Forum Klix.ba

Baltazar_khan wrote:Za mene su "Dani" propali onog dana kad su na naslovnoj počeli promovisati Gašije, Ćele,i ostale kriminalce

samvan wrote:Ej,narode,

Bil bio neko tako ljubazan i postavio (skenirao) clanak iz zadnjeg broja Dana pod naslovom "Opre Roma!".
Zahvaljujem

Belma Bećirbašić, Dani, zadnji broj

Opre Roma!

Bosanko-romski i romsko-bosanski rječnik/Bosnaki-Rromani thaj Rromani-Bosnaki alavari: Hedina Tahirović-Sijerčić; Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH; Sarajevo, 2009.



"Moj je otac znao sjesti na minder, majka bi pred njega na demirliju stavila meze, štamplić i bokalčić rakije, i onda bi rekao: 'Kćeri, uzmi teku i piši: zovem se Derviš, rodila me majka Mera Beganović i otac Alija Tahirović, koji je bio kovač u radnji pored bivše kafane Car na Koševskom Brdu...' Ja bih satima sjedila tako pored njega i zapisivala njegove stavove, romske običaje - od sahrane, svadbe do pravila o tome kako mi, djeca, treba da se ponašamo, kako da hodamo, pa čak i jedemo... Zapisivala sam sve, da se ne zaboravi", riječi su Hedine Tahirović-Sijerčić, jedne od najpriznatijih romskih pjesnikinja u Evropi, koje smo pribilježili prije dvije godine kada je na sarajevskom Sajmu knjige predstavila djela Romske bajke i priče i knjigu poezije Dukh.
Hedina je već tada publici najavila a svojim sunarodnjacima obećala skoro izdavanje rječnika romsko-bosanskog jezika.

Bosanskohercegovačkim Romima je nedavno ispunila želju - prvi i jedini rječnik izdat 1983. godine iz pera čuvenog romologa Radeta Uhlika Srpsko-hrvatski-romsko-bosanski rječnik, sada je u potpunosti obogaćen.

"Ovom prilikom želim da odam spomen i zahvalnost Radetu Uhliku na njegovom nesebičnom radu i doprinosu na razvijanju i proučavanju romskog jezika. (...) Rade Uhlik nije bio Rom ali je 70 godina svog života posvetio Romima i izučavanju romskog jezika.
Njegovom zaslugom je gurbetski dijalekt izašao u cijeli svijet i do današnjih dana, za pojam mnogih istaknutih Roma i za moj pojam, zadržao vrijednost najboljeg i najvjerodostojnijeg rječnika gurbetskih Roma. Ovdje kažem gurbetskih jer Romi starosjedioci u BiH pripadaju toj grupi romskih dijalekata. Gurbet znači čudan/stran/nepoznat ili čudni posao/nepoznati posao. Gurbeti se ubrajaju, kao i Kalderaši i Lovari, u vlašku grupu Roma, čiji jezik, odnosno dijalekti sadrže veliki broj riječi iz rumunskog jezika", napisala je pjesnikinja u predgovoru.

Pored Uhlikovog rječnika, Hedina se koristila knjigama gramatike s posebnim osvrtom na knjige Romski glagoli, njihovo poreklo i značenje, Zagonetke, mitovi i jezik Roma doktora Rajka Đurića, iskustvom i djelima Learn Romani - Das duma Rromanes te Romani Dictionary profesora Ronalda Leea, kanadskim Romom Kalderašom, kao i uzorom pisane riječi elektronske korespondencije Roma širom svijeta. "Činjenica je da romski jezik još uvijek nije standardiziran, kao i da se koristi na dijalektnoj osnovi onih koji se služe pisanom riječi i romskim jezikom uopće.
S obzirom na specifičnost života Roma, Sinta i Kala koji žive u Kanadi i Americi (češki, poljski, rumunski, bugarski, mađarski, ex-jugoslavenski, albanski, engleski, kanadski, španski, njemački, talijanski, sjevernoamerički, južnoamerički, itd.), radeći kao glavni i odgovorni urednik s Ronaldom Leeom, Amdijem Asanoskim, Mariom Inez Torresom, Zoltanom Heringom i drugim saradnicima na Romano Lilu, prvom magazinu za Rome u Kanadi na romsko-engleskom jeziku, 1998. - 2001., razmišljali smo, diskutirali i dogovarali jedan sistem pisanja kako bi svi Romi svijeta mogli bez poteškoća čitati naš magazin.

Morali smo uzeti u razmatranje različitosti pisanja na romskom jeziku, različitost pisama zemalja u kojima Romi žive (Romi pišu uglavnom pismom zemlje u kojoj žive). Tom prilikom smo došli do saznanja da se Romi koji se koriste elektronskim načinom komunikacije služe pismom koje je jednostavno i razumljivo za sve nas podjednako.

U mom rječniku služila sam se i dodatnom varijantom romskog pisma koje se koristi u Bosni i Hercegovini kao i u zemljama ex-Jugoslavije." Romske riječi koje je zabilježila su one koje se najviše upotrebljavaju u govoru Roma Bosne i Hercegovine, u bosanskohercegovačkim romskim grupama Gurbeta (thanesko - mještanskih starosjedilaca i čergaša - pokretnih romskih grupa).
"Diskriminacija je doprinijela izumiranju jezika, a i izumiranju naroda što pokazuje izjašnjavanje Roma drugom nacionalnom pripadnošću. Neophodno je da se Romi obrazuju i na svom maternjem romskom jeziku a, naravno, za to su potrebni i stručni kadrovi koji se svakako moraju osposobiti i angažirati.

Mnoge dileme su u tome na kojem romskom dijalektu je potrebno raditi na kojem prostoru, da li će se čekati dok se standardizacija jezika ne usaglasi, čiji je dijalekt bolji itd. Sve to buni one koji žele da nam pomognu: ne-Romi su u dilemi šta da odobre i šta da finansiraju, tako da je prisutan ogromni i očiti problem zavlačenja u vremenu zbog problema standardizacije romskog jezika, diskriminacije u pogledu dijalekata, diskriminacije prema Romima i romskom jeziku uopće ne samo od strane ne-Roma nego i Roma prema Romima", upozorava Hedina.

Kao dodatak rječniku priložena je kratka Istorija romske pisane riječi, Književnost o Romima, Romska književnost - romska pisana riječ, BiH - romsko književno stvaralaštvo i kulturna baština, i za kraj Hedinina poruka: "Ukoliko nam izumre jezik, izumrijet će i naš narod: Opre Roma!"

LEGITIMACIJA GANICEVE ODLUCNOSTI
U proslom broju Dana smo pisali o projektu pomoci mladim strucnjacima do 35 godina starosti, ciji je idejni tvorac predsjednik Federacije BiH Ejup Ganic. Poznavajuci doktora Ganica, izrazili smo skepsu glede ovog projekta, napisavsi da bi spisak onih koji su imali neke koristi bio najbolja legitimacija predsjednikove odlucnosti. Spisak jos nismo vidjeli, ali zato saznajemo da je Bosna dobila svog predstavnika na jednom od najprestiznijih svjetskih univerziteta. To je: Ganic (Ejupa) Emina, nastanjena u Sarajevu, u Ulici Kosevo, prva vila sa dva uniformisana policajca ispred.

Dakle, od petog septembra 1997. godine Ganic (Ejupa) Emina je student Univerziteta u Oxfordu, na Odsjeku za englesku knjizevnost i evropsku historiju. Prema tome, skepticni, sacekat cete jos malo da predsjednik Federacije, potpredsjednik SDA i predsjednik Fonda za mlade talente SDA, u opcem interesu konstitutivnih naroda, prede sa rijeci na djela i pronade drustvo za svoju kcerkicu. Uzgred, cetverogodisnje prestizno skolovanje (skolarina plus troskovi boravka plus ostali troskovi) talentovane kcerke stajat ce oko 450.000 njemackih maraka.
http://www.bhdani.com/arhiva/68/fokus68.htm

Adriatic wrote:Ah, debeli je uvijek imao svoju cijenu.
Pa ko da više.

ultima_palabra wrote:Jel iko primijetio da naslovnici piše: Ko je sljedeći
E šta bi od onakvih novina...

uroborus wrote:Ej, narode

Jeste li primjetili da vise Dane ne stampa Radin, vec Unioninvest-plastika D.D Semizovac, u vlasnistvu Hilme&Muje Selimovica
Nadam se da je recesije u pitanju, i nista vise od toga!

convict wrote:

ultima_palabra wrote:Jel iko primijetio da naslovnici piše: Ko je sljedeći
E šta bi od onakvih novina...

Sljedeći i slijedeći po obliku su slične, a po značenju različite riječi.

Sljedeći je pridjev u značenju idući i dolazi uvijek uz imenice (sljedeća stranica; sljedeći nastavak; treba učiniti sljedeće...).

Slijedeći je glagolski prilog sadašnji od glagola slijediti i znači činiti nešto na način da nekoga/nešto slijedimo (Slijedeći Marka, došao sam do zgrade.).

rado_vidjen wrote:Jao patetike od naslovnice. Danas pljunut, sutra polizat, glavni moto bh novinarcica aka zohara