#9526 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
Posted: 27/04/2015 19:35
Pa, Rusija i Srbija su trebali biti sravnjeni sa zemljom u svinjskom slucaju (prouzrokovanju zemljotresa).

Ne znas prevesti, iliLopov-eliminator wrote:GAU8, i kakve ovo veze ima s temom, šta hoćeš da kažeš ovim?
...ili tesko varim kad neko sebi umislja da je nesto posebno samim tim sto je vjernik ili ateista. Mislim naravno na ovu sliku sa statistikom. Prethodni Clarkov citat je odlican.GAU8 wrote:Ne znas prevesti, iliLopov-eliminator wrote:GAU8, i kakve ovo veze ima s temom, šta hoćeš da kažeš ovim?
Samo sto nije umisljanje, vec cinjenice, stvarnost.Lopov-eliminator wrote:...ili tesko varim kad neko sebi umislja da je nesto posebno samim tim sto je vjernik ili ateista. Mislim naravno na ovu sliku sa statistikom. Prethodni Clarkov citat je odlican.GAU8 wrote:Ne znas prevesti, iliLopov-eliminator wrote:GAU8, i kakve ovo veze ima s temom, šta hoćeš da kažeš ovim?
fališ Šampione, povedi temu prav(ovjern)im stazama, oduči narod od pošasti nevjerovanja, tvoj glas treba da pokaže smjer odakle svjetlost seže i doseže. čekamo te, o Emire naših nadanja!S4mpion wrote:Veza s temom pogubljena odavno.
Čekam dok ope' počne o sihirama, iz liĆnog iskustva, prisustvov'o čo'ek!hrastov žižak wrote:fališ Šampione, povedi temu prav(ovjern)im stazama, oduči narod od pošasti nevjerovanja, tvoj glas treba da pokaže smjer odakle svjetlost seže i doseže. čekamo te, o Emire naših nadanja!S4mpion wrote:Veza s temom pogubljena odavno.
Kod nas kad zatrese to je radi toga što se ljudi jedu u sebi zbog ove trenutne situacije,aurora313 wrote:Hmm… ali zbog svinje?Deda Kurcoje wrote:...Jedes kravu i imas zemljotres. Interesantno. U ovim krajevima se nista slicno nije desilo. Bar ne zbog krave.
Eki? Bilo neko istrazivanje? Gdje, kada, kako zasto, sta su rekli, je l’ ovo zakljucak ili? kakav je bio uzorak?GAU8 wrote:A statistika je neumoljiva.
Kud i ja ne završih fakultet ......piupiu wrote:Evo da ja uradim jedan copy-paste na zadatu temu:
"S predmetno-sadržajne točke gledišta, humanizam je svjetonazor u čijem je središtu ideja čovjeka kao najviše vrijednosti s obzirom na sve druge moguće duhovno-tjelesne vrijednosti. Ličnost se u humanizmu definira kao polazišna realnost, apsolutna u odnosu na sebe samu i relativna (jedna od mnogih) u odnosu na sve ostale vrijednosti.
S humanističke točke gledišta postoji ili mora postojati ravnopravnost čovjeku u odnosu na drugog čovjeka, prirodu, društvo i sve ostale, njemu poznate ili još nepoznate, realnosti i bića. To znači da humanizam ne prihvaća postojanje bilo čega višeg od čovjeka, bio to neki princip, neki socijum ili, recimo, Bog.
Humanizam dopušta mogućnost geneze, evolucijskog razvoja, stvaranja i izgradnje ličnosti, ali ne prihvaća redukciju, tj. svođenje biti čovjeka na bilo što, što nije čovjek, i što je bezlično: priroda, društvo, onostranost, nebitak (ništa), nepoznato itd. Bit čovjeka je ono što čovjek sam stječe, izgrađuje i ostvaruje u sebi i u svijetu u kojem se rađa, živi i djeluje. Čovjek je stvor, biće, koje u završnoj fazi svoj nastanka sudjeluje u rađanju sebe kao bića razumnog, samosvjesnog, dostojnog i ravnopravnog sebi sličnima, društvu i svijetu.
Sekularni humanizam je svjetonazor čiji je tvorac sam čovjek, to je svjetovni, univerzalno-građanski svjetonazor koji se prenosi od čovjeka čovjeku i izražava ideju apsolutnog dostojanstva ličnosti, njegovu samostalnost izvanjski relativnu, ali nezaustavljivo napredujuću prema apsolutu, samodostatnost i ravnopravnost pred licem društva i svijeta, poznatog i nepoznatog u čovjeku.
Psihološki, humanizam je moderni oblik životne orijentacije čovjeka koja u sebi uključuje racionalnost, kritičnost, skepticizam, empatiju, stoicizam, toleranciju, suzdržanost, opreznost, optimizam, ljubav prema životu, slobodu, odvažnost, nadu, fantaziju i stvaralačku imaginaciju. Kao način mišljenja, humanizam je afirmativan i pozitivan, svojstvena mu je uvjerenost u neograničene mogućnosti samousavršavanja čovjeka, u neiscrpnost njegovih emocionalnih, spoznajnih, adaptivnih, preobrazujućih i stvaralačkih sposobnosti.
Humanizam je nije zatvoreni svjetonazor, on je otvoren svakome, tko se sam ne smatra njegovim protivnikom, humanizam podrazumijeva otvorenost, dinamizam i razvoj, mogućnost radikalnog preispitivanja vlastitih zasada pred licem promjena i novih perspektiva čovjeka i svijeta (princip falibilizma)."
Ti mora da živiš u štajaznam ..... let me guess, Šve'cka?piupiu wrote:Aha … i ima jos jedan dio koji je, mislim, sustina one rasprave o tome kako u odsustvu nekog ‘okvira’ razlikovati dobro od zla?
"Humanistički svjetonazor priznaje postojanje odnosno mogućnost antihumanog u čovjekovoj ličnosti, ali podrazumijeva nastojanje oko maksimalnog ograničavanja snage i područja utjecaja mračne strane ljudskog bića. Pri tome, humanizam je duboko uvjeren da su ljudi u stanju sve uspješnije i sigurnije obuzdavati svoje negativne osobine u procesu samousavršavanja čovjeka i postupnog razvoja svjetske civilizacije."
U svom svijetu!fatamorgana wrote:Ti mora da živiš u štajaznam ..... let me guess, Šve'cka?piupiu wrote:Aha … i ima jos jedan dio koji je, mislim, sustina one rasprave o tome kako u odsustvu nekog ‘okvira’ razlikovati dobro od zla?
"Humanistički svjetonazor priznaje postojanje odnosno mogućnost antihumanog u čovjekovoj ličnosti, ali podrazumijeva nastojanje oko maksimalnog ograničavanja snage i područja utjecaja mračne strane ljudskog bića. Pri tome, humanizam je duboko uvjeren da su ljudi u stanju sve uspješnije i sigurnije obuzdavati svoje negativne osobine u procesu samousavršavanja čovjeka i postupnog razvoja svjetske civilizacije."
Ne razumijem nista. Mozda bi se moglo poraditi na sintaksi.piupiu wrote:Aha … i ima jos jedan dio koji je, mislim, sustina one rasprave o tome kako u odsustvu nekog ‘okvira’ razlikovati dobro od zla?
"Humanistički svjetonazor priznaje postojanje odnosno mogućnost antihumanog u čovjekovoj ličnosti, ali podrazumijeva nastojanje oko maksimalnog ograničavanja snage i područja utjecaja mračne strane ljudskog bića. Pri tome, humanizam je duboko uvjeren da su ljudi u stanju sve uspješnije i sigurnije obuzdavati svoje negativne osobine u procesu samousavršavanja čovjeka i postupnog razvoja svjetske civilizacije."
Deda Kurcoje wrote:Ne razumijem nista.piupiu wrote:Aha … i ima jos jedan dio koji je, mislim, sustina one rasprave o tome kako u odsustvu nekog ‘okvira’ razlikovati dobro od zla?
"Humanistički svjetonazor priznaje postojanje odnosno mogućnost antihumanog u čovjekovoj ličnosti, ali podrazumijeva nastojanje oko maksimalnog ograničavanja snage i područja utjecaja mračne strane ljudskog bića. Pri tome, humanizam je duboko uvjeren da su ljudi u stanju sve uspješnije i sigurnije obuzdavati svoje negativne osobine u procesu samousavršavanja čovjeka i postupnog razvoja svjetske civilizacije."
Pa, kada ti prevedes, onda je jasno, ali ne bi bilo akademski da to ne izgleda duboko.piupiu wrote:Deda Kurcoje wrote:Ne razumijem nista.piupiu wrote:Aha … i ima jos jedan dio koji je, mislim, sustina one rasprave o tome kako u odsustvu nekog ‘okvira’ razlikovati dobro od zla?
"Humanistički svjetonazor priznaje postojanje odnosno mogućnost antihumanog u čovjekovoj ličnosti, ali podrazumijeva nastojanje oko maksimalnog ograničavanja snage i područja utjecaja mračne strane ljudskog bića. Pri tome, humanizam je duboko uvjeren da su ljudi u stanju sve uspješnije i sigurnije obuzdavati svoje negativne osobine u procesu samousavršavanja čovjeka i postupnog razvoja svjetske civilizacije."![]()
![]()
![]()
Ti i fatamorgana, lijeno vam citati. Pa kaze da humanizam prihvata da covjek moze biti i dobar i zao, i human i antihuman. Da je cilj raditi na svojoj humanoj strani. I da se covjek moze usavrsiti. “Svakoga dana u svakom pogledu sve vise napredujem … “