Gras all about

[vješalica]

Mozel se ikako napraviti trodijelna satra od dvodijelne. I mislim da nemaju cetiri ispravne trodijelne satre.

Kako nemaju ispravne kad vozaju svaki dan alahselamet

[bitanga_sa_otesa]

dresdeneru jel se to na slici vidi plavi salon?

[dresdener78]

dresdeneru jel se to na slici vidi plavi salon?

Aha jeste uostalom je to zadnji tramvaj koji još ima pantograf na zadnjem dijelu i talasaste limove na karoseriji. Pričalo se da će biti ovaj tramvaj remontovan i lakiran u prvobitnu kombinaciju krem i crvene boje i da postaje historijske vozilo. Ali bojim se da će završiti u starom gvožđu isto kao cijeli javni saobraćaj...

Inaće ovako izgledaju historijska vozila u Pilsenu:

[bitanga_sa_otesa]

bilo bi mi zao da ga bace ,sjecam ga se u najboljem izdanju ,stajao je cesto na okretaljci na c vili prije rata
a ima jos jedan crveni kratki (bez zgloba)u krugu,vidjeo sam ga iz auta par puta ...

[SSemir]

majku mu, citajuci ovako dobre postove od dresdenera, poceo sam se zanimati za tramvaje, kao da mi nesto znace u zivotu

[Ikarbus IK206]

bilo bi mi zao da ga bace ,sjecam ga se u najboljem izdanju ,stajao je cesto na okretaljci na c vili prije rata
a ima jos jedan crveni kratki (bez zgloba)u krugu,vidjeo sam ga iz auta par puta ...

ČKD T3YU

[bitanga_sa_otesa]

to je taj
evo ga kad je bio nov

[dresdener78]

majku mu, citajuci ovako dobre postove od dresdenera, poceo sam se zanimati za tramvaje, kao da mi nesto znace u zivotu

Hahaha dobro došao u redove tramvajofila

Jedan izuzetno talentiran momak iz Slovačke čak i pravi savršene modele tramvaja Tatra

http://yozo-designmodels.blogspot.cz/

bitanga_sa_otesa:
Jeste, to je baš on, odnosno jedan od 20 tramvaja ovog tipa koji su stigli u Sarajevo nakon 1967. godine
Nažalost izrezani su skoro svi već oko 1983. godine navodno zbog malog kapaciteta (mada su mogli voziti barem u špicama u kompozicijama od sve do 3 vagona ali to očigledno nikome nije palo u pamet). Jedan je parkiran u remizi i namijenjen kao historijsko vozilo, ali u ratu je pretrpio teška oštećenja i izrezan je. Ovaj zadnji je služio kao radni tramvaj i danas je baš zadnji ove vrste.

USPUT IMAM JEDNO SKROMNO PITANJE: IMA LI OVDJE NEKOGA KO IMA ISKUSTAVA SA GRAFIKOM, PROGRAMOM ADOBE ILUSTRATOR ILI COREL DRAW? TREBALA BI MI MALA KONZULTACIJA. Mjesecima radim na knjizi o vašem javnom saobraćaju i opet se pojavile neke poteškoće ovaj put sa grafikom, odnosno tabelama. Svakako knjiga je gotova na nekih 80 posto i nadam se da ću uspijeti da bude štampana do septembra-oktobra. Hvalaaa!!! Ako ima nekoga spremnog da pomogne / posavjetuje molim putem privatne poruke.

Da vidite da ne pričam bezveze, evo tri primjerka već gotovih (ali još ne finalno naštimanih) stranica:

[bitanga_sa_otesa]

bitanga_sa_otesa:
Jeste, to je baš on, odnosno jedan od 20 tramvaja ovog tipa koji su stigli u Sarajevo nakon 1967. godine
Nažalost izrezani su skoro svi već oko 1983. godine navodno zbog malog kapaciteta (mada su mogli voziti barem u špicama u kompozicijama od sve do 3 vagona ali to očigledno nikome nije palo u pamet). Jedan je parkiran u remizi i namijenjen kao historijsko vozilo, ali u ratu je pretrpio teška oštećenja i izrezan je. Ovaj zadnji je služio kao radni tramvaj i danas je baš zadnji ove vrste.

mozda grijesim ,ali koliko se sjecam da sam nekad davno u nekoj knjizi o grasu procitao da su ovi kratki tramvaji prepravljeni u zglobne zbog malog kapaciteta(da su od 2 kratka pravili jedan zglobni)..nesto mi bas glupo da su ih izrezali i bacili....

[Romeo 80]

dresdener78@

Vezano za pitanje da li ima neko na forumu ko se razumije u grafiku, kontaktiraj forumaša pod nickom ediedo. Ima i svoju temu "photoshop by e.b". Mislim da ti on može pomoći.

[dresdener78]

mozda grijesim ,ali koliko se sjecam da sam nekad davno u nekoj knjizi o grasu procitao da su ovi kratki tramvaji prepravljeni u zglobne zbog malog kapaciteta(da su od 2 kratka pravili jedan zglobni)..nesto mi bas glupo da su ih izrezali i bacili....

Ovi tramvaji sto posto ne Ali gradili su zglobne tramvaje od onih "Vašingtonaca".
Nakon što je ukinut uskotračni sarajevski tramvaj, koji bi sa današnjeg pogleda više manje podsjećao na igračku (kapacitet jednog tramvaja je bio isti kao kod današnjih kombija dakle strašno mali), uvedeni su nekoliko sedmica kasnije (1960. godine) tramvaji normalnog kolosijeka sve do Ilidže. Vozili su ekspresnom brzinom sve do 65 km za sat i vožnja je trajala oko 25 minuta (!!!!!). Kao vozni park je služilo preko 70 tramvaja kupljenih ih Vašingtona gdje su u isto vrijeme tramvaje nemilosrdno ukidali jer su smetali "modernim automobilima".

Od ovih tramvaja napravljeno je otprilike osam zglobnih tramvaja koji su vozili sve do početka osamdesetih godina. Očigledno su to bila jako izdržljiva i pouzdana vozila.

[P308]

majku mu, citajuci ovako dobre postove od dresdenera, poceo sam se zanimati za tramvaje, kao da mi nesto znace u zivotu

Takodjer. Uzivam citajuci njegove postove.

[bitanga_sa_otesa]

gradili su zglobne tramvaje od onih "Vašingtonaca".
Od ovih tramvaja napravljeno je otprilike osam zglobnih tramvaja koji su vozili sve do početka osamdesetih godina. Očigledno su to bila jako izdržljiva i pouzdana vozila.

onda je to to ,moj lapsuz

[The 51st State]

dresdener,

koliko bi po tvojoj procjeni, u najekonomicnijoj varijanti, kostao zatvoreni sistem naplate karata kada je u pitanju tramvajski saobracaj?

[trambusek88]

Mislim da je tramvaj trenutno zadnji na listi prioriteta za obnovu gradskog saobraćaja.

Realno u poslijeratnom periodu i kad je bilo 70-80 ispravnih tramvaja u saobraćaj nije izlazilo više od 55 tramvaja ali je broj smanjen na 48 zbog manjka vozača. Trenutno po zimskom redu vožnje izlazi 48 tramvaja a po ljetnom 31. ispravnih tramvaja ima oko 55-56, a uz određena ulaganja moglo bi se osposobiti još 10-tak tramvaja.

201, 206, 209, 210, 212, 217, 227, 231, 235, 237, 238, 240, 244, 248, 251, 255, 257, 258, 260, 261, 263, 266, 268, 271, 275, 277, 286, 289, 291, 292, 300, 302, 303, 304, 500, 501, 502, 503, 504, 505, 506, 507, 508, 509, 510, 511, 601, 602, 603, 713, 715, 801, 802, 805, 811, 815

ČKD KT8D5 preko ljeta ne saobraćaju. (300, 302, 303, 304)

U kvaru/Procesu popravke: 202, 207, 288, 707, 709, 710, 803, 804, 812, 813, 814, 816... od tih bi moglo biti nešto, ostalim je izvjestan rashod. (ostatak bečkih i amsterdamskih tramvaja, zatim oni što su se sudarili kod tehničke škole (njihove druge polovine prebačene na tramvaje 201i 227. (201 je nakon toga ofarban, a 227 nije pa mu je prednji dio zelen, a zadnji crven)

U ovom trenutku je najbitnije sanirati autobuski, trolejbuski i minibuski saobraćaj koji ima 40-50% vozila u odnosu na planirani broj za izlazak na linije dok tramvaji mogu izaći u 100%-tnom planiranom broju i da ostane rezerve.

Kod tramvaja je bilo zafalilo više vozača nego vozila te su prije par mjeseci vršene prekvalifikacije radnika pa bi ih na jesen moglo izaći i više od 48

Prijeratni tramvaji se jako dobro drže u smislu da se i u ovoj situaciji brzo mogu osposobiti ako se pokvare, a neki od njih rade 41 godinu na ulicama Sarajeva (iz te prve serije je onaj tramvaj s reklamom Sretno zmajevi, jedan od dva tramvaja koji su 1994 izrešetani sijačem na Marin dvoru, kad je poginuo vozač). Žali bože što je 2008/2009 isječen određen broj tramvaja da bi se Holandski zagušljivci mogli ugurati u remizu, a većina bi i danas mogla poslužiti, za razliku od Holanda čiji kapacitet jeste veći ali je jako skupo održavanje, teško se nalaze dijelovi i jako su skupi, a radi se o seriji koja je urađena u oko 35 primjeraka samo za Amsterdam.

Od Bečkih mislim da trenutno radi 1, a uskoro će i drugi koji je imao probu ovih dana. Ima ih još 2-3 koji se eventualno mogu osposobiti. Oni su stari između 50 i 52 godine, dali su svoje, ali eto. Bili su predviđeni za totalno ukidanje a da 715 bude muzejski/paradni primjerak, ali vraćeni su u saobraćaj kad je Avdo postao direktor.

Od trodjelnih Satra tramvaja nisu 4 u pogonu nego 3. Četvrti je skoro gotov, al eto još nešto fali da izađe. Ostalih 5 tramvaja boga pitaj kada će biti završeni.

[trambusek88]

Mislim da je tramvaj trenutno zadnji na listi prioriteta za nabavku vozila gradskog saobraćaja.

Realno u poslijeratnom periodu i kad je bilo 70-80 ispravnih tramvaja u saobraćaj nije izlazilo više od 55 tramvaja ali je broj smanjen na 48 zbog manjka vozača. Trenutno po zimskom redu vožnje izlazi 48 tramvaja a po ljetnom 31. ispravnih tramvaja ima oko 55-56, a uz određena ulaganja moglo bi se osposobiti još 10-tak tramvaja.

201, 206, 209, 210, 212, 217, 227, 231, 235, 237, 238, 240, 244, 248, 251, 255, 257, 258, 260, 261, 263, 266, 268, 271, 275, 277, 286, 289, 291, 292, 300, 302, 303, 304, 500, 501, 502, 503, 504, 505, 506, 507, 508, 509, 510, 511, 601, 602, 603, 713, 715, 801, 802, 805, 811, 815

ČKD KT8D5 preko ljeta ne saobraćaju. (300, 302, 303, 304)

U kvaru/Procesu popravke: 202, 207, 288, 707, 709, 710, 803, 804, 812, 813, 814, 816... od tih bi moglo biti nešto, ostalim je izvjestan rashod. (ostatak bečkih i amsterdamskih tramvaja, zatim oni što su se sudarili kod tehničke škole (njihove druge polovine prebačene na tramvaje 201i 227. (201 je nakon toga ofarban, a 227 nije pa mu je prednji dio zelen, a zadnji crven)

U ovom trenutku je najbitnije sanirati autobuski, trolejbuski i minibuski saobraćaj koji ima 40-50% vozila od planiranog broja za izlazak na linije dok tramvaji mogu izaći u 100%-tnom planiranom broju i da ostane rezerve.

Kod tramvaja je bilo zafalilo više vozača nego vozila te su prije par mjeseci vršene prekvalifikacije radnika pa bi ih na jesen moglo izaći i više od 48

Prijeratni tramvaji se jako dobro drže u smislu da se i u ovoj situaciji brzo mogu osposobiti ako se pokvare, a neki od njih rade 41 godinu na ulicama Sarajeva (iz te prve serije je onaj tramvaj s reklamom Sretno zmajevi, jedan od dva tramvaja koji su 1994 izrešetani sijačem na Marin dvoru, kad je poginuo vozač). Žali bože što je 2008/2009 isječen određen broj tramvaja da bi se Holandski zagušljivci mogli ugurati u remizu, a većina bi i danas mogla poslužiti, za razliku od Holanda čiji kapacitet jeste veći ali je jako skupo održavanje, teško se nalaze dijelovi i jako su skupi, a radi se o seriji koja je urađena u oko 35 primjeraka samo za Amsterdam.

Od Bečkih mislim da trenutno radi 1, a uskoro će i drugi koji je imao probu ovih dana. Ima ih još 2-3 koji se eventualno mogu osposobiti. Oni su stari između 50 i 52 godine, dali su svoje, ali eto. Bili su predviđeni za totalno ukidanje a da 715 bude muzejski/paradni primjerak, ali vraćeni su u saobraćaj kad je Avdo postao direktor.

Od trodjelnih Satra tramvaja nisu 4 u pogonu nego 3. Četvrti je skoro gotov, al eto još nešto fali da izađe. Ostalih 5 tramvaja boga pitaj kada će biti završeni.

[trambusek88]

dresdeneru jel se to na slici vidi plavi salon?

Aha jeste uostalom je to zadnji tramvaj koji još ima pantograf na zadnjem dijelu i talasaste limove na karoseriji. Pričalo se da će biti ovaj tramvaj remontovan i lakiran u prvobitnu kombinaciju krem i crvene boje i da postaje historijske vozilo. Ali bojim se da će završiti u starom gvožđu isto kao cijeli javni saobraćaj...

Zadnji jeste sa pantografom nazad a talasaste limove još imaju tramvaji 231, 276, 289, 291 i 292

[The 51st State]

zato cete i propasti jer sve navedeno je bure bez dna, tramvajski saobracaj bi trebao biti daleko najprofitabilniji, te neka realna kicma gras-a i uz zatvoren sistem naplate, mogao bi osim sebe gurati djelimicno i ostale segmente saobracaja koje preduzece pokriva, a koji su u nepopravljivoj dubiozi zasad. u prilog ovome sto sam spomenuo ide i to sto vas je vec centrotrans pokopao sa svojim angazmanom, trebate vi lijepo baciti na papir svoje procjene sta dobijate u slucaju da je u tramvajskom saobracaju naplata 100 % i prema toj racunici se ravnati. sve ostalo u grasu bi drzao na nekom stand by-u i nekom funkcionalnom minimumu, do nekih boljih vremena ili konsolidacije. no, sumnjam da je ovo, uz korumpiranost grasovih sindikalista i neadekvatne strukture zaposlenih i dubiozne kantonalne situacije, uopste moguce provesti.

[dresdener78]

dresdener,

koliko bi po tvojoj procjeni, u najekonomicnijoj varijanti, kostao zatvoreni sistem naplate karata kada je u pitanju tramvajski saobracaj?

Hehe prvo moram ISTAKNUTI da nisam nikako povezan sa GRAS-om niti imam neke lične koristi od njega, i svaki put prilikom moje posjete Sarajeva patim zajedno sa lokalnim ljudima u javnom saobraćaju jer zbog udaljenosti ne putujem autom i nemam toliku platu da bi mogao da vozikam svoju guzicu u Sarajevu stalno u vozilima taxi.

Svakako čisto hipotetično, da se negdje pronađe onih 200 miliona KM za reanimaciju javnog saobraćaja, i da će se nekako anulirati dugovanje od onih sto miliona koje leži na leđima GRAS-a.

Prvo mora Kanton obavezno i redovno plaćati ugovorenu količinu subvencija jer javni saobraćaj na solidnom nivou ne može nikako bez subvencija. To je činjenica.

Sa druge strane, GRAS (ili koja druga firma hoćemo li GRAS kao leglo korupcije i nepotizma srušiti i napraviti recimo neku drugu javnu firmu) mora da se trudi da posluje na komercijalnim principima, dakle SVAKO TROŠENJE NOVCA mora biti transparentno i opravdano. I mora se truditi da ŠTO VIŠE ZARADI OD PRODAJE KARATA.

NEREALNO je da prevoznik zaradi za sve ono kao zamjenu šina, ili čak izgradnju novih tramvajskih pruga, za tramvajska vozila itd. od prodaje karata. To mora obavezno plaćati lokalna vlast.

Prevoznik može REALNO da zaradi sve do 75 posto tekućih troškova (dakle struja, nafta, rezervni dijelovi za vozila, plate, osiguranje...).

Da se što više poboljša naplata karata:

Prvo se mora javni saobraćaj srediti. Nemoguće je uvesti stroge mjere i voziti dalje nepouzdano, sporo i užasno u starim obijenim kantama.

U tramvajskom saobraćaju od Ilidže do Skenderije na stajalištima postaviti naplatne kapije - turnikete uz uvođenje čip pretplatnih isto kao jednokratnih karata. Ko želi ući na stajalište mora prisloniti kartu na skener, ako nije važeća, ćao nema šanse. Na stajalištima instalirati video nadzor i eventualno kućice sa nabildanim čuvarima za slučaj raznih levata i principielnih švercera.

Stajališta u centru grada jesu malo problem jer nema prostora za stajališta. Stoga bi jednostavno uveo konduktere koji bi kružili samo od Skenderije do Baščaršije i nazad, odnosno revizore. Kod svakih vrata u tramvaju unutar jedan revizor i ćao šverceri.

Svakako ne možemo stalno samo "šikanirati" ljude, mora se stvoriti solidna ponuda karata. Dakle recimo 15 minuta za marku, 60 minuta postojeću marku šezdeset. ALI OVA KARTA MORA OMOGUĆITI PRESJEDANJE!!!! Dakle idem tramvajem sa Nedžarića, poništim kartu (odnosno validiram papirnu na turniketu), stižem na Otoku, pređem na trolu, istu kartu prislonim na skener kod vozača, ostaje mi još 40 minuta dakle šofer kaže IZVOLITE, i nastavljam na Grbavicu gdje želim da dođem. Ili vozim se sa Mahmutovca, sa istom kartom presjedam u tramvaj dole kod Latinske ćuprije jer sam još uvijek unutar roka od 60 minuta, i idem dalje recimo do Alipašinog mosta do plivačkog bazena.

Ako jesu karte elektronske, njihovo provjeravanje je totalno automatično, šansa za malverzacije i prevare se jako smanjuje, šofer ne mora buljati na kartu i gledati neke brojke ili kodove štampane u poništivaču (što strašno usporava protok putnika).

Isto prodaja karata, ako ima šofer elektronsku blagajnu sa magacinom za karte onda se on-line može vidjeti koji vozač je prodao koliko karata. Ako nema na kraju smjene u redu lovu u blagajni, samo on je kriv, kraj nekakvih prodaja karata skupljenih na podu itd. Ako ja kao putnik vidim da karta ne izlazi iz elektornskog uređaja kod vozača nego da je izvadi iz nekog džepa, mogu slobodno odmah zvati policiju jer to je prevara. I na najvažnijim stanicama bi bilo obavezno postaviti automate za karte.

Svakako problem je šta sa podivljalim stanovništvom i posebno sa likovima koji misle da mogu sve (prije par dana su opet premlatili vozača autobusa u Sutjesci kao što sam čitao). Hardcore varijanta je da će se angažirati u svako vozilo nešto poput Mevlida sa Kalašnikovom, softcore varijanta je da će prevoznik angažirati fakat nabildane respektabilne momke koji imaju trenink u manipulaciji sa problematičnim osobama (ali i dovoljno ljubaznog ponašanja prema poštenim putnicima i barem prosječnu inteligenciju što nije slučaj mnogih trenutnih stražara i revizora).

I potrebno bi bilo da policija i sud rade kako treba, dakle ako će kamere u vozilima snimiti maloljetne kretene kako uništavaju i šaraju, odmah u skraćenom postupku kazna, neka roditelji plaćaju nadoknadu prevozniku za uklanjanje oštećenja. Siguran sam da nakon desetak dvadesetak egzemplarnih kazna većina maloljetnih idiota bi odustala od ove grafomanije i rezanja sjedišta. Dovoljno je jedno dijete u razredu kojem je otac zbog kazne od recimo 1000 KM ofarbao guzu kaišom na crveno. I još ako bi ovi vandali postali meta žute štampe tipa Avaz ili Oslobođenje i da bi novinari postavljali onim roditeljima pitanje "rekli bi ste da ste u odgoju vaše djece stvarno postupali korektno kada ona danas uništava saobraćajna sredstva i svojim vandalizmom je prouzrokovala štetu od XYZ maraka?" Neka je baš konkretno. Problem je da ima svugdje sve manje odgovornosti i niti trunke srama i stida.

[vješalica]

najbolje bi bilo sofere osloboditi da prodaju karte,i to ostaviti na trafike ili automate za karte

drugo nesto mi nije jasno,znaci totalno fizicki je nemoguce ograditi jedno stajaliste,jer kako ce tramvaj otvarati-zatvarati vrata?
u slucaju ilidze tako je mjesto da ne moze neko uci na terminal direktno preko onog travnjaka,moze,ali to niko ne radi,
sto u gradu kad bi se ogradilo to imala bi mogucnost da neko i uvijek ulazi direktno mimo te rampe?
malo sam iskomplikovala,ali valjda ces razumjeti sta govorim...

[dresdener78]

najbolje bi bilo sofere osloboditi da prodaju karte,i to ostaviti na trafike ili automate za karte

drugo nesto mi nije jasno,znaci totalno fizicki je nemoguce ograditi jedno stajaliste,jer kako ce tramvaj otvarati-zatvarati vrata?
u slucaju ilidze tako je mjesto da ne moze neko uci na terminal direktno preko onog travnjaka,moze,ali to niko ne radi,
sto u gradu kad bi se ogradilo to imala bi mogucnost da neko i uvijek ulazi direktno mimo te rampe?
malo sam iskomplikovala,ali valjda ces razumjeti sta govorim...

Jasno, sasvim dobro kontam pa postoji opasnost da će majmuni skakati preko šina direktno na peron.

Ovo se može minimalizirati na sljedeće načine: Ionako bi se morao podići peron svakog stajališta za najmanje 30 cm radi udobnog ulaska u vozila, i na šine se mogu staviti neke prepreke koje otežavaju hodanje. Ili jednostavno ako levat skoči na peron sa šina, onda će stražar da uradi svoj posao jer bi svakako bilo potrebno imati profesijonalno osoblje za čuvanje sigurnosti.

Druga varijanta je da će biti stajalište u stilu staklene kutije dakle kompletno zatvoreno, i imaće vrata koja će se otvarati zajedno sa vratima tramvaja:





Naravno ovakve kućice bi bile jako skupe za izgradnju i održavanje i bile bi stalno na meti vandala, stoga mislim da bi bilo jednostavnije imati fakat stražare na stanicama koji bi imali trenink za eliminaciju švercera i odgovarali bi za red, mir i poštivanje pravila...

[The 51st State]

hvala drezda, entuzijasta si pravi , iako si ti napisao skoro pa integralno rjesenje, mene je vise interesovalo koliko bi taj ad hoc potez kostao i koliko bi se barem tramvajski saobracaj mogao samoodrzavati...., a ovo ostalo na zalost je utopija bez nekih radikalnih desavanja.

[dresdener78]

hvala drezda, entuzijasta si pravi , iako si ti napisao skoro pa integralno rjesenje, mene je vise interesovalo koliko bi taj ad hoc potez kostao i koliko bi se barem tramvajski saobracaj mogao samoodrzavati...., a ovo ostalo na zalost je utopija bez nekih radikalnih desavanja.

Eh hvala ti na iskrenim pohvalama

Svakako PARE... to je najveći problem

Dakle za tramvajski sektor: očajno potreban generalan remont (bolje rečeno totalna zamjena stare pruge novom) 30 miliona KM
50 tramvaja nekih 110 miliona KM, u slučaju da se kupe trodijelni sa većim kapacitetom onda moramo naravno plaćati još više.

Djelomični remont remize, kupovina uređaja za dijagnostiku i servisiranje, trenink osoblja oko 10 milja KM (na osnovi cijena iz drugih gradova istočne Evrope).

Izgradnja novih stajališta - ovisno o tome koliko hoćemo da budu haj-tek - u desetinama do stotinama hiljadu KM SVAKO STAJALIŠTE.

Tarifni sistem sa novim automatima za karte, blagajnama, čip karticama umjesto mjesečnih kupona-naljepnica i paprirnim čip karticama umjesto sadašnjih jednokratnih, sa cijelom IT infrastrukturom, sa bezičnim prenosom podataka, turniketima, od oka nekih 5 miliona KM.

Inače trolejbuski sektor ima suprotan problem nego tramvaji - kontaktna mreža mu je ustvari kao nova jer je cijeli sistem nakon 1997. godine izgrađen novo (ostaje samo par stotina metara prema trolejbuskom depou gdje ne idu linije sa putnicima), ali očajno fale trolejbusi. Prije 1992. godine je bilo preko 80 ispravnih trola, danas nekih 20...

Kod trola, autobusa i kombija bi bilo lakše uvesti elektronske karte i kartice jer se ionako mora ulaziti kroz prednja vrata (barem teoretski). Najveći problem i zadatak bi bila zaštita vozača od agresivnih osoba i čuvanje reda i mira u vozilima.

[stup metropola]

Oni holandjani su najgori tramvaji u sarajevu. Jedina prednost im je visina, a i brzi su nesto od ostalih tramvaja.

[to je to]

Hoce li lkad vise raditi linija 36, Nedzarici - Aerodromsko naselje?