mange_tout evo i odgovora
mange_tout! wrote:1. U kojem trenutku i na koji način se dodaje obični bijeli šećer za karbonizaciju piva? Da li se odvagana ukupna (npr. za 23 l odprilike se dodaje 184 g, tj. 8 g/l) potrebna količina bijelog šećera stavlja u fermentacijsku posudu nakon što je pivo na kvascu odležalo 21 dan?
ne stavlja se u fermentacijsku posudu (ni slučajno). u fermentacijskoj posudi ćeš nakon 21 dan imati odfermentirano pivo (sav fermentabilni šećer iz sladovine će nestati jer će ga kvasac pretvoriti u alkohol i CO2), a na dnu posude će se stvoriti talog od kvasca debljine par centimetara. prije samog flaširanja cilj je pretočiti oprezno pivo s tog taloga u drugu posudu koja se zove bottling bucket u koju smo dodali novu količinu otopljenog bijelog šećera koji će stvoriti CO2 u bocama. to je tih 8g/l mada ja predlažem čak i 7 grama po litri, posebno za početnike. nakon što pivo pretočimo iz primarnog fermentora na taj šećer koji ćemo prethodno ubaciti u bottling bucket, odmah pristupamo flaširanju i zatvaranju boca. novi šećer koji smo dodali u pivo za nekih 15-ak dana će kvasac ponovo početi da fermentira, ali ovaj put u hermetički zatvorenoj flaši, čime će se stvoriti karbonizacija, odnosno "gaziranost". oprezno sa šećerom jer ako stavite previše šećera (više od 8g po litri) ili ako vam pivo u primarnom fermentoru nije do kraja odfermentiralo, mogu vam eksplodirati boce zbog stvaranja previše CO2 i pritiska koji je rezultat toga.
mange_tout! wrote:2. Da li u osnovni set za proizvodnju piva može ući fermentacijsko bure od 50 l, ako je u planu proizvodnja piva od cca 23 l (odnosno za onu količinu koju si naveo u postupku proizvodnje pogodnom za početnike). Ovo pitam iz razloga što me zabrinjava veličina fermentacijskog bureta navedene zapremine.
fermentacijsko bure od 50 litara je preveliko za ture od 23 litre. generalno pravilo je da najmanje jedna četvrtina zapremine u buretu mora biti iznad piva slobodna, a najviše jedna trećina. znači za ture od cca 20 litara fermentor mora biti zapremine 30 litara.
mange_tout! wrote:3. Zanima me kada mjerimo FG gustoću piva.
Final Gravity (FG), odnosno završna ili terminalna gustoća je gustoća piva nakon što je završena fermentacija. mjerimo je nakon što vidimo da su vidljivi znaci fermentacije prestali i kada pretpostavljamo da je fermentacija završena. obično se ovo dešava nakon 5-7 dana, mada ima jako puno izuzetaka. uz OG (original gravity) jedan je od najbitnijih podataka u pivarstvu. Original Gravity (OG) ili početna gustoća je gustoća sladovine prije dodavanja kvasca. nju mjerimo na dan kuhanja, prije nego ubacimo kvasac u pivo i ona pokazuje količinu šećera otopljenog u sladovini.
kada imamo početnu gustoću prije fermentacije i završnu gustoću nakon fermentacije, ako oduzmemo OG - FG znamo podatak tačno koliko je šećera nestalo prilikom fermentacije, pa samim tim i koliko alkohola imamo u pivu. također FG pokazuje koliko je neprevrelog šećera ostalo u pivu, a ovo je isto jako bitno.
mange_tout! wrote:4. Nakon kuhanja piva na koju temperaturu je najoptimalnije ohladiti pivo (Već si naveo da je potrebno pivo ohladiti na sobnu temperaturu, ali standard za sobnu temperaturu se kreće u intervalu od 18-25 C).
različiti kvasci zahtjevaju različite temperature. različite tehnike fermentiranja zahtjevaju različite temperature. ima puno mogućnosti. uglavnom, najbitnija stvar u cijeloj priči je ta da kvasac ne smije da doživi temperaturni šok. na primjer da kvasac držiš u frižideru, a sladovinu ohladiš na 27° i tako dodaš kvasac direktno iz frižidera u toplu sladovinu, najvjerovatnije bi pobio većinu ćelija kvasca a pivo bi imalo loš okus. znači na dan kuhanja prvo izvadiš kvasac iz frižidera da se polako on ugrije na sobnu temperaturu, a onda u sladovinu iste temperature dodaš taj kvasac i na taj način će i kvasac i sladovina imati istu temperaturu i neće doći do šoka. ja svoju sladovinu u normalnim uslovima (osim kad radim nekim drugim tehnikama) hladim na 24° i na toj temperaturi dodajem rehidrirani suhi kvasac ili tekući kvasac, u zavisnosti od toga s kojim radim.
mange_tout! wrote:5. Plastične fermentacijske posude koje sam našao nisu "food grade". U svakoj većoj trgovini sam naišao na bačve za kiseljenje kupusa (i druge tipove plastičnih bačvi) ali na žalost ni jedna nije "food grade". Naišao sam na bure poput onoga u setu za proizvodnju piva korisnika danny boy-a, ali ni ono nije "food grade". Ako kupim fermentacijsku posudu koja nije "food grade" da li će to predstavljati problem u procesu proizvodnje piva?
nije to problem. food grade je više marketinška stvar, ali naravno poželjno je imati ako si u mogućnosti. ja ih isto nemam, jer kod nas u BiH se ne zna ko pije ni ko plaća na tržištu, tako da....najbolja plastika je označena sa oznakom PP (polypropilen), ali PE-HD (high density polyethilen) je svakako prihvatljiv i 100% siguran. sve što je napravljeno za kiseljenje kupusa i slične namjene je ok. izbjegavaj posude od tamnije plastike koje nisu namijenjene za hranu (na primjer one kante za vrt ili slične stvari pošto su one rađene od više puta reciklirane plastike i u sebi sadrže svašta nešto i nisu dobre za zdravlje)
mange_tout! wrote:6. Za "mash tun" imam piknik frižider zapremine 25 l. Da li je ova zapremina dovoljna za ukomljavanje slada u procesu proizvodnje piva za početnike.
25 litara je dovoljan kapacitet mash tun-a za ture do 23 litre, ali ne preko toga. (mada bi bolje bilo da imaš veći jer vremenom u ovom hobiju apetiti rastu

)
mange_tout! wrote:7. Kolika dužina i presjek bakrene cijevi je po tvom mišljenju dovoljna da bi se napravio jedan efikasan rashladni uređaj. Ja sam rzmišljao da uzmem cijev dužine 4 m i presjeka 8 mm.
uzmi 6 metara fi 8mm jer 4 metra će ti biti premalo.
mange_tout! wrote:8. Da li kao hidrometar može poslužiti tip hidrometra koji se koristi u procesu proizvodnje domaće rakije, ili u obzir dolaze samo hidrometar koji se koristi u vinarstvu i pivarstvu.
radi skale i uslova u kojim su baždareni, u pivarstvu su prihvatljivi aerometri (još se zovu i hidrometri) isključivo za pivarstvo/vinarstvo. tebe zanima SG skala i tu skalu mora imati na sebi.
mange_tout! wrote:9. Ne posjedujem mlin za mljevenje ječmenog slada. Čini mi se da si u jednome od postova naveo da za tu svrhu može poslužiti malo deblja oklagija. Zanima me koliko je ovaj način mljevenja ječmenog slada efikasan? Molio bih te da navedeš, ukoliko postoji, neki od efikasnih alternativnih načina mljevenja slada.
nisam sigurno nikad spomenuo da može za mljevenje oklagija

mlin je od krucijalne važnosti da bi vam sve uspjelo kako treba. kvaliteta mljevenja je jako važna. mlin mora biti čekićar ili na principu valjaka (bolja varijanta). slad ne smije biti mljeven (kao orasi za kolače, na primjer), nego da prostite, tucan

, odnosno gnječen. ljuska svakog zrna mora ostati u što većoj mjeri čitava, a sadržaj u ljusci mora biti smrvljen. jedini način da ovo uradite je mlin čekićar ili mlin sa valjcima. ovo je od ogromne važnosti i nemojte podcijeniti ovaj korak.
mange_tout! wrote:10. Planiram napraviti termoizolacijsku kutiju od stiropola debljine 10 cm. Već si postavio sliku svoje termoizolacijske kutije, pa me zanima tvoje iskustvo sa takvim načinom održavanja temperature. Razmišljao sam o tome da u prazan prostor, između fermentacijske posude i zidova termoizolacijske kutije, stavim komade staklene vune. Zanima me tvoje mišljenje da li je ova vuna potrebna i da li će u fermentacijskoj posudi povisiti temperaturu?
staklena vuna ni slučajno. prvo zato jer nema nikakve potrebe (stiropol je odličan izolator i odlično drži temperaturu), a drugo jer ne želiš staklenu vunu u pivu koja bi se mogla uvući kod otvaranja fermentora za uzimanje uzoraka ili statičkim elektricitetom ostati priljepljena za stijenke fermentora. nema za tim nikakve potrebe. ti ćeš najviše koristiti tu kutiju za hlađenje piva ljeti, ali se može koristiti i za grijanje piva zimi. tebi treba unutra konstantnih 17 ili 18°
ljeti ubacuješ smrznute plastične flaše vode unutra, a zimi vrelu vodu u flašama. sonda termometra je zaljepljena za rub fermentora i dobro izolirana tako da očitava temperaturu piva. dodaješ led dok ne spustiš na željenu temperaturu a onda samo pratiš temperaturu i eventualno dohlađuješ pomalo da to bude konstantno. pošto je ova kutija odličan izolator, ja mijenjam led svakih dva dana i to savršeno funkcionira.
eto, raspisah se ja.

nadam se da sam pomogao. pozdrav
edit:
evo i za landlorda odgovor
landlord wrote:Hvala na detaljnom uputstvu. Za cooler sam mislio kupiti ovako nesto:
[img]
[IMG]http://img13.imageshack.us/img13/7762/coolerc.jpg[/img][/img]
i na njega postaviti ventil. Vidio sam da se na amazonu ima kupiti kao lazno dno koje isto sluzi kao filter, ali nisam siguran da ce odgovarati dimenzijama coolera kojeg ja kupim.
ne znam gdje misliš kupiti ovaj cooler osim ako nisi u USA. ako ćeš ga naručivati preko neta onda ti je skuplja pita nego tepsija.
što se lažnog dna tiče, po meni je to bacanje para, odnosno ništa bolje rješenje od najobičnije mrežice sa cijevi, kako sam i objasnio
