Jedni te isti ljudi uvijek citiraju jedne te iste izvore. Najcesce je rijec o "Povijesti Bosne" Noela Malcolma, "Srednjovjekovnoj Bosni" Nade Klaic, "Ilirima" John V.A. Finea i naravno internetu. Koga zanima vise, evo malo bibliografije:Geronimo81 wrote:ma joj hajde uci covjek i neinteresuje ga to ali kad nekog nesto interesuje a neispita to sto je ucio i sve prouci (mislim na vise knjiga) taj mi nije badre.Smjesno je pricati price o bogumilima kad se zna u sta su sve vjerovali a to se ostro kosi sa CB .Jazz_Junkie wrote:Ma bjazi bolan, Dzeronimo, dje ces takvo nesto pisati, to je Dodikova propaganda......
Alojz Benac, Kulturna istorija Bosne i Hercegovine (koautori: D. Sergejevski i Dj. Mazalic), Sarajevo 1955
Alojz Benac, Stecci, Beograd 1967
Florin Curta, Southeastern Europe in the Middle Ages 500 - 1250. Cambridge 2006
Ivo Goldstein, Hrvatski rani srednji vijek. Zagreb 2005
Ivo Goldstein, Hrvati, hrvatske zemlje i Bizant. Zagreb 2003
Veljan Atanasovski, Pad Hercegovine. Beograd 1979
Neven Budak, Hrvatska povijest srednjeg vijeka. Zagreb 2006
Sima Cirkovic, Istorija srednjovekovne bosanske drzave. Beograd 1964
Sima Cirkovic, Stefan Vukcic Kosaca i njegovo doba. Beograd 1964
Sima Cirkovic, Rabotnici, vojnici, duhovnici. Drustva srednjovekovnog Balkana. Beograd 1997
Srecko M. Dzaja, Die "Bosnische Kirche" und das Islamisierungsproblem Bosniens und der Herzegowina in den Forschungen nach dem Zweiten Weltkrieg. München 1978
John V. A. Fine: The Bosnian Church: A New Interpretation. Colorado, 1975
Desanka Kovacevic-Kojic, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske drzave. Sarajevo 1978
Desanka Kovacevic-Kojic, Gradski zivot u Srbiji i Bosni (XIV-XV vijek). Beograd 2007
Dubravko Lovrenovic, Na klizistu povijesti. Sveta kruna ugarska i Sveta kruna bosanska 1387 - 1463. Zagreb-Sarajevo 2006
Jelena Mrgic-Radojcic, Donji Kraj. Krajina srednjovekovne Bosne. Beograd 2002
J. Radonic, Der Grossvojvode von Bosnien Sandalj Hranic Kosaca. Archiv für slavische Philologie 19 (1897)
Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje. Zagreb 1997
Franjo Sanjek, Fenomen "krstjani" u srednjovjekovnoj Bosni i Humu. Sarajevo-Zagreb 2005
L. v. Thallóczy, Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter. München-Leipzig 1914
Ne smijemo zaboraviti Sefika Beslagica i Djuru Baslera. Ova lista gore se ne tice samo Bosne nego srednjovjekovlja na juznoslavenskom Balkanu. O bogumilima ima dosta dovoljno izvora u sklopu literature o bugarskoj povijesti. Jedno su bogumili, drugo CB. Ne postoji nijedan izvor koji ukazuje na vezu bugarskih bogumila i CB, ali postoje izvori da su bili prisutni u Srbiji gdje su u 12. stoljecu bili proganjani. U makedonskoj historiografiji ih danas smatraju cak makedonskim fenonemom. Bosna je bila jedna vrsta "prelazne zemlje" izmedju Bizanta i Ugarske. Sto je CB vjerojatno spasilo je upad "Zlatne horde" odnosno Mongola koji su Ugarskoj nanijeli ogromnu stetu, tako da je ista izgubila apsolutnu kontrolu nad Bosnom. Nakon toga se katolicke institucije povlace iz Bosne. Onda je tu i problem sa upotrebom termina "patareni": madjarski izvori bosansku vlastelu cesto nazivaju patarenskom kada se ista pokusava odupirati vazalskom odnosu dok ih istovremeno pocnu hvaliti kada im se opet politicki "priblize". Dakle, kada pise da je neki knez pataren, ne mora znaciti da jest, jer vecina izvora koje posjedujemo su pisani od strane "protivnika". To je slucaj i sa dokumentima gdje se spominju krstjani odnosno CB.
