Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?

[S4mpion]

Ateisti, baš kao i svi ostali ljudi, veliki dio svog svjetonazora baziraju na odgoju koji su ponijeli iz svoje porodice i društva.

Odgoj se može realizovati na milion i jedan način. Moralne norme, koje se stiču odgojem, se takođe mogu izvući iz milion i jednog izvora, te je sasvim razumljivo to da je prisustvo ekstrema u ateizmu sasvim normalna pojava.

Kad su u pitanju podjele, ateizam nije imun na iste.

[fatamorgana]

Skupljac_zeljeza aka skupljač nickova, Avicena, Vatrogasac,

[piupiu]

Ko je napravio zlo u ime vjere?

Ko je stigo, kupi novine za početak!

Aha, evo naguglah jedne novine i piše tamo da je Gavrilov pucanj u Ferdinanda uzrok Prvom svjetskom ratu koji je uzeo tričavih 17 miliona ljudskih života.

Sta znaci postavljanje ovog teksta? Gavrilo nije pucao u ime svojih ateistickih uvjerenja, vec u ime svog uvjerenja da je FF bio okupator? … ili je poanta nesto drugo???

[piupiu]

Tema ce biti zakljucana do daljnjeg, potrebno ju je ocistiti od vrijedjanja, off topica, itd. Stay tuned.

[piupiu]

Banned user for reason “krsenje pravila foruma”
» Deda Kurcoje, sedam dana

[piupiu]

Nakon bezuspjesnih pokusaja da tema bude uoblicena po nekim civilizacijskim standardima i ociscena od nevjerovatne kolicine vrijedjanja, off topica, itd; otkljucana je u izvornom obliku, uz nekoliko natuknica:

1. Ova je tema vjerovatno pogresno koncipirana od samog pocetka i samim tim je otisla u nezeljnom pravcu. Tema o ateistickom svjetonazoru na podforumu filozofija trebala bi se baviti ateistickim odnosom prema svijetu, covjeku, smrti, etici, istini, itd … dakle, trebala bi se obradjivati onako kako je ona definisana u klasicnoj filozofiji pojmom Weltanschauung.

Da bi definisali okvir razgovora, prilazem jedan zanimljiv dio razgovora sa Drazenom Glavasem, koji se bavi nekim osnovnim parametrima uspjesne komunikacije na temu svjetonazora … kompletan tekst mozete procitati ovdje: http://www.vern.hr/docs/medijske-stipen ... 1-2013.pdf

Što je to Svjetonazor

Na osnovi čega donosimo takve i slične (etičke) odluke? Kako razlikujemo dobro od zla? Naš odgovor, između ostaloga, ovisi o našim vrijednostima, odnosno svjetonazoru. Čini se da se u Hrvatskoj ovih dana rasplamsava pravi “svjetonazorski rat”. Ali što je to svjetonazor? Među sinonimima za svjetonazor često susrećemo sljedeće pojmove: mentalna infrastruktu- ra, religijska pretpostavka, metanaracija te kulturalna priča, dok Marksisti svjetonazor nazivaju ideologijom, a znanstvenici paradigmom. Kolokvijalno, često govo- rimo i o mentalitetu.

Povijest riječi svjetonazor povezuje se s filozofom Immanuelom Kantom (1724.-1804.). Kant je prvi put upotrijebio riječ Weltanschauung (njem. Welt – svijet),1790. u svojem dijelu “Kritika moći suđenja”. Johann Gottlieb Fichte (1762.- 1814.), nadahnut Kantovim djelom, dvije godine poslije koristi ovaj termin u svojoj prvoj knjizi “Pokušaj kriti- ke svekolike objave”. Nakon njega, preko Schellinga i Schleiermachera (1799.) do Hegela (1806.) i Goethea (1815.), termin Weltanschauung se ukorijenio i koriste ga mnogi intelektualci i umjetnici na prijelazu s 18. na 19. stoljeće, da bi u 20. stoljeću u Europi doživio svoj vrhunac.

Dr. James W. Sire u knjizi “Izazov svjetonazora” (STEPress, 2001.) analizira dominantne svjetonazore od teizma, deizma, naturalizma, nihilizma, egzisten- cijalizma, istočnjačkog panteističkog monizma, new agea i postmodernizma, te postavlja sedam temeljnih pitanja za određivanje svjetonazora:

1. Što je prava stvarnost?
2. Kakva je priroda svijeta oko nas?
3. Što je ljudsko biće?
4. Što se događa kad netko umre?
5. Zašto je uopće moguće bilo što znati?
6. Kako razlikujemo dobro od zla?
7. Kakvo je značenje ljudske povijesti?

Zanimljivo je primijetiti čestu nedosljednost odgovora na postavljena pitanja. Primjerice, svijet oko nas istovremeno promatramo kao isključivo materijalan, čovjek se doživljava kao biće stvoreno na Božju sliku, a smrt se promatra kao dokinuće ljudskog postojanja ili pak kao neprekidni niz reinkarnacija. Iz takvih odgovora vidljiva je necjelovitost i nerazumijevanje vlastitih svjetonazora. Psiholozi ukazuju da su vanjsko ponašanje i djelovanje, pod utjecajem naših stavova, očekivanja, svjetonazora i vrijednosti.

Dr. Sire je uvjeren da bi “svatko od nas, želi li biti posve intelektualno svjestan, morao moći ne samo prepoznati svjetonazor drugih ljudi već i biti svjestan vlastitog svjetonazora – znati zašto ga je prihvatio i zašto ga, u svjetlu tako brojnih mogućnosti, smatra istinitim”.

2. Dalje, za temu bi vjerovatno bilo interesantno da se pozabavi nekim od interesantnijih doprinosa istoj, i kao dva zanimljiva polazista prilazem ispod dva clanka koje vrijedi procitati, jedan je razgovor sa Danilom Kisom, a drugi tekst Marijana Orsolica “Crtize o ateizmu i teizmu" sa stranice Prometej.ba. Oba su jako interesantna i paradigmaticna u smislu usmjeravanja ove diskusije.

Danilo Kis
http://lupiga.com/intervjui/razgovor-s- ... cation=ufi

Marijan Orsolic
http://www.prometej.ba/clanak/drustvo-i ... slika-1915

Predlazem da temu nastavimo u ovom pravcu. Molim vas da se suzdrzite od prozelitizma, vrijedjanja, dokazivanja ‘neispravnosti’ svjetonazora ideoloskih ‘oponenata' i neistomisljenika, i da nastavimo u pravcu razgovora o ateistickom svjetonazoru.

Ovaj post kopiracu svakih nekoliko strana. Ukoliko budemo neuspjesni u nakani da ozbiljno i civlizovano razgovaramo o ovoj temi, bice otvorena nova sa naslovom “Ateisticki svjetonazor”, i pocecemo ispocetka.

Hvala.

[aurora313]

Marijan Orsolic
http://www.prometej.ba/clanak/drustvo-i ... slika-1915

Hajd', ko zna… možda tema i oživi.

Pročitao ovo od Oršulića. To ja isto što mi ovdje radimo: prežvakavanje materije. Kao, kako to da Steven Fry koji kritikuje boga i naziva ga kojekakvim, ipak mu se kao ateista obraća? Zatim slijede navodi drugih šta je ko kada rekao povodom ovoga koji valjda dokazuju Stevenu da ga je zabrazdio.

Ali mi iz udruženja ateista sa Klix-a smo bistra grupa!

Mi dokazano ZNAMO da ima različitih bogova, dok drugi vjeruju samo u svoga. Zašto ne da sa istim žarom diskutujemo oko Zoroastre, Mitre, Ozirisa, Horusa ili Jupitera? Svi bili zvanični bogovi kojima se molilo i mnoge su molitve bile sigurno 'uslišane', a oni su nagrađivali i kažnjavali vjernike kroz vijekove, i sve to davno prije 'našeg' boga. Trebalo bi da se bacimo na ispitivanje njihovih vrlina, ideja, propusta, poruka i koječega jer ćemo svakako nešto novo naučiti pa makar oni bili zabranjeni bogovi. Jah, dobra ideja ali niti jedan od vjernika sa foruma ne bi ovome prišao jer bi to značilo prihvatanje drugih bogova… A prva zapovijest jasno kaže: Nemoj imati drugih bogova osim Mene.

Također znamo da je Isus za hrišćane 'Istina' i 'Put' i Život", što je za stare Egipćane bio Horus., ali čim se pojavio hrišćanski Bog i njegov Sin, Horus je prestao da bude Istina. To će se svakako jednog dana dogoditi i Isusu jer istorija nam pokazuje da je to neizbježno. Doći će neki drugi bog jer kako primjećujem, ljudima takvo nešto treba. Sjećam se dok sam bio pubertetlija pa razmišljao o nekoj curici koja bi mi se sviđala, u polusnu bi vidio sebe kao pravednog moćnika koji leti i skače preko zidova spreman da se tuče sa desetoricom kako bi je kao spasio i odbranio. Da sam vjerovao u boga, to bi njemu prepustio.

Dakle, ostaje činjenica da svi bogovi žive ili su živjeli u glavama pojedinaca. Sve ostalo...

[statixx]

Intervju sa Kisom je odlican.

Teza da ateisti nastupaju na nacin kao da Bog postoji je tacna, ali to je iz prostog razloga sto zivimo u vremenu i prostoru u kojima je slika patrijarhalnog monoteistickog boga duboko usadjena u mnoge pore drustva. "Spoznaja" takvog entiteta i njegove velicine kod ljudi moze probuditi pokornost i strahopostovanje ili buntovnost i skepticnost. U vrijeme Stare Grcke diskusije ovih clanaka bile bi usmjerene na kritiku politeizma. Sumnja i razboritost ondasnjih pojedinaca, a ne pokornost i usvajanje dogmi, preispitivale su praznovjerja. Razvojem naucne misli, sto je i pomenuto u clanku, mijenjala se slika i uloga Boga.

Tacno je da rasprave koje se vode izmedju ateista i teista cesto imaju element tribalizma i hipokrizije. Vjerujemo da se vodimo razumnoscu i slobodoumnoscu, docim razum cesto zna biti sluga nasih licnih strasti, koje u krajnostima mogu biti vrlo sebicne. Mislimo da su nasi uzori mnogi racionalni mislioci, a istovremeno svjedocimo sve vecoj mrznji i netrpeljivosti medju danasnjim "taborima" i njihovoj radikalizaciji. Ono sto je najzalosnije je cinjenica da "tabori" sticu fanove zahvaljujuci mrznji usmjerenoj prema drugima. Sve te naljepnice koje nosimo samo stvaraju napetost i doprinose stvaranju razlika.

Forumas @NIN je vrlo lijepo negdje na pocetku teme napisao kako ga je, u djetinjstvu, njegova nana, koja je bila vjernica, naucila da su sve razlike izmedju ljudi vjestacke. Odrastao sam u slicnoj kuci i naucen sam da postoje ljudi i njihovi postupci, koji mogu biti dobri i losi. Mislim da su ovo pozitivni temelji na kojima mogu postepeno graditi svjetonazor i ne bojim se neodgovorenih pitanja. Religija mi ne znaci nista u zivotu, i kao sto vjernici cesto kazu kako je to nesto sto osjecaju u sebi, tako isto i ja osjecam u sebi da bi me religija kocila, ogranicavala i gusila u mnogim stvarima. Kada sam potisten ili osjecam tjeskobu mozda nemam tako dobar oslonac kao vjernici, ali zadovoljit cu se i dobrom muzikom, knjigom, razgovorom sa bliskim osobama, odlaskom u prirodu, a ako nista covjek se uvijek moze isplakati. Sve je to prirodno.

[statixx]

To će se svakako jednog dana dogoditi i Isusu jer istorija nam pokazuje da je to neizbježno. Doći će neki drugi bog jer kako primjećujem, ljudima takvo nešto treba.

Pa ako bi uporedili predstavu monoteistickog boga iz ranog srednjeg vijeka sa danasnjom, neutralni objektivni posmatrac, sigurno bi rekao da se radi o drugom bozanstvu. Prema tome on je na neki nacin vec dosao. Novi poslanik je vec druga prica, premda imamo dosta i novih misticnih pokreta.

Covjek se ne radja sa znanjem nego dispozicijama, prema kojima kao sto moze usvojiti jezik tako moze i usvojiti razna vjerovanja, narocito tamo gdje je znanje siromasno.

[aurora313]

Teza da ateisti nastupaju na nacin kao da Bog postoji je tacna,...

Kako ja to vidim—a ne kako bi vjernici željeli da intrepretiraju moje stavove—ateista kaže da bog ne postoji ali diskusiju vodi sa premisa da AKO postoji, onda…

Dakle, ovo ako postaje baza svega ali nikako priznavanje božanstvenog postojanja. A bome mi se ne da stalno to pisati i podvlačiti, kao što se izgleda mora uvijek uz Muhamedovo ime pisati s.a.w.s. … "sallallahu alayhi wa salaam"

[šatirana_ljubičica]

Teza da ateisti nastupaju na nacin kao da Bog postoji je tacna,...

Kako ja to vidim—a ne kako bi vjernici željeli da intrepretiraju moje stavove—ateista kaže da bog ne postoji ali diskusiju vodi sa premisa da AKO postoji, onda…

Dakle, ovo ako postaje baza svega ali nikako priznavanje božanstvenog postojanja. A bome mi se ne da stalno to pisati i podvlačiti, kao što se izgleda mora uvijek uz Muhamedovo ime pisati s.a.w.s. … "sallallahu alayhi wa salaam"

Koja providna mržnja

[aurora313]

Teza da ateisti nastupaju na nacin kao da Bog postoji je tacna,...

Kako ja to vidim—a ne kako bi vjernici željeli da intrepretiraju moje stavove—ateista kaže da bog ne postoji ali diskusiju vodi sa premisa da AKO postoji, onda…

Dakle, ovo ako postaje baza svega ali nikako priznavanje božanstvenog postojanja. A bome mi se ne da stalno to pisati i podvlačiti, kao što se izgleda mora uvijek uz Muhamedovo ime pisati s.a.w.s. … "sallallahu alayhi wa salaam"

Koja providna mržnja

Đe ovdje nađe mržnju?

Ujedno, ako bolje razmislimo, izraz s.a.w.s (may Allah honour him and grant him peace) ne izgleda mi najlogičniji za osobu koja je odavno sahranjena. Znamo ko je Muhamed i čuli smo za njegov odnos sa bogom. Kratica je izraz dobre želje vjernika ali mi nekako izgleda deplasirano nakon tako nečije davne smrti.

Jel misliš da je i ovo mržnja ili samo logično razmišljanje? Doduše, ti si jednom napisala da preskačeš moje postove pa me interesuje čemu ovaj?

[kerima1]

Prijevod s.a.w.s znaci:neka je Boziji mir na njega tj poslanika.
Cudno zaista zasto da vjernici imaju taj zadatak da stalno to govore ako smatraju da je on najodabranije bice,oprosteni mu grijesi..ispada da je upitno da li mu je Bog sve to primio pa mi moramo traziti za njega taj mir!

[Leo_alfa]

Ateisti, baš kao i svi ostali ljudi, veliki dio svog svjetonazora baziraju na odgoju koji su ponijeli iz svoje porodice i društva.

Odgoj se može realizovati na milion i jedan način. Moralne norme, koje se stiču odgojem, se takođe mogu izvući iz milion i jednog izvora, te je sasvim razumljivo to da je prisustvo ekstrema u ateizmu sasvim normalna pojava.

Kad su u pitanju podjele, ateizam nije imun na iste.

Ali ne iskljucivo na odgoju, nego i na znanjima te kroz samo kriticko razmisljanje, uostalom kao i svi ljudi. Jedina razlika izmedju ateista i teista je sto ateisti pored nabrojanog nemaju vise nista dok vjernici imaju svete knjige oko kojih se gradi citava ideologija.

[nasa]

Intervju sa Kisom je odlican.

Teza da ateisti nastupaju na nacin kao da Bog postoji je tacna, ali to je iz prostog razloga sto zivimo u vremenu i prostoru u kojima je slika patrijarhalnog monoteistickog boga duboko usadjena u mnoge pore drustva. "Spoznaja" takvog entiteta i njegove velicine kod ljudi moze probuditi pokornost i strahopostovanje ili buntovnost i skepticnost. U vrijeme Stare Grcke diskusije ovih clanaka bile bi usmjerene na kritiku politeizma. Sumnja i razboritost ondasnjih pojedinaca, a ne pokornost i usvajanje dogmi, preispitivale su praznovjerja. Razvojem naucne misli, sto je i pomenuto u clanku, mijenjala se slika i uloga Boga.

Tacno je da rasprave koje se vode izmedju ateista i teista cesto imaju element tribalizma i hipokrizije. Vjerujemo da se vodimo razumnoscu i slobodoumnoscu, docim razum cesto zna biti sluga nasih licnih strasti, koje u krajnostima mogu biti vrlo sebicne. Mislimo da su nasi uzori mnogi racionalni mislioci, a istovremeno svjedocimo sve vecoj mrznji i netrpeljivosti medju danasnjim "taborima" i njihovoj radikalizaciji. Ono sto je najzalosnije je cinjenica da "tabori" sticu fanove zahvaljujuci mrznji usmjerenoj prema drugima. Sve te naljepnice koje nosimo samo stvaraju napetost i doprinose stvaranju razlika.

Forumas @NIN je vrlo lijepo negdje na pocetku teme napisao kako ga je, u djetinjstvu, njegova nana, koja je bila vjernica, naucila da su sve razlike izmedju ljudi vjestacke. Odrastao sam u slicnoj kuci i naucen sam da postoje ljudi i njihovi postupci, koji mogu biti dobri i losi. Mislim da su ovo pozitivni temelji na kojima mogu postepeno graditi svjetonazor i ne bojim se neodgovorenih pitanja. Religija mi ne znaci nista u zivotu, i kao sto vjernici cesto kazu kako je to nesto sto osjecaju u sebi, tako isto i ja osjecam u sebi da bi me religija kocila, ogranicavala i gusila u mnogim stvarima. Kada sam potisten ili osjecam tjeskobu mozda nemam tako dobar oslonac kao vjernici, ali zadovoljit cu se i dobrom muzikom, knjigom, razgovorom sa bliskim osobama, odlaskom u prirodu, a ako nista covjek se uvijek moze isplakati. Sve je to prirodno.

Korak dalje od dobrih I losih postupaka i od toga da stvarno razumijes ljude je i shvatiti njihovu stvarnost.Mi polazimo od sebe i svoje stvarnosti,sopstvenog svjetonazora...ali recimo kad su u pitanju nama dragi ljudi nekako spontano odemo i taj korak dalje, potrudimo se da shvatimo kako je to sve iz njihove stvarnosti...za druge ljude rijetko.

[statixx]

Naravno da se trudim da shvatim. Moj dobar haver je vjernik.

Ono sto mi smeta je nametanje religijskog svjetonazora drugima, a narocito kada se promovise kao "univerzalna moralna nacela". Smetaju mi ovi sto naprdjuju da se svi radjamo kao muslimani. Svi se radjamo sa odredjenim biloskim dispozicijama, izmedju ostalog i da usvajamo vjerovanja. Isti moj geneticki materijal da je rodjen u amazonskoj prasumi mozda bi moju spiritualnost popunio animizmom.

[_BataZiv_0809]

Nemojte se smijati, ali moram reci da sam zapazio jednu cinjenicu citajuci, ni manje ni vise, Islam izmedju istoka i zapada od A.Izetbegovica

Osnovna ideja koja se provlaci kroz tu (iznenadjujuce solidnu) knjigu, je da ateizam ne pruza duhovnu komponentu, te da su najbolja svjetska umjetnicka djela nastala motivisana religijskim motivima.

Ljudi koji su posveceni religiji pronalaze svoju duhovnost i inspiraciju u bogu. I to niko ne spori. Ricard Dokins kaze da religija ima pozitivne implikacije, i da to nije sporno, ali joj odrice istinitost.

To je otprilike i moj stav.

Dakle ne vjerujem da je istina to sto religije propovijedaju, ali da mogu imati pozitivne ucinke na pojedinca, to svakako.

Ateizam nam ne pruza dovoljno duhovnosti, te moramo nalaziti inspiraciju u necemu drugom.

Za mene suto priroda i zivot. Za mene je to ideja da je sreca u nama samima, u nasim pozitivnim mislima. Danas sam se obradovao mirisu behara i ponovo se zaljubio u zivot

[statixx]

Osnovna ideja koja se provlaci kroz tu (iznenadjujuce solidnu) knjigu, je da ateizam ne pruza duhovnu komponentu, te da su najbolja svjetska umjetnicka djela nastala motivisana religijskim motivima.

O tome bi se moglo diskutovati, ali osim ljubavi prema bogu, i ljubav prema covjeku, zaljubljenost, fasciniranost zivotnim pricama ili nesto trece moze biti inspiracija u umjetnosti.

Religija svakako ima pozitivnu, ali ima i negativnu stranu.

[nasa]

Naravno da se trudim da shvatim. Moj dobar haver je vjernik.

Ono sto mi smeta je nametanje religijskog svjetonazora drugima, a narocito kada se promovise kao "univerzalna moralna nacela". Smetaju mi ovi sto naprdjuju da se svi radjamo kao muslimani. Svi se radjamo sa odredjenim biloskim dispozicijama, izmedju ostalog i da usvajamo vjerovanja. Isti moj geneticki materijal da je rodjen u amazonskoj prasumi mozda bi moju spiritualnost popunio animizmom.

Ma ostavi na tren religiju na stranu, nije bas sad da s religijom postanem vidovita isto mi je tesko ili lako shvatiti i vjernike i nevjernike u stvarnim zivotnim situacijama.Onako sam to napisala, ljudski sto bi se reklo.
Ne znam ni kako bih ti objasnila...ja sam odrastala dosta naivno, ono polazeci da je sve a priori dobro, sve ima neko svoje vrijeme, pravila itd. i onda se nadjem u stvarnosti sa 16 godina, skolujem se vani i imam drugaricu koja je trudna...onako sokirano pomislim sve lose, jednostavno u mojoj glavi i stvarnosti to se ne desava, e dalje zajedno se skolujemo budem primorana da je upoznam i upoznam jednu stvarnost meni do tada nepoznatu i negdje nekako mozda sam i shvatila...na taj nacin sam vrlo rano skontala da ljudi ne biraju uvijek, nemaju tu mogucnost i cesto se nadju u losim situacijama bez svoje geske i onda zive svoju stvarnost...svi mi zivimo samo svoju stvarnost koju nam drugi olaksaju ili otezaju...I moze se shvatiti drugi puno vise I bolje nego sto se cini na prvu.

A to muslimani itd.to je filozofija, shvatas povrsno i zato te iritira, u tome nema nista neprirodno vec pokusaj da se na odredjen nacin kaze da je vjera prirodna, musliman tj. predan Bogu.

[_BataZiv_0809]

O tome bi se moglo diskutovati, ali osim ljubavi prema bogu, i ljubav prema covjeku, zaljubljenost, fasciniranost zivotnim pricama ili nesto trece moze biti inspiracija u umjetnosti.

Religija svakako ima pozitivnu, ali ima i negativnu stranu.

Slazem se

Elem u knjizi senavodi zanimljiv primjer- za vrijeme carske Rusije su pisali Tolstoj i Dostojevski npr.i napisali najveca knjizevna djela u istoriji, dok za vrijeme SSSR-a (ateisticki rezim valjda tako misli) je nauka imala primat, dok je umjetnost bila manje zastupljena.

Teza za porazmisliti

[statixx]

O tome bi se moglo diskutovati, ali osim ljubavi prema bogu, i ljubav prema covjeku, zaljubljenost, fasciniranost zivotnim pricama ili nesto trece moze biti inspiracija u umjetnosti.

Religija svakako ima pozitivnu, ali ima i negativnu stranu.

Slazem se

Elem u knjizi senavodi zanimljiv primjer- za vrijeme carske Rusije su pisali Tolstoj i Dostojevski npr.i napisali najveca knjizevna djela u istoriji, dok za vrijeme SSSR-a (ateisticki rezim valjda tako misli) je nauka imala primat, dok je umjetnost bila manje zastupljena.

Teza za porazmisliti

Pa dobro, ali za period renesanse to se ne moze reci. To sto su mnoge vojvode naredjivale i trazile slikanje religijskih motiva, dok je sirotinja zivila u religijskoj paranoji, ne znaci da su ta djela inspirisana necijom religioznoscu.

[_BataZiv_0809]

Pa dobro, ali za period renesanse to se ne moze reci. To sto su mnoge vojvode naredjivale i trazile slikanje religijskih motiva, dok je sirotinja zivila u religijskoj paranoji, ne znaci da su ta djela inspirisana necijom religioznoscu.

Tako je. Ali eto mislim da je zanimljivo

[Leo_alfa]

O tome bi se moglo diskutovati, ali osim ljubavi prema bogu, i ljubav prema covjeku, zaljubljenost, fasciniranost zivotnim pricama ili nesto trece moze biti inspiracija u umjetnosti.

Religija svakako ima pozitivnu, ali ima i negativnu stranu.

Slazem se

Elem u knjizi senavodi zanimljiv primjer- za vrijeme carske Rusije su pisali Tolstoj i Dostojevski npr.i napisali najveca knjizevna djela u istoriji, dok za vrijeme SSSR-a (ateisticki rezim valjda tako misli) je nauka imala primat, dok je umjetnost bila manje zastupljena.

Teza za porazmisliti

Samo sto to nije ateisticki rezim. Religija je mozda dala materijala za inspiraciju, ali nije drzala monopol na inspiraciju. Tako da mjesto Davida i Posljednje vecere bi imali danas neka druga remek djela jer Mikelandjelo i Da Vinci bi opet bili umjetnici, kao i masa drugih.

[statixx]

.na taj nacin sam vrlo rano skontala da ljudi ne biraju uvijek, nemaju tu mogucnost i cesto se nadju u losim situacijama bez svoje geske

Jebi ga takav je zivot. Vidis ovdje niko nikada umjesto zivot ne kaze "bog". A opet, svi se pozivaju na boga u nekim drugim situacijama: Daće bog. ili Bog ce ga kazniti. ili Ima boga itd.

A to muslimani itd.to je filozofija, shvatas povrsno i zato te iritira, u tome nema nista neprirodno vec pokusaj da se na odredjen nacin kaze da je vjera prirodna, musliman tj. predan Bogu.

Vjerovanje jeste, ali ne samo u jednog Boga. U tome je poenta.

[nasa]

@leo
Pa Izetbegovic upravo u toj knjizi i objasnjava prirodnost duhovnosti I kroz umjetnost odnosno pitanjem sta inspirise nekog da svoj zivot posveti umjetnosti ili da umre za ideale itd.on nikako ne prica o nekoj nuznosti prihvatanja religije i njenih propisa vec o duhovnosti covjeka koju onda dalje kroz knjigu predstavlja i kao posebnost covjeka i na kraju i kao Bozansko...