Rusenje zgrade Hotela Zagreb

[Dado dijasporitus]

A onda cemo mi kolektivno da se naguzimo kad i jedni i drugi uzmi svoj tal a nama daju ruglo na lokaciji koja bi trebala bi nacionalno zasticena. Da je grade na livadi van grada nebih nista rekao, siroko im polje, ali ako grade u strogom centru i to na lokaciji koja je u drzavnoj zastiti i sto je vaznije koja ce biti slika grada, kao gradjani imamo puno pravo da imamo uvid u projekat prije nego se ikakva dozvola izda.

Ili smo kolektivno navikli da odmahujemo rukom pa poslije da pljujemo kad je stvar vec izgradjena.

[nosara]

ja bih se malo vratio na ovu pricu o komunistima i navodnom unistenju grada. sta su tacno komunisti unistili, mislim koje dijelove grada? ja nisam arhitekta, ali dobro vidim i kada covjek gleda slike sarajeva iz perioda 45-89 uocljivo je da je tu bilo nekog plana, smisla (sad sto nisu polagali previse paznje estetici, to je drugi par opanaka:D)

pretpostavljam da je bilo rusenja par objekata, ali to nije ni cudo obzirom na nagli porrast stanovnistva nakon II svjetskog rata. i ovdje u svedskoj, koja nije vidjela rata, su rusene stare zgrade i nekada citavi dijelovi grada i na tim mjestima su nicale gradjevine kojih se ni jedna ozbiljna socijalisticka mahala ne bi postidila.

Komunisti su unistili klero-naciste, fasiste i domace izdajnike... Ali to nije tema...

[madner]

Odkud ti ideja da imas pravo?

Imas sluzbu cija je duznost da izda ili ne izda dozvolu uzimaju u obzir sve relavante kriterije. Taman ce se neko ravnat po nekom nostalgicaru ili osobi koja nema blage veze sa strukom.

[Tranquilizer]

Ima javna rasprava, tj. može se tražiti...isto tako projekat je javna stvar...imaš i zakon o dostupnosti informacija i javna ustanova ti mora odgovoriti na isti u roku 15 dana...opština isto tako mora imati informacije o radovima


a komunisti jesu uništili dosta toga, skenderpašina džamija je bila na mjestu doma mladih, a gorenje neboderi na skenderiji su napravljeni na mjestu starih mezarja...pa ona dzamija u prešernovom parku je uklonjena zarad novog stambenog bloka i to nekada 1948 odmah iza oslobodjenja...

bilo je frke nedavno oko toga, i spora između Udruženja građana "Hadži-Mujaga" u Sarajevu i predstavnika Vakufske direkcije u BiH, sa nadležnim institucijama Općine Centar oko izgradnje spomenika slovenačkom pjesniku Francu Prešernu na mjestu gdje se do 1947. nalazila Kalin Alina džamija, oni nastoje sačuvati lokaciju na kojoj je do 1947. bila Kalin Alina džamija, za koju misle da je potrebno obnoviti na njenim starim temeljima.

[Dado dijasporitus]

Ima javna rasprava, tj. može se tražiti...isto tako projekat je javna stvar...imaš i zakon o dostupnosti informacija i javna ustanova ti mora odgovoriti na isti u roku 15 dana...opština isto tako mora imati informacije o radovima

Upravo sam na ovo i mislio. Nemoze privatnik kriti informacije od javnosti dok ne dobije dozvolu. Nekazem da nostalgicari i narod odlucuje o tome sta valja ili ne ali ima sigurno medju ljudima onih koji su itekako strucni da daju svoje misljenje. Na kraju i jeste do gradske sluzbe da donesu odluku ali neka svima bude jasno kakve se odluke donose.

[Tranquilizer]

Cita li iko išta ovdje ili ljudi samo onako oflje bacaju postove

U Federalnom ministarstvu prostornog uređenja objašnjavaju kao se investitor Dinka Pinezić (direktorica `Mobis Electronica`) iz Posušja obratila sa zahtjevom za izdavanje odobrenja za uklanjanje građevine - objekta bivšeg hotela "Zagreb", na građevinskom zemljištu označenom kao k.č. br. 820 i 821 K.O. Centar Sarajevo VII, područje općine Centar Sarajevo, a koji se nalazi unutar gradske ambijentalne cjeline Sarajevo, upisane na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH pod rednim brojem 546 i na koju se primjenjuje najviši režim zaštite utvrđen Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene u skladu sa Aneksom 8. općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/02, 8/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

[madner]

a koji se nalazi unutar gradske ambijentalne cjeline Sarajevo, upisane na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH

Zivim u neposrednoj blizini, i veliki prostor od Skenderije do crkve na Marijin Dvoru je zasticen kao nacionalni spomenik.
Sto bukvalno znaci da ja ne mogu ni svoj prozor zamijeniti ako je dotrajao, a kamoli zgradu. Zakon se pod hitno treba mijenjati.

Mozes, samo ne smijes narusit izgled

Nista roza plastika

[Tranquilizer]

Ljudi su u svicarskog u zatvoru znali završiti jer su im na prozoru procvale bjele uvjesto zakonom obaveznih crvenih ljubicica...a ovdje pucaju prozore u boje i boje zidova ašcinice...pa se onda cude kada neko spuca neko ruglo od zgrade...ma ja dobro si treba mjenjati zakone a ne ljude

[Dado dijasporitus]

Ili ulica Valtera Perica se neuklapa u izgled Hotela Zagreb

[nova_korisnica]

jesam li ja nesto bila sanjala ili sam negdje citala da se knjiga katastra stavila na internet? ono tipa da mozes saznati na kome se neka parcela ili objekat vodi?? zna li neko nesto o tome???
stvarno me jako, jako , jako zanima....jer kao sto sam ranije napisala, mislim da je bilo pitanje dugova i privatizacije...interesuje me kako (ako) se to rijesilo?!
Da se razumijemo, onako kako sad bivsi hotel stoji, je zalosno sto neko rece, kada pored prodjes smrdi uzasno...lijepe one plakate....kada pogledas u zgradu imas osjecaj da si u najgorim slumsima nekih juznoamerckih zemalja

[neki]

jesam li ja nesto bila sanjala ili sam negdje citala da se knjiga katastra stavila na internet? ono tipa da mozes saznati na kome se neka parcela ili objekat vodi?? zna li neko nesto o tome???
stvarno me jako, jako , jako zanima....jer kao sto sam ranije napisala, mislim da je bilo pitanje dugova i privatizacije...interesuje me kako (ako) se to rijesilo?!
Da se razumijemo, onako kako sad bivsi hotel stoji, je zalosno sto neko rece, kada pored prodjes smrdi uzasno...lijepe one plakate....kada pogledas u zgradu imas osjecaj da si u najgorim slumsima nekih juznoamerckih zemalja

http://92.36.224.127/LarisLight/
samo sto ovo vise ne radi nego sto radi..i moras znati tacan broj parcele da bi dobila bilo kakve podatke

[Comrad]

Ma najbitnije je da to ne bude nesto upadljivo, da bude u skladu sa ostalim zgradama. Dakle, kao sto se i do sada radilo.

Nesto ovog tipa:

[breuer]

ja bih se malo vratio na ovu pricu o komunistima i navodnom unistenju grada. sta su tacno komunisti unistili, mislim koje dijelove grada? ja nisam arhitekta, ali dobro vidim i kada covjek gleda slike sarajeva iz perioda 45-89 uocljivo je da je tu bilo nekog plana, smisla (sad sto nisu polagali previse paznje estetici, to je drugi par opanaka:D)

pretpostavljam da je bilo rusenja par objekata, ali to nije ni cudo obzirom na nagli porrast stanovnistva nakon II svjetskog rata. i ovdje u svedskoj, koja nije vidjela rata, su rusene stare zgrade i nekada citavi dijelovi grada i na tim mjestima su nicale gradjevine kojih se ni jedna ozbiljna socijalisticka mahala ne bi postidila.

ne bih se slozio sa boldiranim - od 45 do 90 sa. je dobilo nekoliko estetski izvanrednih objekata!

to sto je estetika 20. stoljeca sama po sebi daleka ocima obicnog covjeka to je greska estetike 20. stoljeca

[Dado dijasporitus]

ja bih se malo vratio na ovu pricu o komunistima i navodnom unistenju grada. sta su tacno komunisti unistili, mislim koje dijelove grada? ja nisam arhitekta, ali dobro vidim i kada covjek gleda slike sarajeva iz perioda 45-89 uocljivo je da je tu bilo nekog plana, smisla (sad sto nisu polagali previse paznje estetici, to je drugi par opanaka:D)

pretpostavljam da je bilo rusenja par objekata, ali to nije ni cudo obzirom na nagli porrast stanovnistva nakon II svjetskog rata. i ovdje u svedskoj, koja nije vidjela rata, su rusene stare zgrade i nekada citavi dijelovi grada i na tim mjestima su nicale gradjevine kojih se ni jedna ozbiljna socijalisticka mahala ne bi postidila.

ne bih se slozio sa boldiranim - od 45 do 90 sa. je dobilo nekoliko estetski izvanrednih objekata!

to sto je estetika 20. stoljeca sama po sebi daleka ocima obicnog covjeka to je greska estetike 20. stoljeca

Da se ne zavaravamo estetika arhitekture u BiH za vrijeme komunista, osim u par izuzetaka, je gotovo u potpuno podlijegala politickoj ideologiji socijalizma, to niko nemoze poreci. Bazirana je na konceptima modernog gradskog i arhitektonskog planiranja koje je izteoretizirao Le Corbusier-a jos sa pocetka stoljeca a koje su komunisticke vlade u mnogim istocno-evropskim zemljama prihvatile kao osnovu za razvoj grada. Samim tim i citave generacije arhitekata su obicavani na takav nacin. Corbu inace nije bio budala, njegovi koncepti imaju dosta smisla a on se smatra i jednim od najutjecajnih arhitekata uopste mada nevjerujem da je znao da ce njegovi koncepti biti prihvaceni uglavnom u komunistickim zemljama. Ono sto je problem, sto je uostalom uvijek problem sa komunizmom kao i svim drugim apsolutizmima, je da se svaka druga vrsta arhitekture koja nije bila dio prihvacene politicke ideologije gledala kao greska arhitekata koji je forsiraju.

Interesantno je da od pada komunizma na ovamo u BiH imamo ekploziju stilova koji se kolektivno mozda mogu nazvati anti-komunisticki. Svi rade sta god hoce sto u vrijeme komunizma nisu bas imali priliku a posto vise nemamo CK da "odredjuje" estetsku politiku to stvara neke izuzetno kvalitetne ali i izuzetno lose projekte.

[Tranquilizer]

10.12.2010. - 10:06
Hotel Zagreb se neće rušiti


Prije nepuna dva mjeseca pisali smo o mogućnosti rušenja Hotel Zagreb, devastiranog objekta u ulici Maršala Tita u Sarajevu, jednog od zapostavljenih simbola grada. Objekat se nalazi na privremenoj listi zaštićenih spomenika u BiH. Uprkos tome, federalno ministarstvo prostornog uređenja je raspisalo javni poziv za uvid u projekat rušenja hotela. Navodno, Hotel Zagreb će se rušiti na zahtjev kompanije Mobis Electronic (ovlašteni distributer i uvoznik Nokia proizvoda), koji, kako nezvanično saznaje portal E-kapija, planira izgradnju poslovno-prodajnog objekta umjesto sadašnjeg hotela.

Najviši režim zaštite
Povodom budućnosti hotela Zagreb kontaktirali smo Komisiju za očuvanje zaštitu nacionalnih spomenika BiH, koja djeluje kao zajednička institucija BiH.

"Objekat hotela Zagreb pripada južnom nizu Ulice Maršala Tita, i nalazi se u sklopu Gradske ambijentalne cjeline Sarajevo, upisane u privremenu listu nacionalnih spomenika BiH pod rednim brojem 546. Na objekat se primjenjuje najviši režim zaštite utvrđen Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (Službene novine FBiH, br. 2/02, 8/02, 27/02, 6/04 i 51/07). Odluke Komisije su obavezujuće i svako, a posebno nadležni organi entiteta, kantona, gradske i općinske službe moraju se suzdržati od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu", izjavili su nadležni iz Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika za RadioSarajevo.

Na pitanje da li je Federalno ministarstvo prostornog uređenja tražilo saglasnost Komisije da se spomenuta zgrada može srušiti , odgovoreno nam je da su dopisom Komisije 07.2-02-74/04-92, od 4. januara 2008. godine, upućenog Ministarstvu prostornog uređenja FBiH date okvirne mjere zaštite koje ne predviđaju rušenje objekta te da su na taj način jasno precizirani stavovi Komisije.

Također, iz Komisije navode da je za izvođenje radova na objektu, u skladu sa Zakonom o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika (Službeni list FBiH, broj 2/02, 27/02 i 6/04), neophodno odobrenje Federalnog ministarstva prostornog uređenja, koje se izdaje na osnovu mišljenja nadležne službe zaštite (dakle Komisije).

Iz ovoga možemo zaključiti da se, iz vizure Komisije za Zaštitu spomenika, Hotel Zagreb neće rušiti. Iz Komisije su nam saopćili da nemaju podataka o budućoj namjeni zgrade hotela Zagreb.


http://www.radiosarajevo.ba/content/view/38996/32/

http://www.radiosarajevo.ba/content/view/35718/32/

[valterbranisarajevo]

U Sarajevu vlada arhitektonska džungla

01.12.2010
Zvjezdan Živković

Grad je civilizacijski i kulturni fenomen. Određuju ga njegovi stanovnici, ali i sama gradnja. Upravo je arhitektura savršena slika o moralnom, etičkom i kulturnom stanju žitelja grada. Uzimajući ovo u obzir, ali i bespravnu gradnju, sumnjive višemilionske projekte, neuvažavanje struke prilikom gradnje, te izostanak kritike, najavljuje se dolazak novih globalnih vrijednosti - one koje će, vjerovatno, trajno promijeniti sliku bh. metropole.

Arhitektura je ogledalo društva. Odlika savremene arhitekture u BiH je neuređenost.

Banke, tržni centri, benzinske pumpe, kao i bogomolje su objekti koji u BiH niču kao gljive poslije kiše. Istovremeno, manjak je obrazovnih, kulturnih, rekreacionih i stambenih objekata, te parkova.

„U Sarajevu, uz Katedralu nalaze se još četiri banke, prave katedrale novoga doba u kojima se ljudi klanjaju onome što jeste vrhovna vrijednost - novac“, navodi profesor i arhitekta Fehim Hadžimuhamedović.

Slično mišljenje dijeli i njegov kolega Stjepan Roš.

"Današnja arhitektura je, ustvari, proizvod tačno ljudi - investitora koji su promijenili svoj odnos prema vrijednostima. Zaboravili su riječ komšija, skromnost i pretvorili su arhitekturu u tzv. pokazivačku arhitekturu“, kaže Roš.


Sve je podređeno komercijalnim svrhama i kretanju, vjerovatno, stranog kapitala, ističe sarajevski arhitekta Boro Spasojević.

„Pogledajte koliko je robnih kuća napravljeno. Ništa otkako je taj višepartijski sistem zaživio u gradu Sarajevu nije napravljeno u korist grada“, rekao je Spasojević.

Vodeće arhitekte, poput Amira Vuka Zeca, građevinsku džunglu u Sarajevu jednostavno zovu urbicidom.

„Ovo što se danas gradi u Sarajevu su incidenti. Prijašnje civilizacije smo otkopavali i na osnovu iskopina govorili otprilike kako su radili. Nas kad počnu otkopavati, jadna nam majka“, kaže on.

"Stradunizacija" Baščaršije

Sličan primjer očit je na području nastarijeg dijela Sarajeva, poznatijem kao Baščaršija. Riječ je o nemarnom odnosu prema kulturnom naslijeđu.
„Na Baščaršiji se dešava stradunizacija, i to jednim na oko sitnim zahvatom - popločanjem. Autentični obrazac Baščaršije je izazito vezan za kaldrmu, za obradu nepravilnim komadima kamenja. Unutar takvog ustrojstva sad se postavlja nešto što je čvrsta ili tvrda geometrija“, primjećuje Fehim Hadžimuhamedović.

„Stradunizacija“ Baščarije rezultat je ili nezanja ili nepoštovanja bh. kulturne, odnosno arhitektonske tradicije, dodaje Hadžimuhamedović.

„Kud to zapravo vodi? Da li se radi o temeljnom neznanju? Da li se radi o projektu uništenja čaršije, konfuzije lokalnoga društva koje ne zna što mu je vrijednost? Najveći je problem da ne postoje reakcije“, smatra on.

Problem nastaje u tome što ne postoje kritičari, niti se uvažava mišljenje struke o nekim bitnim projektima, tvrdi profesor Roš.


„U ovom trenutku ne postoji, broj jedan, kritika. Mediji ne učestvuju u vrednovanju šta je to dobro, šta nije dobro. Taj divlji kapitalizam proizvodi ovo što mi danas živimo“, zaključuje Roš.

Prisutan je i problem bespravne gradnje. Prema podacima Zavoda za planiranje razvoja, u Kantonu Sarajevo ima oko 26.000 nelegalno podignutih objekata.

„Ja se ne bih složio baš da je to džungla. Ipak je ta oblast pokrivena zakonskom regulativom i procesima koji idu u izradu“, rekao je direktor Zavoda Fahrudin Đuzo.

Grad rascjepkanosti

Bh. pjesnik i esejist Senadin Musabegović smatra da je nekadašnju sliku Sarajeva kao grada različitosti zamijenila rascjepkanost.


„To je povezano sa tom političkom idejom koja je ovdje namtenuta da će slobodno tržište, slobodna ekonomija ustvari riještiti sve naše etničke i nacionalne konflikte. Mislim da ta slobodna ekonomija itekako pravi etničke i nacionalne konflikte. Tržni centiri postaju biti neki javni prostor. Naravno, logično pitanje jeste ko dolazi u te tržne centre. Da li uistinu ljudi mogu da kupuju? A s druge strane, imate tu neku reinvenciju tradicije. Bogomolje, to je taj paradoks, kada se rekonstruišu uvijek treba da su dva puta veće, dominantnije naspram druge bogomolje“, ocjenjuje on.

Princip potrošačke arhitekture, prema mišljenju stručnjaka, dočekat će i Bosna i Hercegovina, zaključuje arhitekta Stjepan Roš:

„Nije pitanje divlje izgradnje. Pitanje je odnosa prema komšiji. Razorene su relacije. Tako se pojavio u mahali onaj najgori oblik ograđivanja - ne znam ko mi je susjed, niti me interesuje, važan je moj teritorij, moja zemlja, moja porodica, što je logično da je važno, ali uz porodicu je onda kontekst taj širi mnogo važniji“, kaže Roš.


Slobodna Evropa

[zecko_kupuz]

E ovaj tekst sam neki dan negdje pročitao, ali nisam ga mogao ovdje postaviti.

[exliberal]

Ma najbitnije je da to ne bude nesto upadljivo, da bude u skladu sa ostalim zgradama. Dakle, kao sto se i do sada radilo.

Nesto ovog tipa:

ma jest donekle zanimljivo kako izgleda dok neudjes unutra, ni jedan zid nije ravan sve je pod uglom....ljudi pocnu teturat, dobijes vrtoglavicu jer se nemozes orijentisat....inace ROM je proglasen jednom od najruznijih zgrada ...iako je u isto vrijeme jedna od naj vise fotografisanih

[Dado dijasporitus]

Ma najbitnije je da to ne bude nesto upadljivo, da bude u skladu sa ostalim zgradama. Dakle, kao sto se i do sada radilo.

Nesto ovog tipa:

ma jest donekle zanimljivo kako izgleda dok neudjes unutra, ni jedan zid nije ravan sve je pod uglom....ljudi pocnu teturat, dobijes vrtoglavicu jer se nemozes orijentisat....inace ROM je proglasen jednom od najruznijih zgrada ...iako je u isto vrijeme jedna od naj vise fotografisanih

Neznam zasto ali meni ovo pravo mocno izgleda. Nebih se bunio kad bi tako nesto osvanulo u Sarajevu mada izgleda puno jednostavnije nego se cini.

[suncica24]

ja bih se malo vratio na ovu pricu o komunistima i navodnom unistenju grada. sta su tacno komunisti unistili, mislim koje dijelove grada? ja nisam arhitekta, ali dobro vidim i kada covjek gleda slike sarajeva iz perioda 45-89 uocljivo je da je tu bilo nekog plana, smisla (sad sto nisu polagali previse paznje estetici, to je drugi par opanaka:D)

pretpostavljam da je bilo rusenja par objekata, ali to nije ni cudo obzirom na nagli porrast stanovnistva nakon II svjetskog rata. i ovdje u svedskoj, koja nije vidjela rata, su rusene stare zgrade i nekada citavi dijelovi grada i na tim mjestima su nicale gradjevine kojih se ni jedna ozbiljna socijalisticka mahala ne bi postidila.

ne bih se slozio sa boldiranim - od 45 do 90 sa. je dobilo nekoliko estetski izvanrednih objekata!

to sto je estetika 20. stoljeca sama po sebi daleka ocima obicnog covjeka to je greska estetike 20. stoljeca

Razlika u vremenu sad i onom koje navodis jeste da je drugo imalo plan, neku trasu kojom je islo, pa cak i na stetu ocuvanja vec postojeceg ambijenta i historijskog nasljedja, te da je u tom vremenu na svoj nacin dato vidjenje arhitekture i grada, dok ovo sad vrijeme... bojim se da mu fali vizija, koncept i plan.
Da, Grbavica je siva, ruzna, ovakva, onakva... ali ona je imala glavu i rep. Stambene zgrade za prosjecnu ex Yu porodicu, dosta dobro rjesene, parking prostore, ali i dosta zelenih povrsina za djecu, planirane javne povrsine (skole, vrtici, domovi zdravlja, pijace, poslovni centri)... sto ipak odaje neku (kazem, makar i pogresnu) viziju.
Isti je princip sa Alipasinim poljem, Ciglanama, Dobrinjom, Brekom... iako im se moze naci 1000 i 1 zamjerka i iako mozemo pricati na temu studije zivota i prostora koje nude, moramo se sloziti da imamo temelj, imamo sta studirati, buduci da je koncept kakav-takav, tu. Sto, ne mozemo reci za "novo Alipasino" - ovdje referiram na one zgrade, poslovne prostore i skalamerije uz glavnu saobracjanicu, Stup, Bare (na zalost, mislim da ce i ovo biti jedan od propalih koncepta, iako se upocetku cinilo da se nudi nesto novo), itd.

A sto se tice same zastite spomenika u "ono" vrijeme... Sarajevo je za Olimpijadu dobilo nove fasade za koje je prof. Kurto izradio cijeli elaborat, dok su sad poslije rata iste samo navaljane bojom koja je bila najjeftinija. Isto je i sa Bascarsijom koja je imala svoj projekat revitalizacije, a koja je sad... mislim, o kakvom projektu sad uopste mozemo pricati, jednostavno postala je prostor tuta i kineske bafl robe. Itd, itd.
Mada, ne kazem da tad nije bilo ogromnih pogreski, kao npr Skenderija i Skender-pasina dzamija, ili pak onaj neboder u sred Bistrika, ili pak nemar naspram Alfakovca, i ne kazem da svemu tome ne treba jedan dobar pogled u sirinu i u dubinu, ali da, kazem da ono sto je bilo prije nas ne amnestira od onog sto radimo sad i da moramo preuzeti odgovornost za nemar, neznanje, nepaznju i laicki pristup sa kojima se odnosimo prema arhitektonskom nasljedju.

PS: I da, nauka je "od onda" daleko napredovala, i iako je jedan Pariz tada srsio cijeli jedan dio svoje bastine da prosiri ulice i izgradi nove stambene objekte, Pariz tada nam ne smije biti mjerilo za Sarajevo sada. Jer, i sam Pariz danas ima sasvim drugaciji pristup zastiti nasljedja iz kojeg se moze mnogo toga nauciti. Sada!

[exliberal]

Ma najbitnije je da to ne bude nesto upadljivo, da bude u skladu sa ostalim zgradama. Dakle, kao sto se i do sada radilo.

Nesto ovog tipa:

ma jest donekle zanimljivo kako izgleda dok neudjes unutra, ni jedan zid nije ravan sve je pod uglom....ljudi pocnu teturat, dobijes vrtoglavicu jer se nemozes orijentisat....inace ROM je proglasen jednom od najruznijih zgrada ...iako je u isto vrijeme jedna od naj vise fotografisanih

Neznam zasto ali meni ovo pravo mocno izgleda. Nebih se bunio kad bi tako nesto osvanulo u Sarajevu mada izgleda puno jednostavnije nego se cini.

Ma izvana je ok....ali unutra je k..c zbog svih ovih ostrih uglova....ali kao sto ti rece nesto ovako staro/novo kombinacija bi definitivno bila dobra stvar za Sarajevo, ali ovo je neizvodivo na prostoru hotela Zagreb....

[PipiDugaDevetka]

jesam li ja nesto bila sanjala ili sam negdje citala da se knjiga katastra stavila na internet? ono tipa da mozes saznati na kome se neka parcela ili objekat vodi?? zna li neko nesto o tome???
stvarno me jako, jako , jako zanima....jer kao sto sam ranije napisala, mislim da je bilo pitanje dugova i privatizacije...interesuje me kako (ako) se to rijesilo?!
Da se razumijemo, onako kako sad bivsi hotel stoji, je zalosno sto neko rece, kada pored prodjes smrdi uzasno...lijepe one plakate....kada pogledas u zgradu imas osjecaj da si u najgorim slumsima nekih juznoamerckih zemalja

http://92.36.224.127/LarisLight/
samo sto ovo vise ne radi nego sto radi..i moras znati tacan broj parcele da bi dobila bilo kakve podatke

U Federalnom ministarstvu prostornog uređenja objašnjavaju kao se investitor Dinka Pinezić (direktorica `Mobis Electronica`) iz Posušja obratila sa zahtjevom za izdavanje odobrenja za uklanjanje građevine - objekta bivšeg hotela "Zagreb", na građevinskom zemljištu označenom kao k.č. br. 820 i 821 K.O. Centar Sarajevo VII, područje općine Centar Sarajevo, a koji se nalazi unutar gradske ambijentalne cjeline Sarajevo, upisane na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH pod rednim brojem 546 i na koju se primjenjuje najviši režim zaštite utvrđen Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene u skladu sa Aneksom 8. općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/02, 8/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

[ljubav_aha]

Ma najbitnije je da to ne bude nesto upadljivo, da bude u skladu sa ostalim zgradama. Dakle, kao sto se i do sada radilo.

Nesto ovog tipa:

mnode drzave pokusavaju savucati autenticnost stare arhitekture,a moderna umjetnost ima drugi prostor za ravijanje

[valterbranisarajevo]

Kakav nacionalni spomenik, koga to interesuje. Pitam se šta će sljedeće biti na meti građevinske mafije? Eh kada bi postojala građanska solidarnost prema kulturno istorijskom naslijeđu našeg grada, pa da zaustavimo rušenje i tražimo da se hotel obnovi. Ovako ostajemo bez još jednog objekta po kojem je naš grad bio prepoznatljiv.

Nedavno sam na TV gledao kako se čitav Štutgart digao da odbrani svoju željezničku stanicu koju su tajkuni planirali srušiti...

Dnevni Avaz: Federalno ministarstvo izdalo odobrenje za rušenje hotela Zagreb


Zgrada nekadašnjeg popularnog hotela "Zagreb" danas je samo oronula ruševina.
Kakvo je stanje najbolje znaju taksisti čiji se štand nalazi na Marindvoru uz stari hotel.

Interes građana

- Fasada se sama raspada, padaju komadi po trotoaru, po našim automobilima.
Pitanje je dana kada će nekoga pogoditi cigla u glavu... U interesu je građana
da se nešto uradi sa zgradom koja se nalazi u samom centru grada - kazao nam je
jedan od taksista.

Trošne zidine ove zgrade godinama čekaju da se odluči o njihovoj sudbini, a
čini se da je i tome došao kraj. Iako je upisan na Privremenu listu
nacionalnih spomenika BiH, Federalno ministarstvo prostornog uređenja izdalo je
odobrenje za uklanjanje ostataka hotela.

Pozitivno mišljenje

- Vlasnica Dinka Pinezić iz Posušja tražila je odobrenje da se hotel ukloni.
Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Ministarstva kulture i sporta FBiH dao je
pozitivno stručno mišljenje na glavni projekt rušenja koji je uradio
Građevinski fakultet, gdje je sugerirana razgradnja postojećih zidova i izrada
nove AB konstrukcije - navode iz Ministarstva.

U toku je postupak izdavanja urbanističke saglasnosti na zahtjev investitora
"Mobis electronica" d. o. o Sarajevo za izgradnju poslovnog objekta na mjestu
sadašnjeg hotela.

[Tranquilizer]

@Pipi: treba ti broj ZK uloška, ZK=zemljišno knjižni a ne K.Č br. koji je oznaka na geodetskoj podlozi...




a na katastru dobiješ ovo:

http://www.2shared.com/document/FYDRUgA ... t_all.html