Ponukan sugestijom jednog forumasa da nastavimo diskusiju na pdf-u Povijest vezano uz odnose HR i BiH, spominjanju medjusobnog "saveza" i sintagmi o "zabijanju noza u ledja" od strane Hrvatske otvaram ovu temu.
Da se previse ne lazemo i ne muljamo, ja naravno, zastupam hrvatski pogled na te dogadjaje. Idemo prvo navesti neke suhoparne tekstove. Razdvojit cemo cinjenice i tekst sporazuma od mog tumacenja.
Idemo vidjeti sto je bio zajednicki a sto partikularni interes jedne i druge strane:
ZAJEDNIČKI INTERES
1.) Poruka Srbiji
[ČINJENICA]
U tom cilju odlučeno je da će obje države ‘nastaviti dosadašnju uspješnu suradnju i stalnu koordinaciju svojih obrambenih djelatnosti u graničnim zonama između njih’, te da će, ‘ako se hitno ne zaustavi agresija na njih (…) razmotriti i poduzeti sve potrebne oblike šire suradnje na vojnom polju i usklađenje vojnih operacija radi definitivnog odbijanja opasnosti koja im prijeti’ (čl. 8.).
[TUMAČENJE]
Dakle, potice se medjusobna suradnja u "granicnim zonama" a najavljuje se da bi se moglo "razmotriti i poduzeti sira suradnja na vojnom polju". Sporazum je imao i dodatak, u biti izjavu uz izražavanje zabrinutosti i najavu ukidanja embarga na uvoz oruzja. []
2.) Jedni drugima su trebali jer zajednicki neprijatelj nije mario za granice drzava.
PARTIKULARNI INTERES HRVATSKE:
1.) Polozaj Hrvata u BiH. O tome govore slijedece tocke sporazuma:
[ČINJENICA]
Sporazumom je izražena ‘ozbiljna zabrinutost zbog nastavka agresije ostataka JNA bivše SFRJ i srpskih i crnogorskih vojnih regularnih i neregularnih snaga na područja RH i BiH’. Predsjednici su izrazili suglasnost da će ‘buduće državno uređenje BiH polaziti od načela pune jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda: Muslimana, Hrvata i Srba, te da će se ustavno-političko uređenje zemlje temeljiti na konstitutivnim jedinicama, pri osnivanju kojih će se voditi računa o nacionalnim, povijesnim, kulturnim, gospodarskim, prometnim i drugim elementima’ (čl. 1. Sporazuma).
U Sporazumu je zapisano da je ‘oružani dio Hrvatskog vijeća obrane sastavni dio jedinstvenih oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine’, da će HVO imati svoje predstavnike u zajedničkom zapovjedništvu oružanih snaga BiH’, te da će se ‘privremena civilna vlast, nastala u ratnim uvjetima u okviru HVO-a, uskladiti što prije s ustavnopravnim poretkom Bosne i Hercegovine, o čemu će se odmah povesti razgovori u duhu prethodno iznesenih načela’ (čl. 6.).
PARTIKULARNI INTERES BIH:
1.) Teritorijalna zaokruzenost BiH teritorija zahtijeva koridore za dostavu oruzja i pomoci.
Idemo definirati i sto _nije_ bio predmet sporazuma:
[ČINJENICA?]
Predsjednik BiH Alija Izetbegović je nakon potpisivanja sporazuma u Zagrebu 21. srpnja 1992. na Hrvatskoj televiziji izjavio da još nije vrijeme za vojni sporazum, jer bi to srpski narod ‘sigurno shvatio kao prijetnju’, te da bi ‘bilo bolje ostaviti još malo prostora za djelovanje međunarodnih faktora’.
http://--- no links ---/kolumnisti/i-spora ... ratu-68647
[TUMAČENJE]
Dakle, vojna suradnja _nije_ bila predmet sporazuma ako je vjerovati tumacenju sporazuma od strane A. Izetbegovica a to je jasno i iz samog slova sporazuma jer ako usporedimo kasniji Splitski sporazum vidimo da je u potonjem vojna suradnja detaljizirana do te mjere da se eksplicitno spominje zahtjev za vojnom intervencijom:
As the situation around Bihać deteriorated for the ARBiH, the government of the Republic of Bosnia and Herzegovina realized that it could not hold the area on its own and asked Croatia for military intervention. ARBiH Chief of Staff Rasim Delić appealed to the HV and the HVO to assist the ARBiH 5th Corps on 20 July, proposing HV attacks towards Bosansko Grahovo, Knin and Vojnić. His plea was supported by President of Turkey Süleyman Demirel when he met Croatian President Franjo Tuđman in the Brijuni Islands the next day.[14]
This led to signing of the Split Agreement—a mutual defence agreement—by Tuđman and the President of the Republic of Bosnia and Herzegovina, Alija Izetbegović in Split on 22 July,[13] permitting large-scale deployments of the HV in Bosnia and Herzegovina.[15] Besides Tuđman and Izetbegović, the agreement was signed by President of the Federation of Bosnia and Herzegovina Krešimir Zubak, and the Prime Minister of Bosnia and Herzegovina Haris Silajdžić.[16] It was mediated by Demirel.[17] The agreement specifically stated that Croatia requested urgent military aid, especially for the Bihać area, and that the parties to the agreement intended to coordinate their military activities.
OK, e ajmo sad koji dijelovi sporazuma, u kojem trenutku i po d kojim okolnostima su bili prekršeni? Nadam se dobroj raspravi...
[Izvori]
https://en.wikipedia.org/wiki/Split_Agreement
http://--- no links ---/kolumnisti/i-spora ... ratu-68647
. A evo malo ilustracije koja to dokazuje na osnovu zadnjih istraživanja aDNA. 
