calculator wrote:Ricken wrote:Može na 1 sat, a kamoli na pola radnog vremena. Naknada, odnosno osnovica za doprinose ne smije biti manja od minimalne plaće utvrđene kolektivnim ugovorom. Ostalo sve dobra volja i pregovori.
Hipotetički, ako poslodavac odluči i zaposli radnika, koji se do tada nalazio na evidenciji biroa za za zapošljavanje, na nepuno radno vrijeme, i stekne obavezu uplata doprinosa shodno ugovorenim radnim satima, na koga pada obaveza uplate drugog dijela doprinosa koje taj radnik ne ostvaruje kroz svoj rad?
Dodatno pitanje: Da li će radnik, koji ostvari zaposlenje na nepuno radno vrijeme, a porethodno je evidentiran na birou za zapošljavanje, i dalje biti u istoj evidenciji biroa, unatoč radnom odnosu?
1) Minimalna osnovica doprinosa je minimalna plaća. Stvarna osnovica je uvijek stvarni iznos naknade koju primi uposlenik. Drugi dio osnovice ne pada ni na koga, s obzirom da je osnovica stvarna naknada koja ne može biti manja od minimalne propisane Kolektivnim ugovorom.
Drugačije zakonsko rješenje je kada rdnik radi kod više poslodavaca na nepuno radno vrijeme. Tada osnovica doprinosa zbirno mora biti minimalno jednaka minimalnoj plaći.
2) Za pitanje pod 2, ja mislim da osoba koja ostvaruje dohodak od nesamostalne djelatnosti, bez obzira na dužinu radnog vremena, ako, a mora, ostvaruje minimalno minimalnu plaću propisanu kolektivnim ugovorom, se nemože smatrati nezaposlenom osobom.
Naime, u skladu sa odredbama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba ("Službene novine F BiH", br. 41/01 i 22/05) i Pravilnika o evidencijama u oblasti zapošljavanja ("Službene novine Federacije BiH" br.24/06)
Nezaposlenom osobom smatra se osoba sposobna za rad koja nije u radnom odnosu, a koja:
a) nema registrirano privredno društvo ili drugo pravno lice, odnosno ne ostvaruje dividendu po osnovu udjela u privrednom društvu ili drugom pravnom licu;
b) nema registriran obrt;
c) se ne bavi poljoprivrednom djelatnošću;
d) nije uživalac penzije prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju;
e) nije redovan učenik ili student;
f) ostvaruje prihod po bilo kom osnovu;
g) aktivno traži posao.
Osobe iz tačaka a) i f) smatrat će se nezaposlenim ukoliko njihov prihod ne prelazi mjesečno 25% prosječne plaće u toku prethodne godine prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.
25 % prosječne plaće je negdje oko 207 KM mjesečno, što je dosta manje od mjesečne minimalne plaće.
Ono što može biti izuzetak je rad za poslodavca iz tekstilne industrije, gdje je minimalna plaća niža od 1,95 KM neto po satu, ali neznam sada koliki je procenat umanjenja i iskreno mrsko mi je tražiti. Imaš u Zakonu o doprinosima, izmjene iz 2009. godine.
Nadam se da si dobio odgovore.