo oči. Prisjetimo se, uostalom, biskupskoga štapa, kojeg kardinalu prije više od deset godina – i to, kako tada Čović reče, „u ime hrvatskoga puka“ – darova lider HDZ-a. Iako, politika koju je vodio tada nije se ni po čemu razlikovala od današnje. Prisjetimo se i redovitih prijema kod kardinala u vrijeme predizbornih kampanja – kojima su, bez obzira je li i sam toga bio svjestan, slane poruke „glasujte za HDZ“, iako je politika, koju su i ova stranka i njezin predsjednik vodili, ista onoj koju danas osudiše.
I ne samo to. Pitanje je koliko je po principu vrha Katoličke crkve spremna reagirati i crkvena baza – kler u katoličkim župama? Jesu li, drugim riječima, i oni takvu politiku spremni osuditi? I jesu li, ne dođe li do radikalnog zaokreta u njoj, svoju vjerničku pastvu spremni pozvati da joj okrene leđa – kao što je sve ove godine pozivaju da joj, zbog tobože hrvatskoga interesa, iskaže povjerenje?
Za bosanski se dio klera ne bih kleo. Ali, da hercegovački za takav princip crkvenoga vrha još uvijek nije raspoložen poprilično sam siguran. Uostalom, biskupskim se javnim prozivkama ne pridruži i biskup mostarski. To, istina, ne mora značiti ništa – i može biti dio dogovora crkvenoga vrha. Ali, istina je da šuti. A to, onda, šalje poruku i njemu podređenima – od Stoca do Livna prije svega. U podtekstu koje je logika, Bosanci mogu činiti što im volja, mi znamo što je naš interes. A interes je ono što čini Čović – i uz njega treba stati. Što, onda, znači da Puljić, Komarica, Tomašević, ini, mogu tamburati što im volja.
Za sve ovo, dakako, znade i prvi hadezeov trećeentitetlija. Zbog čega nema razloga ni za specijalnu uznemirenost. I stoga je na nedolazak kardinala odgovorio istom mjerom. Jer, nadbiskup mu, ako je uz njega, dobro dođe. Ali, i ako nije ništa se specijalno neće dogoditi. I bez njega će, hoću reći, preživjeti. Jer, on još uvijek kontrolira dio Crkve uz koji je relativno najveći postotak biračkog tijela. A to znači da, bar za sada, ne treba mijenjati ništa. Da, dakle, može nastaviti istom trasom – malo sam, malo ruku pod ruku sa svojim banjalučkim drugom. Pa, komu pravo, komu krivo.