#926 Re: Ne-religijski dokazi postojanja Boga
Posted: 14/04/2013 23:20
Pa 7 godina! Sta hoš?vatrogasac wrote:
Ma jok šveco....proletim ponekad. Jedva skupio ovu tisuću i po za 7 godina.
Pa 7 godina! Sta hoš?vatrogasac wrote:
Ma jok šveco....proletim ponekad. Jedva skupio ovu tisuću i po za 7 godina.
Ide na pp, šaljivo je,Kroksica wrote: Jok.
Nije malo godina.Kroksica wrote:Pa 7 godina! Sta hoš?vatrogasac wrote:
Ma jok šveco....proletim ponekad. Jedva skupio ovu tisuću i po za 7 godina.
Auuu...opsova administraciju koja nas još ovdje trpi.fatamorgana wrote:
Znaš li šta znači skraćenica JOKS?

Molio bih neosporan dokaz, a ne rekla-kazala.nasa wrote:Pazi Osman je zivio od 577 do 656,a za njegovog zivota je sastavljen u jednu zbirku i to je dovrseno 651 godine,to je tako ...Provjeri,ovo sto si stavio ne kontam ni ja na sta cilja-mozda osporava starost istanbulskog primjerka- ali definitivno za Osmanovog zivota Kur'an je skupljen u jednu zbirku.
Znaci ti ne vjerujes ni u knjigu Zakona svake drzave, niti je postujes niti se toga pridrzavas? Sta reci. Dovoljno govori o tebi i tvom mentalnom sklopumotol wrote:Ma pusti, samo se djaba raspravljate. Onaj ko vjeruje u sve to ce vjerovati i u Kuran ma sta da pise u njemu. Meni je to malo glupo, sto ce ti onda pamet ako ces zivjeti po jednoj knjizi onda i ne moras bas previse razmisljati ni slicno tome. ...
Molim te objasni mi kao da imam pet godina šta ima ičije mišljenje o Zakonima bilo koje države zajedničko s njegovim "mentalnim sklopom" (što god to bilo).KAMI666 wrote:Znaci ti ne vjerujes ni u knjigu Zakona svake drzave, niti je postujes niti se toga pridrzavas? Sta reci. Dovoljno govori o tebi i tvom mentalnom sklopumotol wrote:Ma pusti, samo se djaba raspravljate. Onaj ko vjeruje u sve to ce vjerovati i u Kuran ma sta da pise u njemu. Meni je to malo glupo, sto ce ti onda pamet ako ces zivjeti po jednoj knjizi onda i ne moras bas previse razmisljati ni slicno tome. ...![]()
"Qur'an of ‘Uthman" at the Institute of Oriental Studies, St. Petersburg, RussiaTotal number of folios: 408. Only two folios are missing. The extant folios contain more than 99% of the text of the Qur'an. Cairo
Date:Late 1st century :
Codex Mixt. 917 – A Qur'ānic Manuscript From 1st / 2nd Century HijraDate2nd century hijra (final quarter of the 8th century CE).[1]
The results of radiocarbon klix of this manuscript were published by Efim Rezvan. For this manuscript, a 68.3% confidence level (1σ) yields the klix ranges, 781 CE - 791 CE, 825 CE - 843 CE, 859 CE - 903 CE and 915 CE - 977 CE. The 95.4 % confidence level (2σ) yields 775 CE - 995 CE.[2] Palaeographic analysis of this manuscript gave the date around the final quarter of the 8th century CE.[3] This klix was also agreed by François Déroche.[4]
The “Qur'ān Of ʿUthmān” At The Al-Hussein Mosque, Cairo, Egypt,Late 1st - 2nd century hijra / .
Josef von Karabacek was the first scholar to publish this manuscript.[1]
The “Qur'ān Of ʿUthmān” At The Egyptian National Library (Dār Al-Kutub Al-Misrīyya), Cairo, Egypt,From 1st / 2nd Century Hijra
there are palaeographic reasons to believe that this Qur'an does not belong to time of the third caliph ʿUthmān. There are good number of other Qur'ans [such as the ones at St. Petersburg, Cairo, Samarqand and two in Istanbul (Topkapi Library and TIEM)] having at times turned up in different parts of the Islamic world, almost all purporting to show the traces of the blood of the third caliph ʿUthmān upon certain pages, and thus the genuine ʿUthmānic Qur'an, the imām, which he was reading at the time of his death. The manuscript clearly shows the script, illumination and marking of vowels that are from the Umayyad times, i.e., late 1st century / early 2nd century of hijra.
The “Qur'ān Of ʿUthmān” At Tashkent (Samarqand), UzbekistanFrom 1st / 2nd Century Hijra
It was the largest manuscript examined by Déroche in his catalogue of early Qur'anic manuscripts held at the Bibliothèque Nationale, Paris.
Date:On the basis of a privately held fragment of the Qur'an carbon dated to the 7th century CE (609-694 CE with a 95.2% confidence level) showing similar script, textual aids and illumination, Dutton dated Arabic Palaeography Plates 1-12 (i.e., Ms. 139) to a roughly similar timeframe, i.e., the Umayyad period.[7]
The “Qur'ān Of ʿUthmān” At The Türk ve İslam Eserleri Müzesi (Turkish and Islamic Art Museum), Istanbul, Turkey,Date:Shebunin dated this manuscript to the early second century hijra.[1] On the basis of the orthography as observed in the 1905 facsimile edition prepared by S. I. Pisarev,[2] Jeffery dated it to the early ninth century.[3] More recently, Déroche had assigned a date to the second half of the eight century.[4] The carbon-klix of a folio from this manuscript was carried out at Oxford. The result showed a 68% probability of a date between 640 CE and 765 CE, and a 95% probability of a date between 595 CE and 855 CE.[5] Commenting on this result, Rezvan noted that the paleographic klix of this manuscript also indicated a date at the turn of the eight / ninth century CE
Kao sto mozes vidjet primjerak oko kojeg smo vodili raspravu(Tashkent) se raznoliko datira ali nije ni bitno jer postoje i neki koji se datiraju ranije sto se vidi iz analize prethodnih primjeraka.Interestingly, on the last folio (no. 439) of the manuscript is written in kufic script “katabahu ʿUthmān bin ʿAffān fī sanat thalathyn” (“ʿUthmān bin ʿAffān wrote in the year 30 AH”). However, the script and ornamentation negates this possibility. Dr. Altikulaç considers this manuscript to be from second half of 1st century or first half of 2nd century hijra.[4] He thinks that it is a Basran muṣḥaf which does not fully confirm with any of 7 or 10 mutawatir readings in terms of dotting or vowelization. It was written, therefore, before the standardization and spread of famous readings. Likewise, Ṣalāḥ al-Dīn al-Munajjid did not consider this manuscript to be from the time of caliph ʿUthmān and dates it to second half of 1st century hijra. According to him, this manuscript is the "earliest muṣḥaf we have seen".[
Citaj malo, misa mu jebem. Inace neces pisati ovakve gluposti.hladan.preminger wrote:Molio bih neosporan dokaz, a ne rekla-kazala.nasa wrote:Pazi Osman je zivio od 577 do 656,a za njegovog zivota je sastavljen u jednu zbirku i to je dovrseno 651 godine,to je tako ...Provjeri,ovo sto si stavio ne kontam ni ja na sta cilja-mozda osporava starost istanbulskog primjerka- ali definitivno za Osmanovog zivota Kur'an je skupljen u jednu zbirku.
Za 692. godinu sam napsio jer je provjeravana analizama texta i načina pisanja i tragova pronađenih na samom primjerku Kurana. I od strane muslimana i ostalih.
Uthman je sve njemu neodgovarajuće dijelove spalio kao neosnovane. Kako je on mogao znati šta je autentično a šta ne jer prije toga nije postojala kodificirana verzija Kurana? On je to radio po svom nahođenju od dijelova što je sakupio unaokolo. To dalje znači da Kuran nije božija objava već Uthmanova. I danas se u Kuran ubacuju "pojašnjenja". Ima ona verzija finansirana petro-dolarima što je dodano da se može ubiti Jevrej i slične gluposti. Može se samo zamisliti šta je tada rađeno.
I nemojte samo te priče o hafizima i ostalim budalaštinama jer da se knjige mogu autentično čuvati u glavi, možda nikad ne bilo papirusa, knjižnica, Guttenberga, .mobi. formata i tako dalje.
Pored toga vidim da svi zanemarujete činjenicu da je od Utmah-ovog Kurana ostala samo jedna trećina. Koji je najstariji primjerak koji je čitav?
nermin9200 wrote:Meni je glupo kada neko poredi naucne nejasnoce s postojanjem Boga. Ovo govorim kao neko ko se bavi i naukom i vjeruje u Allaha, dz.s. Naucna cuda su samo tek otkrivene pojave bez teorije da ju potkrijepi, tj. dovoljno dobro opise. Recimo, da se sada otkrije crvotocina u Svemiru i svi kazu evo dokaza postojanja Boga. Uistinu, sve je dokaz postojanja Boga, pa tako i ova moj tekst, ali ako zelimo vec pronalaziti neke ateisticko-filozofske nereligijske dokaze postojanja Svemoguceg, moramo biti malo uvjerljiviji. Dakle, necemo pobijati teoriju evolucije (koja je predmet tolikih kontroverzi, a ustvari je samo prenapuhana - naravno da je tacna, ali ne u onoj mjeri kojoj ju danas vecina ljudi gleda), nego cemo se bazirati na istine koje nam vjera nudi sama od sebe. Recimo, u islamu se govori da je Kur'an jasna uputa cijelom covjecanstvu. Da ne pisem previse, Google ce vam dati odgovor na naucne fenomene spomenute u Kur'anu jos prije oko 1400 godina, a koji su otkriveni tek savremenom naukom... I ne, religija ne pobija nauku, religija podrzava nauku... Ali ateistima je nauka jedino oruzje kojima zele pobiti religiju, a to ne uspijevaju... A uvjereni su u suprotno...
A kažeš baviš se naukom i da Kuran tek otkriva naučne fenomene za koje niko nije znao... Eto odma provala.nermin9200 wrote:Meni je glupo kada neko poredi naucne nejasnoce s postojanjem Boga. Ovo govorim kao neko ko se bavi i naukom i vjeruje u Allaha, dz.s. Naucna cuda su samo tek otkrivene pojave bez teorije da ju potkrijepi, tj. dovoljno dobro opise. Recimo, da se sada otkrije crvotocina u Svemiru i svi kazu evo dokaza postojanja Boga. Uistinu, sve je dokaz postojanja Boga, pa tako i ova moj tekst, ali ako zelimo vec pronalaziti neke ateisticko-filozofske nereligijske dokaze postojanja Svemoguceg, moramo biti malo uvjerljiviji. Dakle, necemo pobijati teoriju evolucije (koja je predmet tolikih kontroverzi, a ustvari je samo prenapuhana - naravno da je tacna, ali ne u onoj mjeri kojoj ju danas vecina ljudi gleda), nego cemo se bazirati na istine koje nam vjera nudi sama od sebe. Recimo, u islamu se govori da je Kur'an jasna uputa cijelom covjecanstvu. Da ne pisem previse, Google ce vam dati odgovor na naucne fenomene spomenute u Kur'anu jos prije oko 1400 godina, a koji su otkriveni tek savremenom naukom... I ne, religija ne pobija nauku, religija podrzava nauku... Ali ateistima je nauka jedino oruzje kojima zele pobiti religiju, a to ne uspijevaju... A uvjereni su u suprotno...
nermin9200 wrote:Meni je glupo kada neko poredi naucne nejasnoce s postojanjem Boga. Ovo govorim kao neko ko se bavi i naukom i vjeruje u Allaha, dz.s. Naucna cuda su samo tek otkrivene pojave bez teorije da ju potkrijepi, tj. dovoljno dobro opise. Recimo, da se sada otkrije crvotocina u Svemiru i svi kazu evo dokaza postojanja Boga. Uistinu, sve je dokaz postojanja Boga, pa tako i ova moj tekst, ali ako zelimo vec pronalaziti neke ateisticko-filozofske nereligijske dokaze postojanja Svemoguceg, moramo biti malo uvjerljiviji. Dakle, necemo pobijati teoriju evolucije (koja je predmet tolikih kontroverzi, a ustvari je samo prenapuhana - naravno da je tacna, ali ne u onoj mjeri kojoj ju danas vecina ljudi gleda), nego cemo se bazirati na istine koje nam vjera nudi sama od sebe. Recimo, u islamu se govori da je Kur'an jasna uputa cijelom covjecanstvu. Da ne pisem previse, Google ce vam dati odgovor na naucne fenomene spomenute u Kur'anu jos prije oko 1400 godina, a koji su otkriveni tek savremenom naukom... I ne, religija ne pobija nauku, religija podrzava nauku... Ali ateistima je nauka jedino oruzje kojima zele pobiti religiju, a to ne uspijevaju... A uvjereni su u suprotno...
šta li je to, baš me zanimafrljoka wrote:član vodeće antiteističke organizacije u svijetu
frljoka wrote:moram da reagujem na ovaj post
Citajuci inace raju na podforumu religija, shvatis da je mnogima prica suplja, bez obzira bili oni teisti ili ateisti. Jedni se zaklanjaju iza vjere, sileci i sebe i vjeru, nerijetko i natezuci stvari oko nje, pokusavajuci da serviraju drugima svoje ubjedjenje. Oni koji su protivni njoj, pokusavaju izigravati dogledne naucnike i extra nacitane ljude koji se razumiju u apsolutno sve, a i sami su daleko od toga jer ni sami ne poznaju tematiku o kojoj govore, a ne pokusavaju da razumiju zasto neko vjeruje. Ne pokusavaju sebe staviti u drugi ugao poimanja stvari, cak ni eksperimentalno. Njihov stav obicno je tudji stav ili jednostavno Google. Kao sredstvo branjenja kada ih ogolis, ostane im samo oholjenje i vrijedanje.hladan.preminger wrote:Ako nemas sta pametno dodati, ...... u skokovima.
Ima nas koji citaju vise od jedne knjige.
Sent from my dimirlija!
Zašto misliš da je cilj religije da pobije nauku? Davno je rečeno da žene nisu vještice, a Zemlja da je okrugla. Eratosten je pod predpostavkom da je zemlja okrugla izračunao njenu udaljenost od sunca, te proracunao njen nagib, obim, velicinu i to 300-njak godina prije nove re. Hazm je vodeci se njegovim dijelima proracunao da je obim zemlje 40 200 km, sto je vrlo precizno za 9 st i da spomenem rijec je o islamskom naucniku. Oni su tada više zastupali racionalizam, u odnosu na empirizam koji su ništa više od gnoseoloških odrednica koje vode do spoznaje ili sticanja nekog saznanja, znanja. Jedna cijelina koja je prešla daleki put s istoku ka zapadu svijeta i doživjela je more update-a, do ovoga sto imamo danas. Inace danas nebi trubili u skolama o Arhimedu, Njutnu, Omu, Faradeju i drugima, da je nauku tako lako razumjeti i živjeti bez pominjanja starih predhodnika.frljoka wrote:
I da, religija na sve načine pobija nauku, u svakom aspektu života, ali sve joj manje polazi za rukom, jer se savremenom tehnologijom sve stvari (pa i ona da je žena vještica a Zemlja okrugla ) do najmodernijih dana sve lakše objašnjavaju kroz nauku. I zamolio bi te da izbjegavaš konstatacije tipa "naučna čuda" jer u nauci nema čuda i nevidljivog kao u religiji, u nauci, pravoj nauci, postoje samo empirijski dokazi, tek tada to postaje naučno otkriće, nauka se bazira na dokazima a ne na knjigama i prepričavanjima s koljena na koljeno.
Kur`an je arapska rijeć koja znaći "sabran". Ime je za knjigu koju muslimani smatraju božijom objavom. Njeni dijelovi su se pisali još za života poslanika Muhammeda s.a.v.s. po palmovicima, papirima, a mnogi od vjernika su je pamtili u harf. Prvi put se sabrala i zapisala na 7 arapskih narječja i to za vrijeme vladavine prvog halife Ebu Bekra r.a. što je i razumno za veličinu arapske zajednice u kojoj se Kur`an širio i to se desilo godinu dana poslje smrti poslanika Muhammeda a.s.. Svako od tih narječja je nosilo sa sobom razlike, što u izgovoru, što u pisanju. Za vrijeme vladavine trećeg halife Osmana r.a. nesuglasice muslimana oko narječja morale su biti prekinute, pa se Kur`an sveo na narječje na kojem je ponikao tj. kurejšijsko ili mekansko narječje. Isti primjerak poznat kao Osmanov mushaf je prema prenosiocima hadisa, dozivjelo 6 do 9 prepiski i poslani su u veće centre tadašnjeg islamskog carstva, gdje se dalje prepisivao.Zbog toga danas čitamo o najstarijem Kur`anu iz Taškenta, Damaksa, Kaira, Kufe i svi oni datiraju iz prve polovice 7 st, tj. Osmanovog perioda vlasti.oridjidji wrote:Citaj malo, misa mu jebem. Inace neces pisati ovakve gluposti.hladan.preminger wrote:
Molio bih neosporan dokaz, a ne rekla-kazala.
Za 692. godinu sam napsio jer je provjeravana analizama texta i načina pisanja i tragova pronađenih na samom primjerku Kurana. I od strane muslimana i ostalih.
Uthman je sve njemu neodgovarajuće dijelove spalio kao neosnovane. Kako je on mogao znati šta je autentično a šta ne jer prije toga nije postojala kodificirana verzija Kurana? On je to radio po svom nahođenju od dijelova što je sakupio unaokolo. To dalje znači da Kuran nije božija objava već Uthmanova. I danas se u Kuran ubacuju "pojašnjenja". Ima ona verzija finansirana petro-dolarima što je dodano da se može ubiti Jevrej i slične gluposti. Može se samo zamisliti šta je tada rađeno.
I nemojte samo te priče o hafizima i ostalim budalaštinama jer da se knjige mogu autentično čuvati u glavi, možda nikad ne bilo papirusa, knjižnica, Guttenberga, .mobi. formata i tako dalje.
Pored toga vidim da svi zanemarujete činjenicu da je od Utmah-ovog Kurana ostala samo jedna trećina. Koji je najstariji primjerak koji je čitav?
Zadnji zakljucak ti je glup.Nepotreban. Gdje sam napisao da nauka bez religije ne moze? Savremena nauka ne može bez stare jer je to slagalica koja se počela slagati u prošlosti, a u kojoj mnoge zakonitosti date tada i danas važe jer svoju naučnu vrijednost i istinost nisu izgubile ni u ovome vremenu. Napravi samo osvrt na matematiku i fiziku i vidječeš da su mnoge zakonitosti ostale nepromjenjene do danas. Pošto si ti savremenjak, možda ti možeš bez ove dvije pomenute nauke i njihovih starih zakonitosti.harač wrote:zanimljiv skok [naučnik - religija? - savremena nauka ne može bez stare - savremena nauka ne može bez religije], not