Iz knjige "Bosanski ratnici" (1998.) autora Sefke Hodzica:
Otimanje oruzja (23.04.1997.)
Prvih dana rata jedan od glavnih zadataka branilaca bio je kako doci do oruzja. A sve magacine oruzja cuvala je JNA. Dugo je vodjena politicka igra o vracanju naoruzanja Teritorijalnoj odbrani. Malo tog naoruzanja JNA je i dala Teritorijalnoj odbrani RBiH. Ali, do oruzja se, uglavnom, dolazilo otimanjem.
Sto se tice oruzja TO Sarajeva, ono se, prema rijecima Hasana Efendica, koji je prije izbora za komadanta Staba TO RBiH bio komadant Gradskog staba TO Sarajevo, nalazilo na nekoliko lokacija: u Faleticima, Krupanjskoj Rijeci, Hadzicima, Lukavici, Koranu, Misoci i Semizovcu. U aprilu '92, medjutim, u prvi plan su izbila dva dogadjaja vezana za otimanje oruzja i municije. Prvi je - pljacka skladista municije TO RBiH u Faleticima, koju je izvrsila JNA, a drugi je spektakularna akcija branilaca glavnog grada koji su iz vogoscanskog "Pretisa" izvukli oko 800 "osa", "zolja" i druge municije, mozda presudne za odbranu Sarajeva, 2. maja 1992. godine.
Pljacku skladista oruzja i municije u Faleticima izvrsila je JNA 13. aprila '92. godine i od tada, pa do danas, ostala je kontroverza, je li nasa TO, kao vlasnik, mogla doci do svog naoruzanja.
Koliko je oruzja i municije bilo u Faleticima ?
Hasan Efendic tvrdi da je bilo izmedju 12 i 15 hiljada cijevi, od cega oko 2000 pistolja. Bilo je i minobacaca 60 i 82 mm, te dvije baterije minobacaca od 120 mm. A tu je cuvana i velika kolicina municije. Sve u svemu, tvrdi Efendic, u Faleticima se nalazilo oko 50 kamiona oruzja, municije i drugog MTS-a. A bilo je to naoruzanje TO opstina Stari Grad, Centar i Novi Grad, dvije brigade TO, te republickog i Gradskog staba TO.
- Kada je Predsjednistvo SRBiH 11.marta 1992. godine stavilo van snage odluku Predsjednistva SFRJ od 19. oktobra 1990. godine o oduzimanju naoruzanja TO, nas, Bosnjake, tesko su pustali u te magacine - tvrdi Efendic. Oko Faletica JNA je minirala teren, postavila jedan PAT trocjevac i pojacala strazu od 35 vojnika. Do sredine marta '92. dva, tri puta sam bio tamo i uvjerio se kako su obezbjedili Faletice i vise mi nisu dozvoljavali pristup.
Efendic kaze da zna da su Patriotska liga i "Zelene beretke" planirali akcije za zauzimanje Faletica, ali da se, navodno, s tim nije slozio Alija Izetbegovic "zbog mogucih represalija na grad". Njemu su, veli, komadant "zelenih beretki" Emin Svrakic i predsjednik opstine "Stari Grad" Selim Hadzibajric, predlozili originalnu ideju uzimanja Faletica.
- Rekli su mi da oni krenu sa svojim borcima, a da ja idem ispred njih i da mi strazari JNA otvore magacine naoruzanja, te da oni kupe oruzje i municiju - veli Efendic. - Ta ideja je na pocetku agresije na BiH bila potpuno neizvodljiva.
Sefer Halilovic tvrdi da je bilo u Faleticima mnogo vise naoruzanja - vise od 32.000 cijevi. Patriotska liga je, tvrdi, planirala akciju uzimanja ovog skladista, ali nije rekao detaljnije kako je to planirala. U Direktivi PL o odbrani suvereniteta BiH od 25. februara '92. godine, posebno se ne spominje uzimanje skladista u Faleticima, ali se kaze da snagama prostorne strukture i ostalim snagama treba zauzeti skladista, a kasarne i aerodrome blokirati. Direktivom je bilo predvidjeno da se to uradi sinhronizovano sa dejstvima koje bi izvele glavne snage manevarske strukture, koje su, opet, imale zadatak da razbiju neprijateljske snage u sirem rejonu Pala, u rejonu Vucje Luke, poslije cega bi nase snage nadirale prema Sokocu i zaposjele polozaje na Ravnoj Romaniji.
Halilovic veli da su Rifetu Bilajcu dali zadatak da ode kod predsjednika Izetbegovica i upozna ga sa planom zauzimanja skladista municije u Faleticima. Bilajac se, kaze Halilovic, vratio sa izvjestajem da je predsjednik Izetbegovic protiv akcije "jer ce nam JNA srusiti Sarajevo".
Ovdje jos treba reci da su vodjeni pregovori sa generalom Djurdjevcem oko naoruzanja TO u Faleticima i da je 12. aprila postignut dogovor da narednog dana, rano ujutro, u Faletice dodju Vehbija Karic, Fikret Muslimovic, Hamid Bahto, i Selim Hadzibajric. Karic, Muslimovic i Bahto su dosli tog jutra i, kako kaze Vehbija Karic, shvatili su da su u klopci. Umjesto Djurdjevca, koji je trebao da ih tu doceka, docekao ih je "veliki broj sljemova i uperenih cijevi" koji su bili rasporedjeni iznad skladista. Ali, pucali nisu. Tada se, prema Karicevim rijecima, pojavio Sakib Puskar sa dvadesetak ljudi koji su imali namjeru da udju u skladiste. Vratili su ih da ne bi svi izginuli. iste noci JNA je kamionima izvukla oruzje i municiju TO grada Sarajeva.
Da li su akcije koje su planirali patriotska liga i "zelene beretke" imale sansi za uspjeh ? Hasan Efendic misli da je to bila utopija i te akcije nisu imale sanse da uspiju. Jer, kaze, skladiste su cuvale jake snage JNA, a na Bistriku je JNA imala dobro opremljene interventne jedinice koje bi za desetak minuta stigle na Faletice. Osim toga, konfiguracija zemljista je takva da je omogucavala JNA da bez mnogo muke brani jedini ulaz u skladiste naoruzanja.
I jos treba reci da postoje pretpostavke po kojima bi, da je uzeto naoruzanje iz Faletica, Sarajevo brzo bilo deblokirano. Neki, opet, misle da je bolje sto se nije islo u te akcije. Jer, ishod je bio neizvjestan, a JNA je to mogla da iskoristi kao povod i - okupira Sarajevo, koje se tada nije imalo cime braniti.