Forum Klix.ba

Nije ovaj problem samo u BiH prisutan. U EU ista rasprava se vodi. Uzgajivaci uzimaju subvencije od drzave, poticaje od EU, ..., na kraju odlaze u Italiju, kupuju obicne, bezze proizvode i prodaju ju ih kao domace, eko proizvode ...

Eurosa wrote:Sjeme zaista jeste problem, sjecam se da nam je ovaj nas ciko govorio da je cuvao sjemenke krastavaca od prije ratra, ostavljao vjerovatno svake godine, a krompir isto.U odredjenom periodu krompir izbaci na stabljici loptice sa sjemenom,kad se to posadi dobije se sjemeni krompir.
Ali ne znam do kada se to moze tako cuvati...

U SAD Monsanto je uspio da nametne zakon po kojem je zabranjeno cuvati sjeme. Moras kupiti novo sjeme za svaku sjetvu. Naravno od Monsanta koji ima patent na sjeme (kako neko uopste uspije patentirati zivot je posebno pitanje). To je sigurno tako kod soje, ali dokumentarac koji sam gledao govori da nije samo soja u pitanju.

Monsanto ima monopol na sva sjemena u USA. Oni i jos jedna korporacija, cini mi se ... Ovaj njihov nacin podjeca me na Mad Max-a i onu luđacku buducnost ...

swanfilter wrote:Monsanto ima monopol na sva sjemena u USA. Oni i jos jedna korporacija, cini mi se ... Ovaj njihov nacin podjeca me na Mad Max-a i onu luđacku buducnost ...

BASF i jedna Svajcarska kompanija (ne sjeam joj se imena, da nije farmaceutski gigant Roche) to isto polako pokusavaju u EU...

Crno nam se pise. Kada jednog dana budu zene morale korporacijama platiti pravo da rode jer ce neko patentirati proces radjanja, a zivi budu placali porez samo sto su zivi jer ce neka korporacija imati patent na zivot. Jer ako dozvolis pravo da patentiras jedan oblik zivota, sjeme, onda si uveo pravo da patentiras zivot uopste, i patentiranje drugih oblika zivota, pa i ljudskog, je onda samo stvar tehnike, a ne civilizacijske odluke. Pocelo je sa placanjem autorskih prava i intelektualnog valsnistva, zavrsice na placanju prava da zivis.

Mi kupujemo vecinom organske produkte ( ne bas 100% ali se trudimo ) , znaci meso, povrce, voce, jaja, mlijeko, su skoro pa sve organsko, i sto nam je vrlo vazno da je od lokalnih seljaka. Gdje zivim subotom bude pijaca , odemo na pijacu , malo razgledamo , kupimo krompir , mrkvu , luk , kasnije neka negdje na kaficu , nama je to uzivancija Meso je isto vecinom organsko , piletina obavezno, mora biti da se kokice mogu slobodno kretati, a ne da su stisnute po kavezima i da ih oni radnici tamo sutaju, kod govedine se opet nekad zalomi pa se kupi usa ili irski govedji steak, ali tu mi je jasno da je to na vlastiti rizik. Ako je neko juzno voce , gledamo da je isto tako organsko a gledamo i da ima label da ti radnici imaju fair uslove ( iako i tu covjek nije 100% siguran, ali nekako mi je mirnija savjest ). e onda dalje, jogurt isto kupujemo organski, a vocne jogurte ne kupujemo uopste, to je puno secera i nezdravo. Sto se tice hljeba, tu ne gledamo da je organski ili da je od crnog brasna ili tako te fore, kupimo ono sto nam prija . Vocne sokove isto ne kupujemo, to iscjedimo sami sebi kad nam je ceif . Uglavnom, gledamo sta i gdje kupujemo, ne moze covjek nikad biti sto posto siguran, ali eto to su neki nasi principi, i nam je to momentalno ok

paladinka wrote:Mi kupujemo vecinom organske produkte ( ne bas 100% ali se trudimo ) , znaci meso, povrce, voce, jaja, mlijeko, su skoro pa sve organsko, i sto nam je vrlo vazno da je od lokalnih seljaka. Gdje zivim subotom bude pijaca , odemo na pijacu , malo razgledamo , kupimo krompir , mrkvu , luk , kasnije neka negdje na kaficu , nama je to uzivancija Meso je isto vecinom organsko , piletina obavezno, mora biti da se kokice mogu slobodno kretati, a ne da su stisnute po kavezima i da ih oni radnici tamo sutaju, kod govedine se opet nekad zalomi pa se kupi usa ili irski govedji steak, ali tu mi je jasno da je to na vlastiti rizik. Ako je neko juzno voce , gledamo da je isto tako organsko a gledamo i da ima label da ti radnici imaju fair uslove ( iako i tu covjek nije 100% siguran, ali nekako mi je mirnija savjest ). e onda dalje, jogurt isto kupujemo organski, a vocne jogurte ne kupujemo uopste, to je puno secera i nezdravo. Sto se tice hljeba, tu ne gledamo da je organski ili da je od crnog brasna ili tako te fore, kupimo ono sto nam prija . Vocne sokove isto ne kupujemo, to iscjedimo sami sebi kad nam je ceif . Uglavnom, gledamo sta i gdje kupujemo, ne moze covjek nikad biti sto posto siguran, ali eto to su neki nasi principi, i nam je to momentalno ok

Ja sam se trudio, takodje. Ali onda vidim koji su uslovi da se na neki proizvod ima pravo staviti oznaka organski proizvedeno ili da je proizvedeno pod fer uslovima za radnike i shvatim da je sve to slicno sa neorganskom proizvodnjom. Kao sto rekoh, hoces da proivodis organski nesto, ali sjeme mozes kupiti samo na jednom mjestu i ako je sjeme hemijski ili GMO obradjeno, cemu dalji "organski" uzgoj. I na kraju ti paradajz ugojen u tvojoj basti ili u stakleniku u Spaniji ili Nigeriji budu istog ukusa i kvaliteta jer je sjeme isto.

Eniac wrote:

swanfilter wrote:Monsanto ima monopol na sva sjemena u USA. Oni i jos jedna korporacija, cini mi se ... Ovaj njihov nacin podjeca me na Mad Max-a i onu luđacku buducnost ...

BASF i jedna Svajcarska kompanija (ne sjeam joj se imena, da nije farmaceutski gigant Roche) to isto polako pokusavaju u EU...

Crno nam se pise. Kada jednog dana budu zene morale korporacijama platiti pravo da rode jer ce neko patentirati proces radjanja, a zivi budu placali porez samo sto su zivi jer ce neka korporacija imati patent na zivot. Jer ako dozvolis pravo da patentiras jedan oblik zivota, sjeme, onda si uveo pravo da patentiras zivot uopste, i patentiranje drugih oblika zivota, pa i ljudskog, je onda samo stvar tehnike, a ne civilizacijske odluke. Pocelo je sa placanjem autorskih prava i intelektualnog valsnistva, zavrsice na placanju prava da zivis.

ovo sve ti je vec pred vratima.
u EU vec postoji zakon o zabrani proizvodnje hrane ako ti to nije glavno zanimanje, u Americi postoji zakon o zabrani skupljanja kišnice, ,takođe ima zakon koji još nije stupio na snagu u Americi da ukoliko sam proizvedeš hrane koliko u jednoj saksiji možeš biti kažnjen sa milion dolara.
samo ja kontam da im to nece poci za rukom,ili Bog ili masa ce ih spreciti u tome

Americke korporacije ce na domacem tlu svasta nesto provuci, to rade i prolazi im vec od 50-ih godina. U Europi ce biti zanimljivo gledati taj proces, jer ce mnogo teze prolaziti fazoni koje Ameri puse vec godinama ...

A sta sam se gluposti na manjem mjestu naslusao... boze dragi.

ajmo ovako.
sta znaci "domaci proizvod" i zasto je on bolji od "industrijskog" ?
ovako, to sto je nesto posijano kod nas il ste sami posijali, ne znaci ama bas nista. bitno je sjeme.
ako mislite da ste prije rata jeli "domace kvalitetno" dobro ste se zajebali, jer se u exyu hibridna sjemena sade jos od 60tih godina. prodjite samo slavonijom, vojvodinim, posavinom i pogledajte samo zito i kukuruz. samog kukuruza ima oko 18.500 registrovanih u EXYU.
dalje, i oni malo sjemena koje je bilo prije rata sadjeno i ostalo po kucama, je izgubljeno, jer su slabasna i neotporna na bolesti, tako da 99% ovoga sto narod sije po njivama su uvozna sjemena, a niko nezna niti moze da garantuje da nije to GMO sjeme kad ga je kupio u kesi bez oznake.
dalje, u plastenicima se ne koriste pesticidi nego predatori, a to su insekti koji unistavaju druge insekte. da se prsce pesticidima, zemlju u plasteniku bi mogao popisati za 3-4 godine jer bi izgorila od toliko hemijskih dodataka.
dalje. izgled povrca i voza koji se famozno spominje, ko da je idealan, nije "paradajz kvrgav ko prije" , "nije krastavica prije bila svaka ista" , "bilo je crvljivih jabuka prije, to je dokaz da su zdrave" itd itd, ne pije vode, jer da znate, kad se bilo koja vocka il povrce ubere, dolazi do sortiranja, sve sto ne izgleda lijepo na oko, ide u konzerve, instante, melje se, sjece, itd itd, zato nevidite ni kvrgave paradajze, ni crvljive jabuke, ni male krastvice.

a sto je skupo "domace"? skupo je radi seljaka koji je svojih 50-100 duluma dao djeci, a oni to isparcelisali i digli ograde, pa onda umjesto da zajedno siju, svaki sije ljehu luka, ljehu mrkve, 2 ljehe krompira i konta da od 10-15 ljeha moze ziviti cjelu godinu i prodavati, a pola zemlje propalo u ogradama i medjama, skupo je jer se 5 seljaka nemoze dogovoriti da zajedno skupe pare i uzmu veliki traktor il kombajn, neg svako ima po jedan 50godiina star traktor koji je vise nekretnina, pa svako nesto mrljavi, umjesto da rade zajedno. nek propadnu, ko im J*** M*****.

AmADin_gospo wrote:A sta sam se gluposti na manjem mjestu naslusao... boze dragi.

ajmo ovako.
sta znaci "domaci proizvod" i zasto je on bolji od "industrijskog" ?
ovako, to sto je nesto posijano kod nas il ste sami posijali, ne znaci ama bas nista. bitno je sjeme.
ako mislite da ste prije rata jeli "domace kvalitetno" dobro ste se zajebali, jer se u exyu hibridna sjemena sade jos od 60tih godina. prodjite samo slavonijom, vojvodinim, posavinom i pogledajte samo zito i kukuruz. samog kukuruza ima oko 18.500 registrovanih u EXYU.
dalje, i oni malo sjemena koje je bilo prije rata sadjeno i ostalo po kucama, je izgubljeno, jer su slabasna i neotporna na bolesti, tako da 99% ovoga sto narod sije po njivama su uvozna sjemena, a niko nezna niti moze da garantuje da nije to GMO sjeme kad ga je kupio u kesi bez oznake.
dalje, u plastenicima se ne koriste pesticidi nego predatori, a to su insekti koji unistavaju druge insekte. da se prsce pesticidima, zemlju u plasteniku bi mogao popisati za 3-4 godine jer bi izgorila od toliko hemijskih dodataka.
dalje. izgled povrca i voza koji se famozno spominje, ko da je idealan, nije "paradajz kvrgav ko prije" , "nije krastavica prije bila svaka ista" , "bilo je crvljivih jabuka prije, to je dokaz da su zdrave" itd itd, ne pije vode, jer da znate, kad se bilo koja vocka il povrce ubere, dolazi do sortiranja, sve sto ne izgleda lijepo na oko, ide u konzerve, instante, melje se, sjece, itd itd, zato nevidite ni kvrgave paradajze, ni crvljive jabuke, ni male krastvice.

a sto je skupo "domace"? skupo je radi seljaka koji je svojih 50-100 duluma dao djeci, a oni to isparcelisali i digli ograde, pa onda umjesto da zajedno siju, svaki sije ljehu luka, ljehu mrkve, 2 ljehe krompira i konta da od 10-15 ljeha moze ziviti cjelu godinu i prodavati, a pola zemlje propalo u ogradama i medjama, skupo je jer se 5 seljaka nemoze dogovoriti da zajedno skupe pare i uzmu veliki traktor il kombajn, neg svako ima po jedan 50godiina star traktor koji je vise nekretnina, pa svako nesto mrljavi, umjesto da rade zajedno. nek propadnu, ko im J*** M*****.

super, samo nam još pojasni da se ti predatori koje spominješ u plastenicima koriste i umjesto fungicida
drugo, znaš li ti uopšte šta je to roditeljski GMO sjeme?

expertx wrote:svi hoce organsko, al po cijenama neorganskog, pogotovo ovi sto nikad nista nisu uboli u zemlju

expertx wrote:svi hoce organsko, al po cijenama neorganskog, pogotovo ovi sto nikad nista nisu uboli u zemlju

ovo je kljucna recenica
100% organsko da bi nesto bilo,mora biti 2.5 puta skuplje od ovog GMO smeca,bilo da je to povrce,voce ili prirodni sokovi
a u bih za to nema trzista,zato ko hoce da jede kvalitetno,mora sebi malo i posaditi a opet i to nije garancija,jer su sjemena losa,imaju samo jednu reprodukciju i opet smo osudjeni slijedece godine kupiti

ja se sjecam,u ratu i poslije rata,uvijek se sjeme vadilo iz paradajza,krastavaca,paprika,patlidzana i ostavljalo za slijedecu godinu...sitni krompir isto,za sadnje slijedece godine
a sada se sve mora kupiti i onda od samog starta uzgajas losu biljku sa losim plodovima

u bih ljudi jedva prezivljavaju,smijesno je i pricati o organskoj proizvodnji u komercijalne svrhe
ja odem ljeti na pijacu i posvadjam se sa svim onim prodavacicama (sa sela su,fol domace sve,a ja sebi uzgajam sve,znam sta je sta) i namjerno pitam je li domaci paradajz,kad sve skoce,jest,vidi ga rumeni se,sladak ko med,jutros obran itd itd a ovamo uzmu 2 kg pravog domaceg i pomijesaju sa koridorcem a taj stave po vrhu a kada kupe,samo onaj kupe,uvozni haha
jednoj sam rekao uzeti cu sav ali samo ovaj pravi domaci i nakon par sekundi razmisljanja,ipak mi je nakupila tog...sav sam joj odnio haha,garant mi je u sebi sve ebala
meni je najveca pljacka sa "suhim" sirom,koji je sve nego suh...nego ga malo zadime,cak se ni sirutka iz njega ne iscijedi i onako velik prodaju kao suhi po 3-4-5- KM,zavisi od velicine...jednom cu tacno kupiti i od glavu joj ga nabiti a

Ne bih da se pravim pametan, samo priča o neophodnosti proizvodnje hibrida, prskanja pesticidima i herbicidima i GMO ne pije vodu, posebno u slučaju BiH.

Sa pola iskorištenih resursa, BiH građani mogu jesti eko hranu (ne organsku, jer kriterije za "organsko" mogu zadovoljiti milioneri, a to je već druga priča). Eko hrana koja ispunjava sve EU standarde.

Nas je malo, a imamo puno neobrađenog plodnog zemljišta koje nije zagađeno. Imamo autohtone sorte koje treba registrovati. Tržište eko proizvoda je puno fleksibilnije od tržišta organskim proizvodima i u tome bi trebala biti prednost BiH.
Ali...

pemanapemani wrote:Ne bih da se pravim pametan, samo priča o neophodnosti proizvodnje hibrida, prskanja pesticidima i herbicidima i GMO ne pije vodu, posebno u slučaju BiH.

Sa pola iskorištenih resursa, BiH građani mogu jesti eko hranu (ne organsku, jer kriterije za "organsko" mogu zadovoljiti milioneri, a to je već druga priča). Eko hrana koja ispunjava sve EU standarde.

Nas je malo, a imamo puno neobrađenog plodnog zemljišta koje nije zagađeno. Imamo autohtone sorte koje treba registrovati. Tržište eko proizvoda je puno fleksibilnije od tržišta organskim proizvodima i u tome bi trebala biti prednost BiH.
Ali...

pa bosna moze procvijetati samo od poljoprivrede...ali obzirom da nam jedan Lijanovic upravlja ti resorom (i njemu slicni) onda mi i jesmo tu gdje jesmo

slazem se da je hrana koja zadovoljava standarde laksa i za proizvesti i za prodati a i ne mora se izvoziti,samo da jedemo domace i da ne uvozimo
zgadi mi se sve kada vidim onaj paradajz po konzumu i ostalim,isto sa slike,plastika bez ukusa i mirisa

sokkia wrote:

Eniac wrote:

swanfilter wrote:Monsanto ima monopol na sva sjemena u USA. Oni i jos jedna korporacija, cini mi se ... Ovaj njihov nacin podjeca me na Mad Max-a i onu luđacku buducnost ...

BASF i jedna Svajcarska kompanija (ne sjeam joj se imena, da nije farmaceutski gigant Roche) to isto polako pokusavaju u EU...

Crno nam se pise. Kada jednog dana budu zene morale korporacijama platiti pravo da rode jer ce neko patentirati proces radjanja, a zivi budu placali porez samo sto su zivi jer ce neka korporacija imati patent na zivot. Jer ako dozvolis pravo da patentiras jedan oblik zivota, sjeme, onda si uveo pravo da patentiras zivot uopste, i patentiranje drugih oblika zivota, pa i ljudskog, je onda samo stvar tehnike, a ne civilizacijske odluke. Pocelo je sa placanjem autorskih prava i intelektualnog valsnistva, zavrsice na placanju prava da zivis.

ovo sve ti je vec pred vratima.
u EU vec postoji zakon o zabrani proizvodnje hrane ako ti to nije glavno zanimanje, u Americi postoji zakon o zabrani skupljanja kišnice, ,takođe ima zakon koji još nije stupio na snagu u Americi da ukoliko sam proizvedeš hrane koliko u jednoj saksiji možeš biti kažnjen sa milion dolara.
samo ja kontam da im to nece poci za rukom,ili Bog ili masa ce ih spreciti u tome

Ateista sam pa se u boga ne uzdam, a masa sigurno nece. Daj masi toliko da sebi moze kupiti iPhone i nece se buniti.

pemanapemani wrote:Ne bih da se pravim pametan, samo priča o neophodnosti proizvodnje hibrida, prskanja pesticidima i herbicidima i GMO ne pije vodu, posebno u slučaju BiH.

Sa pola iskorištenih resursa, BiH građani mogu jesti eko hranu (ne organsku, jer kriterije za "organsko" mogu zadovoljiti milioneri, a to je već druga priča). Eko hrana koja ispunjava sve EU standarde.

Nas je malo, a imamo puno neobrađenog plodnog zemljišta koje nije zagađeno. Imamo autohtone sorte koje treba registrovati. Tržište eko proizvoda je puno fleksibilnije od tržišta organskim proizvodima i u tome bi trebala biti prednost BiH.
Ali...

Pa ne znam bas .
Probaj uzgajati nesto, krompir, paradajz, paprike, kupus .
Krompir ti napadne zlatica pa da vidim sto ces je je pobrat svu rucno ( i to sam radio ), paradajz taman kad treba da sazrije ti opali plemenjaca, kupus ti napadne leptir, puzevi, krtice, sjeme krompira moras mjenjati, ili da mjenjas zemljiste na kojem sijes. To je samo jedan mali dio koji u danasnjem vaktu vreba .
Zlatice unazad 60-70 godina nije uopste bilo kod nas ali je pristigla, ista stvar je sa jos mali milion stetocina .
Neke stvari se u uzgoju mogu tolerisati, problem je sa masovnim proizvodjacima .

zlatice su ako se ne varam amerikanci bacili na nijemce u drugom svjetskom ratu da im sjebu zalihe
tako sam čuo

Black swan wrote:zlatice su ako se ne varam amerikanci bacili na nijemce u drugom svjetskom ratu da im sjebu zalihe
tako sam čuo

nisu, al jest došla iz Amerike.
u Jugi se prvi put pojavila kako mi se cini 48.
i smatralo se da joj je 1000 m nv. neka granica ali na žalost nije istina.
gledao sam kod covjeka na Vlašicu na 1600 m opasla ga totalno

Black swan wrote:zlatice su ako se ne varam amerikanci bacili na nijemce u drugom svjetskom ratu da im sjebu zalihe
tako sam čuo

U svakom slucaju su dosle nakon drugog svjetskog rata, da li sa humanitarnom pomoci ili kako vec nije ni bitno, da nije dosla tada dosla bi sada jer u novije vrijeme je puno brzi protok robe a i vrijeme transporta je puno krace .

Warashii wrote:

pemanapemani wrote:Ne bih da se pravim pametan, samo priča o neophodnosti proizvodnje hibrida, prskanja pesticidima i herbicidima i GMO ne pije vodu, posebno u slučaju BiH.

Sa pola iskorištenih resursa, BiH građani mogu jesti eko hranu (ne organsku, jer kriterije za "organsko" mogu zadovoljiti milioneri, a to je već druga priča). Eko hrana koja ispunjava sve EU standarde.

Nas je malo, a imamo puno neobrađenog plodnog zemljišta koje nije zagađeno. Imamo autohtone sorte koje treba registrovati. Tržište eko proizvoda je puno fleksibilnije od tržišta organskim proizvodima i u tome bi trebala biti prednost BiH.
Ali...

Pa ne znam bas .
Probaj uzgajati nesto, krompir, paradajz, paprike, kupus .
Krompir ti napadne zlatica pa da vidim sto ces je je pobrat svu rucno ( i to sam radio ), paradajz taman kad treba da sazrije ti opali plemenjaca, kupus ti napadne leptir, puzevi, krtice, sjeme krompira moras mjenjati, ili da mjenjas zemljiste na kojem sijes. To je samo jedan mali dio koji u danasnjem vaktu vreba .
Zlatice unazad 60-70 godina nije uopste bilo kod nas ali je pristigla, ista stvar je sa jos mali milion stetocina .
Neke stvari se u uzgoju mogu tolerisati, problem je sa masovnim proizvodjacima .

Sve što si nabrojao može se riješiti pravilnim plodoredom i preventivnim prskanjem prirodnim preparatima. Za njihovu pripremu i upotrebu ne treba ništa više vremena i posla, nego za upotrebu standardnih sredstava.

Govorim iz višegodišnjeg iskustva. Najveći problem sa tim proizvodima je neregulisano tržište i nepostojanje poticaja za eko proizvodnju.


Recimo, da bi bio isplativ i za proizvođača i za kupca, eko paradajz se može prodavati za 1,50 KM.

Maosvnim proizvođačima, odnosno, velikim kompanijama odgovara smanjenje radne snage. Umjesto da angažuju 5 ljudi da kopačicama okopaju njivu, oni će sve završiti za pola sata prskanjem herbicidima i pesticidima, te tako uništiti sve organizme. Onda će sutra morati dodavati u zemlju razne supstrate, koji su opet vještački. Tu se zatvara krug i zemlja je onečišćena za narednih 50 godina. Zašto? Da bi gazda stavio milion u džep, umjesto pola miliona, a sve pod krinkom da nas je puno na planeti i da nećemo imati šta jesti bez pesticida i herbicida.


Opet ponavljam, eko proizvodnja je idealna za BiH, jer nas je malo i jer je tlo nezagađeno.

pemanapemani wrote: Opet ponavljam, eko proizvodnja je idealna za BiH, jer nas je malo i jer je tlo nezagađeno.

Relativno nezagađeno.
Eko proizvodnja je idealna za mala domaćinstva koja se mogu lijepo izdržavati tim prihodom. Neće postati milioneri, ali mogu živjeti pristojno. Znam već brojne familije koje uzgajaju organsko voće i povrće i prodaju ga, po nešto višim cijenama, na pijacama, kao i one koji zarađuju sezonski džeparac skupljanjem ljekovitog bilja i bobičastog voća.
Ko ima malo više novca, ulaže u zemlju i plantaže šipka, recimo, koji je na cijeni i jako dobro se prodaje, pogotovo prerađevine. Ko ima još više, sadi voćnjake - znam i takve, kruška viljamovka, odlični rezultati, ili plantaže maslina - vrlo skup krajnji proizvod. Itd.
Naš problem je generalno nepovjerenje, što ne postoji sigurnost kupca u ispravnost proizvoda i eko certificiranje jer je nepoznato ko to radi, ko je ovlašten, koje su metode i frekvencija provjere, i može li se i ta inspekcija, kao i skoro sve druge, ''zakititi'' da ti progleda kroz prste.
Bosna je divna, čista, bogata zemlja i nudi brojne mogućnosti, ljudi su problem ...

pemanapemani wrote:

Warashii wrote:

pemanapemani wrote:Ne bih da se pravim pametan, samo priča o neophodnosti proizvodnje hibrida, prskanja pesticidima i herbicidima i GMO ne pije vodu, posebno u slučaju BiH.

Sa pola iskorištenih resursa, BiH građani mogu jesti eko hranu (ne organsku, jer kriterije za "organsko" mogu zadovoljiti milioneri, a to je već druga priča). Eko hrana koja ispunjava sve EU standarde.

Nas je malo, a imamo puno neobrađenog plodnog zemljišta koje nije zagađeno. Imamo autohtone sorte koje treba registrovati. Tržište eko proizvoda je puno fleksibilnije od tržišta organskim proizvodima i u tome bi trebala biti prednost BiH.
Ali...

Pa ne znam bas .
Probaj uzgajati nesto, krompir, paradajz, paprike, kupus .
Krompir ti napadne zlatica pa da vidim sto ces je je pobrat svu rucno ( i to sam radio ), paradajz taman kad treba da sazrije ti opali plemenjaca, kupus ti napadne leptir, puzevi, krtice, sjeme krompira moras mjenjati, ili da mjenjas zemljiste na kojem sijes. To je samo jedan mali dio koji u danasnjem vaktu vreba .
Zlatice unazad 60-70 godina nije uopste bilo kod nas ali je pristigla, ista stvar je sa jos mali milion stetocina .
Neke stvari se u uzgoju mogu tolerisati, problem je sa masovnim proizvodjacima .

Sve što si nabrojao može se riješiti pravilnim plodoredom i preventivnim prskanjem prirodnim preparatima. Za njihovu pripremu i upotrebu ne treba ništa više vremena i posla, nego za upotrebu standardnih sredstava.

Govorim iz višegodišnjeg iskustva. Najveći problem sa tim proizvodima je neregulisano tržište i nepostojanje poticaja za eko proizvodnju.

Ma i ja pricam sa nekim iskustvom, stas za plemenjacu? Modru galicu? Ne pije vode, slabo sta pomazu i preparati koji se koriste a kamo li nesto drugo .
Ja koliko znam eko hrana nije hrana koja se nikako ne tretira nekim preparatima nego hrana koja se znatno manje ili nikako ne tretira njima .

Znam da je u USA svasta moguce ali ove zabrane i zakoni mi vise djeluju kao neka pogresna interpretacija

Do sad nema pozitivne studije koja je pokazala negativne efekte konvencionalno proizvedene hrane na ljudsko zdravlje, kao ni pozitivne studije koja je pokazala pozitivne efekte organski proizvedene hrane na ljudsko zdravlje.
Bez konvencionale proizvodnje ne bi bilo dovoljno hrane za sve. Koliko ja znam i u organskoj proizvodnji hrane se koristi doping samo sto je i on kao organskog porijekla?! Pitanje je ko i kako definise to organsko porijeklo.

Smjesni su mi ovi kojima kao paradaiz u februaru nema okusa i mirisa. Kad bi ljudi kupovali sezonski i lokalno hranili bi se zdravije i jeftinije.

Problem nasih proizvodjaca je sto nemaju adekvatan poticaj i sto im se ne nude povoljni krediti kojima bi sirili proizvodnju, mogli platiti certificiranje, kupili hladnjace i sl.

Prehrambena industija je ozbiljan biznis. Imaju jedan od najjacih lobija na svijetu. A kod nas je to u rukama kriminalaca.

Ma i ja pricam sa nekim iskustvom, stas za plemenjacu? Modru galicu? Ne pije vode, slabo sta pomazu i preparati koji se koriste a kamo li nesto drugo .
Ja koliko znam eko hrana nije hrana koja se nikako ne tretira nekim preparatima nego hrana koja se znatno manje ili nikako ne tretira njima .[/quote]

Za plamenjaču paziti na plodored, odabrati kvalitetno sjeme, tretirati sjeme biljnim kupkama, ostaviti dovoljan razmak između biljaka i redova, vršiti redovno pinciranje i kidanje zaperaka, prskati poslije svake kiše koktelom biljaka, u plastenicima vršiti prozračivanje (ostavljati plastenik otvoren i tokom noći). Može se prskati i razrijeđenim mlijekom, samo paziti da se ne pojave mravi koji će "instalirati" biljne uši, koje opet možeš spriječiti koprivom.

Pridržavam se nabrojanog i nikad nisam doživio plamenjaču.
Preventiva je najvažnija.
Plamenjača je opaka napast i koliko znam nema niti konvencionalnog sredstva koje će je totalno uništiti ako je već zahvatila biljke.

pemanapemani wrote: Za plamenjaču paziti na plodored, odabrati kvalitetno sjeme, tretirati sjeme biljnim kupkama, ostaviti dovoljan razmak između biljaka i redova, vršiti redovno pinciranje i kidanje zaperaka, prskati poslije svake kiše koktelom biljaka, u plastenicima vršiti prozračivanje (ostavljati plastenik otvoren i tokom noći). Može se prskati i razrijeđenim mlijekom, samo paziti da se ne pojave mravi koji će "instalirati" biljne uši, koje opet možeš spriječiti koprivom.

Pridržavam se nabrojanog i nikad nisam doživio plamenjaču.
Preventiva je najvažnija.
Plamenjača je opaka napast i koliko znam nema niti konvencionalnog sredstva koje će je totalno uništiti ako je već zahvatila biljke.

U stvarnosti je realnost puno drugacija, sve ovo sto si naveo moji su se pridrzavali, i jbga nije dalo nekog rezultata pa su paradajz prestali i uzgajati sve do nedavno, sad opet pomalo pocinju sa solidnim uspjehom .
Radi se o malom imanju oni to sto iz hobija sto zele da imaju te plodove za sebe .
Uglavnom manje kolicine i nisu problem, problem su, kao sto sma vec inaveo, veci proizvodjaci, oni su ti koji koriste pesticide sto za stetocine to za korov i raznorazna umjetnja gjnojiva .