Industrialyzer wrote: ↑21/11/2019 14:18
Seawolf wrote: ↑21/11/2019 14:01
Industrialyzer wrote: ↑21/11/2019 13:03
.... Da je EGR osmisljen bolje ne bi bilo potrebe za DPF-om, a da je ovaj osmisljen bolje ne bi bilo potrebe za SCR-om i raznim dodacima koje godinama dodaju kako bi smanjili emisije stetnih gasova i skinuli eko lobi sa grbace....
Zbog ovog tvog razmišljanja, nisam baš siguran da imaš razumijevanje u vezi sa uzrocima nastanka nekih od štetnih sastojaka u izduvnim gasovima.
Hajdemo ovako:
1. Kako nastaju sitne čestice čađi (ugljika) u izduvnim gasovima
diesel, a u zadnje vrijeme sve više i u izduvnim gasovima savremenih
otto motora i
2. Kako nastaju otrovni azotni oksidi u izduvnim gasovima (uglavnom)
diesel motora i (puno manje) u izduvnim gasovima
otto motora?
Cijenim da, ako ne razumijem imas argumente koji ce mi pokazati to.
Ugljik nastaje prilikom nepotpunog sagorijevanja goriva, a azotni oksidi vezivanjem azota i kisika pri visokim temperaturama. Mislim da u motorima nastaju NO, NO2 i N2O. Kod dizela je vise zbog same konstrukcije motora, odnosno nacina stvaranja smjese sa zrakom.
Štetni produkti
nepotpunog sagorjevanja gasovite smjese goriva i zraka su
ugljični monoksid i
nesagorjeli ugljikohidrati.
Čestice čađi (čvrste mikroskopske čestice ugljika) nisu poslijedica nepotpunog sagorjevanja, nego
poslijedica neisparavanja dijela goriva, odnosno neprelaska dijela goriva iz tekučeg u gasovito stanje. Pojava je izraženija kod
diesel motora, zbog manje isparljivosti plinskog ulja i izraženija je kod motora sa direktnim ubrizgavanjem (
otto i
diesel), zbog kraćeg vremena koje gorivo ima da pređe iz tekučeg u gasovito stanje prije nego što uđe u proces sagorjevanja.
Azotni oksidi su produkt spajanja azota i kisika iz zraka koji ulazi u motor, na visokim temperaturama i pritiscima.
Diesel motori proizvode više azotnih oksida jer su temperature i pritisci koji nastaju u procesu sagorjevanja u
diesel motoru viši, nego u procesu sagorjevanja u
otto motoru. To je, istovremeno, i razlog zašto
diesel motor ima veći stepen iskorištenja od
otto motora.
Za tretman štetnih sastojaka u izduvnim gasovima kod savremenih motora (i
diesel i
otto), mora se koristiti kombinacija svih uređaja i sklopova, a kako bi se postigle vrijednosti ispod graničnih zadanih Euro 6 normom, prilikom mjerenja novim
WLTP ciklusom i mjerenja u uslovima realnog voženja (
RDE).
Dakle, dobra konstrukcija EGR-a, čak i u dva stepena (ventil niskog i ventil visokog pritiska) ne isključuje potrebu za DPF-om, oksidacijskim katalizatorom i SCR katalizatorom.
Zadatak
EGR-a je da stvori
termičke uslove za smanjenje količine azotnih oksida.
Zadatak
SCR-a (ili više njih) je da
stvori katalitičko okruženje za hemijsku reakciju kojom se smanjuje količina azotnih oksida.
Zadatak
oksidacijskog katalizatora je da stvori
katalitičko okruženje za hemijsku reakciju kojom se smanjuje količina ugljičnog monoksida i nesagorjelih ugljikohidrata.
I na kraju (ali ne najmanje važno), zadatak
DPF-a je da
izvrši mehaničko filtriranje (zadržavanje) čestica čađi da ne izađu u atmosferu.