Forum Klix.ba

Edouard wrote: Zoro, kad poznaš Bibliju, kako razumiješ ovo?
1. Korinćanima 14,20, Braćo, ne budite djeca pameću, nego nejačad pakošću, a zreli pameću! ...
Vidiš, da bi čovjek razumio neku cjelinu, djelo, knjigu, mora razumjeti i dijelove koji su neposredno shvatljivi, ali i ono što se čini kontradiktornim.

Edo, nemoj mi vaditi božije is Starog Zavjeta. Znaš i sam parolu: Mi smo Hristovi, Hrist je naš.

Zao mi je sto, kako vidim, niste pogledali ono izvrsno predavanje o moralnosti zivotinja.

http://www.ted.com/talks/frans_de_waal_ ... ave_morals

Ali ukratko tu je rijec o zaista neoborivim dokazima o moralnosti... INTELIGENTNIH zivotinja.
I to je najvaznija veza - preduslov za moral je inteligencija.
Uostalom, to je zaista lako shvatljivo (cak i manje inteligentnim ) - zivotinje bez inteligencije se iskljucivo ponasaju NAGONSKI (nagon za odrzanje, reprodukciju...).
Inteligentne zivotinje, a covjek je tu valjda na vrhu, imaju dakle sposobnost ODLUCIVANJA O SVOJIM POSTUPCIMA. Takvo svojstvo, svojstvo ODLUCIVANJA, pokazuju i inteligentne zivotinje i tu odmah prepoznjemo nesto sto se zaista moze nazvati moralom (empatija, solidarnost...).
Ipak, tu ima jedna bitna razlika izmedju inteligentnih zivotinja i inteligentnog covjeka - inteligentan covjek moze biti i zlocinac! ("zlocinacki nastrojene zivotinje", poput recimo tigra ubice, su samo zivotinje prirodnog ponasanja)

I to je razlog zasto se pitanje morala veze iskljucivo za covjeka. Covjek je dobar ili los SVOJOM ODLUKOM.

E sad kakve to veze ima sa vjerovanjem i religijom? Pa nikakve... ako smo u stanju shvatiti notornu cinjenicu da covjek ne moze odluciti da vjeruje u nesto, vjerovanje je rezultat uvjerenosti!

Stoga je imperativ "VJERUJ" najgluplja moguca rijec. Kazati za sebe ili nekoga da si/je vjernik je potpuno nebitna konstatacija jer je neprovjerljiva. To medjutim uopce nije slucaj sa ateistima koji "hrabro" (svjesni svih rizika ) tvrde da su nevjernici, samo izricanje te izjave je potvrda nevjernistva!

I tu dolazimo zapravo do najvaznijeg detalja - vjera i religija dakle NIKAKO, ama bas nikako, ne mogu biti ni indikator kamoli preduslov moralnosti.
Ostaje nam dakle da ljudsku moralnost tretiramo onakvom kakva ona jeste - necim sto je elementarno ljudsko svojstvo, kao sto je to i inteligencija. Ta moralnost ima predznak (plus ili minus) i ima intenzitet, bas kao sto je to slucaj sa inteligencijom. Razlika je u tome sto je "negativna inteligencija" (odsustvo inteligencije) olaksavajuca okolnost za "negativan moral", ali je zato izrazena inteligencija iskoristena za "negativan moral" najgori moguci ljudski grijeh.

I da se na kraju ipak vratim na temu, tj. religiju - ja recimo mislim da inteligentna osoba, niti svojom odlukom niti na nagovor inteligentnog bica, ne bi trebala zaklati svoje dijete! To je meni nekako nemoralno i sa aspekta nagovorenog i sa aspekta nagovaraca (makar se samo shalio)!

Ne znam sta vi mislite o tome?!

.
duplo...

aurora313 wrote:

S4mpion wrote:Čovjek posjeduje autohtonu moralnost ako je odrastao sam u džungli, bez ičijeg uticaja.
Teško je moralnost, kojom su te drugi(roditelji, društvo) podučili, nazvat autohtonom.

Istu 'autohonu moralnost' u divljini imaju i nebrojene vrste sisara koje neće napasti članove svoje vrste. Ali to nije pitanje morala nego je utisnuto u gene kroz evoluciju. Zato nije primjenjivo za nekakavu ljudsku jedinku izgubljenu u džungli.

To da čovjek neće ubiti drugog čovjeka zbog žene, neće opljačkati drugog kad je gladan, jer mu je utisnuto u gene, pokušaj nekom drugom ispričat.

Odličan članak, (za one što čitaju )

http://www.alternet.org/belief/its-time ... o-about-it

S4mpion wrote:

aurora313 wrote:

S4mpion wrote:Čovjek posjeduje autohtonu moralnost ako je odrastao sam u džungli, bez ičijeg uticaja.
Teško je moralnost, kojom su te drugi(roditelji, društvo) podučili, nazvat autohtonom.

Istu 'autohonu moralnost' u divljini imaju i nebrojene vrste sisara koje neće napasti članove svoje vrste. Ali to nije pitanje morala nego je utisnuto u gene kroz evoluciju. Zato nije primjenjivo za nekakavu ljudsku jedinku izgubljenu u džungli.

To da čovjek neće ubiti drugog čovjeka zbog žene, neće opljačkati drugog kad je gladan, jer mu je utisnuto u gene, pokušaj nekom drugom ispričat.

A. Čitaj kako piše.

B. Znam. Svi smo mi čak i ljudožderi...( kada je ono avion pao u Andima 1972)...
Ali kada već insistiraš, ostavimo se džungle pa pođimo od onih nesrećnika u Iraku. Em im je utisnuto autohono, em čitaju istu moralnu knjigu, pa ti jaro stisni i prošetaj sam ulicama jednog od njihovih gradova. Kako to objašnjavaš?

aurora313 wrote: Ali kada već insistiraš, ostavimo se džungle pa pođimo od onih nesrećnika u Iraku. Em im je utisnuto autohono, em čitaju istu moralnu knjigu

Samo čitaju?

statixx wrote:

Ali kad bi ateizam postao isključivo mišljenje i praksa u društvu, nestalo bi u konačnici i samih nosioca moralnih čina, tj. članova ljudskog roda. Naravno, to bi trebali tek vidjeti, ali iz određenih historijskih događaja dade se naslutiti. Ne imao ljudski rod više prilike to testirati.

Ja cu se ovdje bez ikakve sumnje sloziti sa tobom. Kada odredjena ideja (npr. ideja da niko ne treba vjerovati u bozanstva) postane iskljuciva u jednom drustvu otvaraju se vrata totalitarnom rezimu i tiraniji. Moram medjutim dodati da iako ukazujuci na dikakture Istoka, a vjerujem da ne gajis simpatije niti prema islamskim monarhijama, i sam si djelimicno omamljen idejom jedne i jedinstvene ideje, i jedne i iskljucive religije. Ovo je igranje sa vatrom. Nije valjda da Zapadu zamjeras pluralizam i prizeljkujes vrijeme kada je krscanstvo dominiralo. Ako malo razmislis, upravo su mnostvo ideja i kultura, sloboda misljenja i mnogi drugi koncepti na kojima pociva Zapad ucinili ga uspjesnijim u odnosu na druge.

Nije valjda da Zapadu zamjeras pluralizam i prizeljkujes vrijeme kada je krscanstvo dominiralo.

Ma koje priželjkivanje dominacije.
Pa kršćanski koncept osobe, kao 'ens morale', slobode i ljudskog dostojanstva, omogućio je da nastane evropska historije slobode.
Ljudsko dostojanstvo temelji se na kršćanskom nauku da je čovjek stvoren na sliku Božju. To se navodi i u sekularnoj literaturi kad se govori o izvorima ljudskog dostojanstva.
Jedan izvorno teološki nauk prenesen je u filozofski sklop prosvjetiteljstva. Ideja ljudske autonomije dobiva se na pozadini ideje autonomije koja je izvorno dobivena na biću transcendentnog Boga.
Međutim, Zapad ima problem što je u procesu moderne umjesto zdrave i potrebne diferencijacije i integracije ljudskih vrijednosnih sfera, koje su inače karakteristične za zdravi organizam, došlo do zastranjenja, patološke disocijacije, tj do potpunog kidanja veza među vrijednosnim sferama i isključivog zadržavanja na najnižoj razini, onoj materijalnoj, što je proizvelo materijalistički svjetonazor, a tu razinu jedan mislilac naziva Ravnica (Flatland).

dustaban wrote:Zao mi je sto, kako vidim, niste pogledali ono izvrsno predavanje o moralnosti zivotinja.

http://www.ted.com/talks/frans_de_waal_ ... ave_morals

Ali ukratko tu je rijec o zaista neoborivim dokazima o moralnosti... INTELIGENTNIH zivotinja.
I to je najvaznija veza - preduslov za moral je inteligencija.
Uostalom, to je zaista lako shvatljivo (cak i manje inteligentnim ) - zivotinje bez inteligencije se iskljucivo ponasaju NAGONSKI (nagon za odrzanje, reprodukciju...).
Inteligentne zivotinje, a covjek je tu valjda na vrhu, imaju dakle sposobnost ODLUCIVANJA O SVOJIM POSTUPCIMA. Takvo svojstvo, svojstvo ODLUCIVANJA, pokazuju i inteligentne zivotinje i tu odmah prepoznjemo nesto sto se zaista moze nazvati moralom (empatija, solidarnost...).
Ipak, tu ima jedna bitna razlika izmedju inteligentnih zivotinja i inteligentnog covjeka - inteligentan covjek moze biti i zlocinac! ("zlocinacki nastrojene zivotinje", poput recimo tigra ubice, su samo zivotinje prirodnog ponasanja)

I to je razlog zasto se pitanje morala veze iskljucivo za covjeka. Covjek je dobar ili los SVOJOM ODLUKOM.

E sad kakve to veze ima sa vjerovanjem i religijom? Pa nikakve... ako smo u stanju shvatiti notornu cinjenicu da covjek ne moze odluciti da vjeruje u nesto, vjerovanje je rezultat uvjerenosti!

Stoga je imperativ "VJERUJ" najgluplja moguca rijec. Kazati za sebe ili nekoga da si/je vjernik je potpuno nebitna konstatacija jer je neprovjerljiva. To medjutim uopce nije slucaj sa ateistima koji "hrabro" (svjesni svih rizika ) tvrde da su nevjernici, samo izricanje te izjave je potvrda nevjernistva!

I tu dolazimo zapravo do najvaznijeg detalja - vjera i religija dakle NIKAKO, ama bas nikako, ne mogu biti ni indikator kamoli preduslov moralnosti.
Ostaje nam dakle da ljudsku moralnost tretiramo onakvom kakva ona jeste - necim sto je elementarno ljudsko svojstvo, kao sto je to i inteligencija. Ta moralnost ima predznak (plus ili minus) i ima intenzitet, bas kao sto je to slucaj sa inteligencijom. Razlika je u tome sto je "negativna inteligencija" (odsustvo inteligencije) olaksavajuca okolnost za "negativan moral", ali je zato izrazena inteligencija iskoristena za "negativan moral" najgori moguci ljudski grijeh.

I da se na kraju ipak vratim na temu, tj. religiju - ja recimo mislim da inteligentna osoba, niti svojom odlukom niti na nagovor inteligentnog bica, ne bi trebala zaklati svoje dijete! To je meni nekako nemoralno i sa aspekta nagovorenog i sa aspekta nagovaraca (makar se samo shalio)!

Ne znam sta vi mislite o tome?!

A što bi mislili? Ti dustabane uvijek utabanim stazama, ne mereš skrenuti. Šteta tolikog truda što sve nesuvislo nadrobi.
Pazi ovo:

I to je najvaznija veza - preduslov za moral je inteligencija.

Pa onda ovo:

I to je razlog zasto se pitanje morala veze iskljucivo za covjeka. Covjek je dobar ili los SVOJOM ODLUKOM.

Ne shvaćaš da je preduslov za moral sloboda, a ne inteligencija. I životinje posjeduju nešto inteligencije, ali NULA slobode, a onda i morala. Njima vladaju zakoni nužde.

Edouard wrote: Pa onda ovo:

I to je razlog zasto se pitanje morala veze iskljucivo za covjeka. Covjek je dobar ili los SVOJOM ODLUKOM.

Ne shvaćaš da je preduslov za moral sloboda, a ne inteligencija. I životinje posjeduju nešto inteligencije, ali NULA slobode, a onda i morala. Njima vladaju zakoni nužde.

Kako bi bilo da, za promjenu, nekad objasnis ono sto lupis. Moze li kakav prigodan primjer?!

I pogledaj ono predavanje... ko boga te molim !

http://www.ted.com/talks/frans_de_waal_ ... ave_morals

dustaban wrote:

Edouard wrote: Pa onda ovo:

I to je razlog zasto se pitanje morala veze iskljucivo za covjeka. Covjek je dobar ili los SVOJOM ODLUKOM.

Ne shvaćaš da je preduslov za moral sloboda, a ne inteligencija. I životinje posjeduju nešto inteligencije, ali NULA slobode, a onda i morala. Njima vladaju zakoni nužde.

Kako bi bilo da, za promjenu, nekad objasnis ono sto lupis. Moze li kakav prigodan primjer?!

I pogledaj ono predavanje... ko boga te molim !

http://www.ted.com/talks/frans_de_waal_ ... ave_morals

A št ada ti objašnjavam kad unaprijed kažeš da sam lupio? To se ne da nacrtati. Evo tu na forumu trenutno imaš više filozofskih autoriteta, @aurora313, @harač, @GAU8 koji istina sve više pada u kreativnosti pa mora koristiti samo sličice, ali nije isključeno da mu jednom nešto sine.

Edouard wrote: A št ada ti objašnjavam kad unaprijed kažeš da sam lupio? To se ne da nacrtati. Evo tu na forumu trenutno imaš više filozofskih autoriteta, @aurora313, @harač, @GAU8 koji istina sve više pada u kreativnosti pa mora koristiti samo sličice, ali nije isključeno da mu jednom nešto sine.

edo, evo ti braca po etickoj i moralnoj superiornosti digli crkvu u zrak i svakoga ko se u blizini nalazio. jesu sad svi u dzenetu? vraz'ja pseta ateisticka!

5 0 5 wrote:

Edouard wrote: A št ada ti objašnjavam kad unaprijed kažeš da sam lupio? To se ne da nacrtati. Evo tu na forumu trenutno imaš više filozofskih autoriteta, @aurora313, @harač, @GAU8 koji istina sve više pada u kreativnosti pa mora koristiti samo sličice, ali nije isključeno da mu jednom nešto sine.

edo, evo ti braca po etickoj i moralnoj superiornosti digli crkvu u zrak i svakoga ko se u blizini nalazio. jesu sad svi u dzenetu? vraz'ja pseta ateisticka!

Ti mi očito zamjeraš što sam te izostavio s ovog popisa filozofskih autoriteta. Obećavam, drugi put ću to popraviti.

Edouard wrote: Ti mi očito zamjeraš što sam te izostavio s ovog popisa filozofskih autoriteta. Obećavam, drugi put ću to popraviti.

ni najmanje. no, sta bi sa etikom u proslom primjeru? gdje nestade? ili je dizanje u zrak vjernika druge vjere isto neka vrsta moralne/eticke rabote, koje ne bi bilo da nam bog nije spustio upustva za upotrebu zivota i smrti??? ili bi? kaze li sta kant o svemu ovome?

Edouard wrote:
A št ada ti objašnjavam kad unaprijed kažeš da sam lupio? To se ne da nacrtati. Evo tu na forumu trenutno imaš više filozofskih autoriteta, @aurora313, @harač, @GAU8 koji istina sve više pada u kreativnosti pa mora koristiti samo sličice, ali nije isključeno da mu jednom nešto sine.

@Edouard, moze li 2 pitanja (da filozofiramo bez fotografija)?
Da li smatras biolosku evoluciju cinjenicom? (i zasto?)
Da li smatras cinjenicom da Zemlja rotira oko Sunca? (i zasto?)

Pa kršćanski koncept osobe, kao 'ens morale', slobode i ljudskog dostojanstva, omogućio je da nastane evropska historije slobode.
Ljudsko dostojanstvo temelji se na kršćanskom nauku da je čovjek stvoren na sliku Božju. To se navodi i u sekularnoj literaturi kad se govori o izvorima ljudskog dostojanstva.
Jedan izvorno teološki nauk prenesen je u filozofski sklop prosvjetiteljstva. Ideja ljudske autonomije dobiva se na pozadini ideje autonomije koja je izvorno dobivena na biću transcendentnog Boga.

Opet uproscujes stvari. Vrijednosti liberalnog humanizma mnogo su starije od krscanstva i judaizma. Istina je da je judaisticki plemeski moral dobio mnogo sa pojavom krscanstva, medjutim liberalne vrijednosti mnogo su starije. Hocemo li zaboravti mnoge grcke skole na cijim temeljima su nastale demokratija i sloboda misli i govora. Trebamo li zaboraviti Sokrata? Ili mozda arapske velikane koji su ocuvali grcka ucenja? Necemo valjda zanemariti Avicenin doprinos razvoja sekularizma. Zar cemo ignorisati Konfuciju i njegovo zlatno pravilo ili Cicerona i ideju liberalnog obrazovanja. Na kraju krajeva, trebamo li zaboraviti heres Brune i Galilea? Zar treba podsjecati kako je glasila Brunina optuznica:

„Pisali ste protiv pape i Katoličke crkve, tvrdili da je Isus mađioničar, da postoje neprebrojivost i spoljni svetovi i da se Zemlja okreće oko Sunca. Postavili ste vašu teoriju o reinkarnaciji duše, a ne o paklu, tvrdili da će čak i zli ljudi biti sačuvani, a da je magija legitimna i da su i apostoli bili mađioničari. Optužnica pred pogubljenje je glasila: „On naučava nauku o mnoštvu svetova i beskonačnosti svemira.” Spaljen je na lomači.

Ja ne vidim nikakav problem u ateizmu kao alternativi koja se ljudima ostavlja u slucaju da zele odbaciti ili ne zele uopce usvojiti bilo koju religiju.

Međutim, Zapad ima problem što je u procesu moderne umjesto zdrave i potrebne diferencijacije i integracije ljudskih vrijednosnih sfera, koje su inače karakteristične za zdravi organizam, došlo do zastranjenja, patološke disocijacije, tj do potpunog kidanja veza među vrijednosnim sferama i isključivog zadržavanja na najnižoj razini, onoj materijalnoj, što je proizvelo materijalistički svjetonazor, a tu razinu jedan mislilac naziva Ravnica (Flatland).

Ovo je vec druga prica i iziskuje posebnu temu. To je vec prica o industrijalizaciji, kapitalizmu i ekonomiji. Mislim da je ovo sto spominjes odlicno opisano u knjigama Froma: Imati ili biti i Umjece ljubavi. Podavno sam ih citao. Medjutim ne zelim da mjesamo ekonomske modele sa vrijednostima koje trebamo ocuvati i kada jednog dana napustimo ovaj ekonomski model i predjemo na neki humaniji, ukljucujuci i religije. Do sada smo pricali o ideoloskoj i politickoj funkciji u drustvu i njegovim moralnim nacelima.

edo je zanimljv momak za ove forumske standarde, ali upada u nepotrebne logičke zablude, koji mu argumente čine slabijim nego što to inače zaslužuju. primijetio sam da mu je omiljeni petitio principii

Imam par pitanja za vjernike, pa bujrum:

Kada su nastale prve organizovane relgije?

Zasto prelaskom sa prvobitinih zajednica u primitivne drzave proizvodni odnosi poprimaju robovlasnicke odnose?

I zasto primitivne drzave po defaultu podrazumijevaju monopol nad prisilom na odredjenom podrucuju?

Sta nam to govori o ljudskom moralu prvobitinih malih zajednica koji je bio prisutan 150.000 godina prije ovih desavanja, a koje su opstajale na temlju kooperacije, dijeljenja i povjerenja?

Edouard wrote:Ne shvaćaš da je preduslov za moral sloboda, a ne inteligencija. I životinje posjeduju nešto inteligencije, ali NULA slobode, a onda i morala. Njima vladaju zakoni nužde.

Hmm… ovdje bi se Darwin i Dawkins potpuno izgubili, a o Kantu da ne kantamo.

Elem a po ...preduslov za moral sloboda..., i ne gledajući šta li je neko drugi na ovo komentarisao, stvarno, ali stvarno mi je nejasno da možeš da postaviš tako nešto.

Znaš da postoje dva generalna morala: individualni i društveni. Isto tako treba da znaš da su postojali društveni morali gdje nikada nije bilo slobode. To se posebno odražavalo u doba plemenskog uredjenja gdje je recimo robovlasništvo bilo izraz nužde a ne osvajanja. Familija jednostavno nije mogla da hrani djecu ili je bila u nekoj obavezi, pa su djeca a posebno kćerke, postajale robinje. Slobodarska i demokratska Amerika je do prije 200 godina bila robovlasnička. Danas, Sjevernokorejanci nemaju nikakvih sloboda ali imaju svoje moralne kodove koji su vuku od pamtivjeka. Ignoranti misle da su to 10 zapovijesti, ali iste su postojale daleko ranije (vidi dolje koga interesuje kako se u društvu kreira moral). Pa i kod onoga sa smiješnom frizurom stoji ne ubij, ne kradi, ljubi mene kao boga, i sve ostalo što prati brak vjere i sekularnih vlada.

Dakle, sloboda i moral nikako ne moraju da idu zajedno. Moral je određen društveno ekonomskim uslovima (živio Marks!) koji kada se mijenjaju, mijenjaju i utiču na moralne postavke datog društva.
--------

Zakletva mrtvaca faraonskim bogovima da ga puste u vječnost (http://www.nevandjelje.com):

“Pozdrav tebi veliki bože i bože pravde. Dolazim da vidim tvoju ljepotu i da kažem da znam imena 42 ostalih bogova koji su ovdje sa tobom u ovom mjestu pravde... Dolazim sa istinom; nisam činio ništa loše drugima i nisam činio zlo nego dobro:

• Ja nisam vrijeđao bogove; 

• Ja nisam povrijedio dijete bez roditelja; 

• Ja nisam učinio nikakvo zlo; 

• Ja nisam ubio; nisam prokazao nikoga da bude ubijen; 

• Ja nisam prouzrokovao ničiju patnju; 

• Ja nisam praktikovao nemoralan seks; nisam bio nevjeran; 

• Ja nisam dodao ili oduzeo mjeri (za težinu, zapreminu); nisam namještao
vagu da bude netačna; 

• Ja nisam oteo mlijeko iz dječijih usta; nisam otjerao telad sa pašnjaka; 

• Ja nisam mijenjao tok vode u sezoni; nisam podizao brane; 

• Ja nisam spriječavao bogove u njihovim namjerama.”



Dakle, nešto slično našim Deset zapovijesti iako ih je bilo nešto više. Zapovjedi iz Starog Testamenta se razlikuju od Egipatskih jer su bile prilagođene tadašnjim potrebama Izraelitskih plemena, idejama njihovih sekularnih i vjerskih vođa, te lokalnog načina življenja. Na primjer, iz faraonske zakletve vidimo da je Egipćanima bilo od velike važnosti da se sa vodama rijeke Nila ne manipuliše na pogrešan način jer bi se time ugrozili životi i egzistencija cijelog društva, dok u Judeji i Samariji opet nema velikih rijeka, pa se voda u Deset zapovijedi i ne spominje. Današnja rijeka Jordan je po protoku vode slična Sarajevskoj Miljacki. 


Pogledajmo nešto drugo u ovim zakletvama. Faraonski Egipat je bio solidno uređena te vojno i ekonomski veoma moćna zemlja. Da bi se takvom održala preko pet hiljada godina, Egipat se morao oslanjati na osnovne principe organizovanog društva. Postojali su propisi za sve aspekte društvenog života. Putem gornjih zakletvi bogovima jasno je da su u tom društvu djeca zaštićena, stoci se poklanja dužna pažnja, vode Nila se regulišu, te činiti drugome zlo ili počiniti ubistvo se društveno ne toleriše. Moral zahtijeva da se ne zakida, ne krade, i da se poštuje institucija braka. I da ponovimo: sve ovo je zapisano i osmišljeno prije nego što je nastao monoteizam, dakle prije nego što je nastalo i jedno slovo izraelitskog Starog Zavjeta.

Edouard wrote: Ne shvaćaš da je preduslov za moral sloboda, a ne inteligencija. I životinje posjeduju nešto inteligencije, ali NULA slobode, a onda i morala. Njima vladaju zakoni nužde.

Svašta sam čitao, ali ovo je vrh besmisla

Sa gledista vjere/vjera, religije/religija monoteizam je nastao sa prvim covjekom na zemlji, a sve druge forme predstavljaju odstupanje od izvorne vjere u jednog Boga. Iako iskrivljena, ta vjerovanja sadrzavaju manje ili vise izvornog ucenja. Bozije upute u vidu objava dolaze kasnije i u principu popravljaju ono sto se vremenom iskrivilo i ostaju kao trajan zapis i okvir u kojem se treba kretati. Ako uzmemo islamsko ucenje, prvi covjek na Zemlji, je musliman (sa znacenjem tog pojma) bez obzira sto objave dolaze kasnije, a sam Kur'an biva objavljen tek u 7. stoljecu. Tako da ti i to navodjenje nekih zapisa iz vremena faraona predstavlja potpuni promasaj.

mirza_15 wrote:Sa gledista vjere/vjera, religije/religija monoteizam je nastao sa prvim covjekom na zemlji, a sve druge forme predstavljaju odstupanje od izvorne vjere u jednog Boga. Iako iskrivljena, ta vjerovanja sadrzavaju manje ili vise izvornog ucenja. Bozije upute u vidu objava dolaze kasnije i u principu popravljaju ono sto se vremenom iskrivilo i ostaju kao trajan zapis i okvir u kojem se treba kretati. Ako uzmemo islamsko ucenje, prvi covjek na Zemlji, je musliman (sa znacenjem tog pojma) bez obzira sto objave dolaze kasnije, a sam Kur'an biva objavljen tek u 7. stoljecu. Tako da ti i to navodjenje nekih zapisa iz vremena faraona predstavlja potpuni promasaj.

Neka si ti to nama fino objasnio.

Evo nesto sto me je zaintrigiralo.
Ako izuzmemo doslovna tumacenja svetih knjiga, pa je po njima planeta stara svega 5-6 hiljada godina i sl, ostaju tumacenja koja neke tekstove prihvataju kao istine, savjete, zakone, metafore itd. Odnosno ostaju nam tumacenja svetih knjiga na nacin da se nova znanja stecena naukom prihvataju, a tumacenje uskladjuje.
Kako se tumace vjerski tekstovi u kojima pise kako je prvi covjek vjernik, ako vec znamo za evoluciju i da je upravo tog prvog covjeka tesko definisati kao prvu jedinku nove vrste sa stanovista nauke?