domaće pivo

[Pitarrr82]

Old Peculier

Nisam bas neki strucnjak da bih opisivao profesionalno piva ali moram reci da se ne sjecam da sam probao bolje tamno pivo, s tako bogatim ukusom da mi je zao sto nisam trazio da mi se donese vise ! Ukus mu vuce pomalo na neko suseno voce i karamelu, ne znam mozda grozdjice, orah ili nesto slicno (na to meni lici kad zatvorim oci i probam ovo pivo ) a gorcina se moze osjetiti tek na kraju, sto mu daje neodoljiv ukus kad ide niz grlo...

To je ono sto mi se vrtilo u glavi sinoc, predobro pivo i ko ima mogucnosti trebao bi ga probati u svakom slucaju...

[brewer]

Uzeo sam za veceras ova dva po preporuci da probam.

Ni manje ni više nego kwak i rochefort. Odličan izbor. Ja sam već negdje rekao da je kwak jedno od mojih omiljenih belgijskih piva, šteta je samo što ga nećeš moći popiti iz originalne čaše za kwak. Što se rocheforta tiče, to je već priča za sebe. Originalno samostansko pivo, samo je osam samostana na svijetu koji imaju pravo označiti svoja piva sa „la trappe“ a između njih je i rochefort. Ti si uzeo rochefort 8 (oni imaju još šesticu i desetku) i on ima 9,2% alkohola tako da pripaziš na to,to nije malo. Ovo pivo trebao bi piti na temperaturi od 12°C iz široke čaše, a prilikom konzumiranja više bi se trebao osjećati kao da piješ vino nego pivo. Zapravo ovo više i nije pivo nego se zove barley wine, odnosno ječmeno vino. Znači u malim gutljajima, polako, i nastojati osjetiti nosom kompleksnost arome. uglavnom, uživaj

Old Peculier

Nisam bas neki strucnjak da bih opisivao profesionalno piva ali moram reci da se ne sjecam da sam probao bolje tamno pivo, s tako bogatim ukusom da mi je zao sto nisam trazio da mi se donese vise ! Ukus mu vuce pomalo na neko suseno voce i karamelu, ne znam mozda grozdjice, orah ili nesto slicno (na to meni lici kad zatvorim oci i probam ovo pivo ) a gorcina se moze osjetiti tek na kraju, sto mu daje neodoljiv ukus kad ide niz grlo...

To je ono sto mi se vrtilo u glavi sinoc, predobro pivo i ko ima mogucnosti trebao bi ga probati u svakom slucaju...

grožđice i suho voće su arome koje su najčešće u engleskim ale pivima i skoro pa se može reći da su im zaštitni znak. old peculier je isto tako jako zahmeljen sa engleskim hmeljom sorte Fuggle i to je sigurno nešto što te se dojmilo, a da nisi bio ni svjestan uglavnom, super, super. drago mi je da se i kod nas polako probija led i da ljudi polako počinju shvaćati šta je dobro pivo.

[Pitarrr82]

Uvijek se nauci nesto novo od tebe brewer , "narucicu" jos neko iz UK a reci mi kakva je Italija s pivom, nesto sto se moze preporuciti jer mogao bih i iz Italije "naruciti" ?

[brewer]

Uvijek se nauci nesto novo od tebe brewer , "narucicu" jos neko iz UK a reci mi kakva je Italija s pivom, nesto sto se moze preporuciti jer mogao bih i iz Italije "naruciti" ?

italija kao italija nema tradiciju proizvodnje piva kao što imaju francuska ili belgija, ali italija je u EU, a biti u EU znači imati na policama većinu proizvoda iz cijele EU, a i šire. specijalizirane prodavnice piva nisu nikakvo čudo tako da u italiji možeš naći vrlo dobra svjetska piva. evo odmah imaš preporuku za kwak i rochefort koje je probao ili će probati landlord. to možeš naći u italiji.

što se talijanskog piva tiče, u zadnjih 10-15 godina oni su doživjeli jedan boom micro brewinga ili craft brewinga, odnosno malih pivara koje rade fantastična domaća piva. na žalost takva piva su najčešće dostupna samo na licu mjesta kao točena, ali neke micro pivare imaju mogućnost flaširanja i koga god budeš pitao vidi da li ti mogu donijeti nešto tako. tu sigurno nema greške.

[Pitarrr82]

Hvala

[coltrane]

Kad smo vec kod mediteranskih zemalja, ja mogu da napisem za Spaniju moj dojam:
bio sam ljetos tamo i probao 14 sorti (sve komercijalne pivare (i njihove "premium" proizvode - kao npr. one iz pivara San Miguel, Cruzcampo, Damm..) za izdvojiti i preporuciti po meni ovih 5:
- Ámbar Caesaraugusta - psenicno
- Legado De Yuste - bazirano na belgijskom trapist folu
- August K. Damm
- Alhambra Reserva 1925
- Alambra Premium Lager

Od Francuza je u samoposluzi bio samo Kronenbourg 1664 - komercijalno, ko nije pio, nije puno propustio (moje skromno misljenje).

[landlord]

Ni manje ni više nego kwak i rochefort. Odličan izbor. Ja sam već negdje rekao da je kwak jedno od mojih omiljenih belgijskih piva, šteta je samo što ga nećeš moći popiti iz originalne čaše za kwak. Što se rocheforta tiče, to je već priča za sebe. Originalno samostansko pivo, samo je osam samostana na svijetu koji imaju pravo označiti svoja piva sa „la trappe“ a između njih je i rochefort. Ti si uzeo rochefort 8 (oni imaju još šesticu i desetku) i on ima 9,2% alkohola tako da pripaziš na to,to nije malo. Ovo pivo trebao bi piti na temperaturi od 12°C iz široke čaše, a prilikom konzumiranja više bi se trebao osjećati kao da piješ vino nego pivo. Zapravo ovo više i nije pivo nego se zove barley wine, odnosno ječmeno vino. Znači u malim gutljajima, polako, i nastojati osjetiti nosom kompleksnost arome. uglavnom, uživaj

Pa oba sam uzeo po tvojim preporukama, i sinoc sam probao samo rochefort. Pivo je odlicno, ali je zaista prejako. Nisam uspio probati posliej nejga Kwak. Njega sam ostavio za veceras.

Mozes li molim te objasniti kako se modifikuje piknik frizider? Kako se napravi filter od crijeva za vodokotlic?

[brewer]

Mozes li molim te objasniti kako se modifikuje piknik frizider? Kako se napravi filter od crijeva za vodokotlic?

piknik frizider je napravljen od dva plastična sloja između kojih se nalazi stiropol i to čini zid frižidera. tvoj cilj je da montiraš 3/4'' pipu na dno frižidera sa bočne strane, što niže možeš, ali nemoj preći "šav" koji veže bočnu stranu i dno frižidera. ne znam kako bih ti sad objasnio, ali cilj je da napraviš najobičniju česmu na dnu frižidera koja će dobro dihtovati i po mogućnosti imati kuglični ventil. dosta piknik frižidera ima industrijski napravljenu rupu za pipu i to je odlična varijanta, ali to sigurno nećeš naći u BiH, tako da ćeš morati bušiti. dobro pazi kako ćeš to napraviti, odnosno dva put mjeri, jednom sijeci

evo kako izvana treba da izgleda (ovo je frižider sa industrijski napravljenim otvorom za montiranje pipe)



a evo kako treba da izgleda iznutra



ova zadnja slika prikazuje vrlo nespretnu izvedbu, ali bolju sliku nisam mogao naći a nije mi se dalo da slikam moj frižider. uglavnom, tebi ovo koljeno ne treba, dužina ove mrežice može biti puno duža i može malo da ide u krug po dnu frižidera. mrežica od cijevi za vodokotlić je dobro rješenje, ali je puno bolje i učinkovitije uzeti mrežicu od cijevi za dovod plina na plinsku peć jer je ova šira i čvršća, a samim tim i bolje filtrira. kad kupiš jednu od tih cijevi (od vodokotlića ili od plina) odsijeci oba kraja i ostaće ti gumeno crijevo zamotano u ovu mrežicu. gumeno crijevo oprezno izvadi i pazi da ti se ne "raspetlja" ova pletena mrežica. gumeno crijevo iznutra slobodno baci, a mrežica će ti ostati kao filter. montiraš je na pipu s unutrašnje strane tako da je privežeš onim plastičnim šelnama na zatezanje (ne znam tačno kako se to zove) nakon svakog kuhanja skidaš mrežicu da bi je mogao oprati i osušiti za naredno korištenje. drugi kraj mrežice mora biti zatvoren s nečim (možeš ugurati kuglicu od aluminijske folije ili jednostavno i na drugom kraju stegnuti s onom plastičnom šelnom)....

[mange_tout!]

Poštovani brewer,

Pratim temu od samog početka, i želio bih i ja probati proizvoditi domaće pivo. Sam proces proizvodnje domaćeg piva (teoretski) mi je poprilično jasan, ali kako bih bio u potpunosti siguran u to kako i na koji način zadovoljiti sve tehničke, higijenske, mikrobiološke i sve ostale zahtjeve, moram da ti postavim nekoliko pitanja.

1. U kojem trenutku i na koji način se dodaje obični bijeli šećer za karbonizaciju piva? Da li se odvagana ukupna (npr. za 23 l odprilike se dodaje 184 g, tj. 8 g/l) potrebna količina bijelog šećera stavlja u fermentacijsku posudu nakon što je pivo na kvascu odležalo 21 dan?

2. Da li u osnovni set za proizvodnju piva može ući fermentacijsko bure od 50 l, ako je u planu proizvodnja piva od cca 23 l (odnosno za onu količinu koju si naveo u postupku proizvodnje pogodnom za početnike). Ovo pitam iz razloga što me zabrinjava veličina fermentacijskog bureta navedene zapremine.

3. Zanima me kada mjerimo FG gustoću piva.

4. Nakon kuhanja piva na koju temperaturu je najoptimalnije ohladiti pivo (Već si naveo da je potrebno pivo ohladiti na sobnu temperaturu, ali standard za sobnu temperaturu se kreće u intervalu od 18-25 C).

5. Plastične fermentacijske posude koje sam našao nisu "food grade". U svakoj većoj trgovini sam naišao na bačve za kiseljenje kupusa (i druge tipove plastičnih bačvi) ali na žalost ni jedna nije "food grade". Naišao sam na bure poput onoga u setu za proizvodnju piva korisnika danny boy-a, ali ni ono nije "food grade". Ako kupim fermentacijsku posudu koja nije "food grade" da li će to predstavljati problem u procesu proizvodnje piva?

6. Za "mash tun" imam piknik frižider zapremine 25 l. Da li je ova zapremina dovoljna za ukomljavanje slada u procesu proizvodnje piva za početnike.

7. Kolika dužina i presjek bakrene cijevi je po tvom mišljenju dovoljna da bi se napravio jedan efikasan rashladni uređaj. Ja sam rzmišljao da uzmem cijev dužine 4 m i presjeka 8 mm.

8. Da li kao hidrometar može poslužiti tip hidrometra koji se koristi u procesu proizvodnje domaće rakije, ili u obzir dolaze samo hidrometar koji se koristi u vinarstvu i pivarstvu.

9. Ne posjedujem mlin za mljevenje ječmenog slada. Čini mi se da si u jednome od postova naveo da za tu svrhu može poslužiti malo deblja oklagija. Zanima me koliko je ovaj način mljevenja ječmenog slada efikasan? Molio bih te da navedeš, ukoliko postoji, neki od efikasnih alternativnih načina mljevenja slada.

10. Planiram napraviti termoizolacijsku kutiju od stiropola debljine 10 cm. Već si postavio sliku svoje termoizolacijske kutije, pa me zanima tvoje iskustvo sa takvim načinom održavanja temperature. Razmišljao sam o tome da u prazan prostor, između fermentacijske posude i zidova termoizolacijske kutije, stavim komade staklene vune. Zanima me tvoje mišljenje da li je ova vuna potrebna i da li će u fermentacijskoj posudi povisiti temperaturu?

Unaprijed zahvaljujem

[landlord]

Hvala na detaljnom uputstvu. Za cooler sam mislio kupiti ovako nesto:
[img][IMG]http://img13.imageshack.us/img13/7762/coolerc.jpg[/img][/img]

i na njega postaviti ventil. Vidio sam da se na amazonu ima kupiti kao lazno dno koje isto sluzi kao filter, ali nisam siguran da ce odgovarati dimenzijama coolera kojeg ja kupim.

[Better Man]

Svaka čast Belgijancima i drugim, ali Ircima niko nije ravan u pravljenju vrhunskog piva!

[brewer]

Svaka čast Belgijancima i drugim, ali Ircima niko nije ravan u pravljenju vrhunskog piva!

a po kojim kriterijima? tvoj lični dojam i stav ili neki drugi kriterij je u pitanju? ako je prvo onda poštujem da ti se sviđaju irska piva, a ako je drugo onda podijeli s nama po kojem drugom kriteriju smatraš da ircima niko drugi nije ravan?

Irci imaju dva svjetski poznata pivska stila, a to su irish stout i irish red ale. historijski gledano oni su od engleza uvozili pivo kroz stoljeća. njihova ograničenost u pivarstvu se ogledala u tome što im hmeljarstvo radi klime nikada nije bilo dovoljno razvijeno pa su hmelj isto uvozili od engleza, a čak je i stout pivski stil kao receptura preuzet od engleza, a izvori vode su im bili previše alkalni (voda im sadrži prevelike količine bikarbonata) da bi proizvodili neka svijetlija piva (jer za svijetla piva voda mora biti niske mineralizacije i alkalnosti).

što se belgijskih trapističkih (a i drugih) piva tiče oni su u pivarstvu nešto kao rolls royce u automobilizmu. apsolutna alfa i omega. krenuvši od povijesti pivarstva, preko inovacija, do receptura. jednostavno su neprikosnoveni. glavni razlog tome je geografija u smislu dobrog položaja na karti i dostupnih svih sirovina koje su prirodno tu oduvijek, zatim voda, a na kraju činjenica da su pivarstvo u belgiji birvaktile preuzeli trapistički redovnici i doveli ga do apsolutnog savršenstva.

nakon belgijanaca tu su česi i njemci koji su famoznom trostrukom ili dvostrukom dekokcijom i lager tehnikom napravili historijski break through u industriji pivarstva i zasigurno najviše uticali na potrošnju piva na globalnoj razini.

naravno, ja ne pokušavam reći da irci imaju loše pivo - daleko od toga, ali ipak su irci historijski gledano bili poprilično inferiorni u pivarskoj industriji u evropi. jedino im se može priznati da su pivopije par excellance - to stoji

mogao bih dosta još da se raspišem na ovu temu... uglavnom ja poštujem da ti preferiraš irska piva, ali ipak nisi u pravu kad kažeš da im niko nije ravan kad je pivo u pitanju.

[brewer]

mange_tout evo i odgovora

1. U kojem trenutku i na koji način se dodaje obični bijeli šećer za karbonizaciju piva? Da li se odvagana ukupna (npr. za 23 l odprilike se dodaje 184 g, tj. 8 g/l) potrebna količina bijelog šećera stavlja u fermentacijsku posudu nakon što je pivo na kvascu odležalo 21 dan?

ne stavlja se u fermentacijsku posudu (ni slučajno). u fermentacijskoj posudi ćeš nakon 21 dan imati odfermentirano pivo (sav fermentabilni šećer iz sladovine će nestati jer će ga kvasac pretvoriti u alkohol i CO2), a na dnu posude će se stvoriti talog od kvasca debljine par centimetara. prije samog flaširanja cilj je pretočiti oprezno pivo s tog taloga u drugu posudu koja se zove bottling bucket u koju smo dodali novu količinu otopljenog bijelog šećera koji će stvoriti CO2 u bocama. to je tih 8g/l mada ja predlažem čak i 7 grama po litri, posebno za početnike. nakon što pivo pretočimo iz primarnog fermentora na taj šećer koji ćemo prethodno ubaciti u bottling bucket, odmah pristupamo flaširanju i zatvaranju boca. novi šećer koji smo dodali u pivo za nekih 15-ak dana će kvasac ponovo početi da fermentira, ali ovaj put u hermetički zatvorenoj flaši, čime će se stvoriti karbonizacija, odnosno "gaziranost". oprezno sa šećerom jer ako stavite previše šećera (više od 8g po litri) ili ako vam pivo u primarnom fermentoru nije do kraja odfermentiralo, mogu vam eksplodirati boce zbog stvaranja previše CO2 i pritiska koji je rezultat toga.

2. Da li u osnovni set za proizvodnju piva može ući fermentacijsko bure od 50 l, ako je u planu proizvodnja piva od cca 23 l (odnosno za onu količinu koju si naveo u postupku proizvodnje pogodnom za početnike). Ovo pitam iz razloga što me zabrinjava veličina fermentacijskog bureta navedene zapremine.

fermentacijsko bure od 50 litara je preveliko za ture od 23 litre. generalno pravilo je da najmanje jedna četvrtina zapremine u buretu mora biti iznad piva slobodna, a najviše jedna trećina. znači za ture od cca 20 litara fermentor mora biti zapremine 30 litara.

3. Zanima me kada mjerimo FG gustoću piva.

Final Gravity (FG), odnosno završna ili terminalna gustoća je gustoća piva nakon što je završena fermentacija. mjerimo je nakon što vidimo da su vidljivi znaci fermentacije prestali i kada pretpostavljamo da je fermentacija završena. obično se ovo dešava nakon 5-7 dana, mada ima jako puno izuzetaka. uz OG (original gravity) jedan je od najbitnijih podataka u pivarstvu. Original Gravity (OG) ili početna gustoća je gustoća sladovine prije dodavanja kvasca. nju mjerimo na dan kuhanja, prije nego ubacimo kvasac u pivo i ona pokazuje količinu šećera otopljenog u sladovini.

kada imamo početnu gustoću prije fermentacije i završnu gustoću nakon fermentacije, ako oduzmemo OG - FG znamo podatak tačno koliko je šećera nestalo prilikom fermentacije, pa samim tim i koliko alkohola imamo u pivu. također FG pokazuje koliko je neprevrelog šećera ostalo u pivu, a ovo je isto jako bitno.

4. Nakon kuhanja piva na koju temperaturu je najoptimalnije ohladiti pivo (Već si naveo da je potrebno pivo ohladiti na sobnu temperaturu, ali standard za sobnu temperaturu se kreće u intervalu od 18-25 C).

različiti kvasci zahtjevaju različite temperature. različite tehnike fermentiranja zahtjevaju različite temperature. ima puno mogućnosti. uglavnom, najbitnija stvar u cijeloj priči je ta da kvasac ne smije da doživi temperaturni šok. na primjer da kvasac držiš u frižideru, a sladovinu ohladiš na 27° i tako dodaš kvasac direktno iz frižidera u toplu sladovinu, najvjerovatnije bi pobio većinu ćelija kvasca a pivo bi imalo loš okus. znači na dan kuhanja prvo izvadiš kvasac iz frižidera da se polako on ugrije na sobnu temperaturu, a onda u sladovinu iste temperature dodaš taj kvasac i na taj način će i kvasac i sladovina imati istu temperaturu i neće doći do šoka. ja svoju sladovinu u normalnim uslovima (osim kad radim nekim drugim tehnikama) hladim na 24° i na toj temperaturi dodajem rehidrirani suhi kvasac ili tekući kvasac, u zavisnosti od toga s kojim radim.

5. Plastične fermentacijske posude koje sam našao nisu "food grade". U svakoj većoj trgovini sam naišao na bačve za kiseljenje kupusa (i druge tipove plastičnih bačvi) ali na žalost ni jedna nije "food grade". Naišao sam na bure poput onoga u setu za proizvodnju piva korisnika danny boy-a, ali ni ono nije "food grade". Ako kupim fermentacijsku posudu koja nije "food grade" da li će to predstavljati problem u procesu proizvodnje piva?

nije to problem. food grade je više marketinška stvar, ali naravno poželjno je imati ako si u mogućnosti. ja ih isto nemam, jer kod nas u BiH se ne zna ko pije ni ko plaća na tržištu, tako da....najbolja plastika je označena sa oznakom PP (polypropilen), ali PE-HD (high density polyethilen) je svakako prihvatljiv i 100% siguran. sve što je napravljeno za kiseljenje kupusa i slične namjene je ok. izbjegavaj posude od tamnije plastike koje nisu namijenjene za hranu (na primjer one kante za vrt ili slične stvari pošto su one rađene od više puta reciklirane plastike i u sebi sadrže svašta nešto i nisu dobre za zdravlje)

6. Za "mash tun" imam piknik frižider zapremine 25 l. Da li je ova zapremina dovoljna za ukomljavanje slada u procesu proizvodnje piva za početnike.

25 litara je dovoljan kapacitet mash tun-a za ture do 23 litre, ali ne preko toga. (mada bi bolje bilo da imaš veći jer vremenom u ovom hobiju apetiti rastu )

7. Kolika dužina i presjek bakrene cijevi je po tvom mišljenju dovoljna da bi se napravio jedan efikasan rashladni uređaj. Ja sam rzmišljao da uzmem cijev dužine 4 m i presjeka 8 mm.

uzmi 6 metara fi 8mm jer 4 metra će ti biti premalo.

8. Da li kao hidrometar može poslužiti tip hidrometra koji se koristi u procesu proizvodnje domaće rakije, ili u obzir dolaze samo hidrometar koji se koristi u vinarstvu i pivarstvu.

radi skale i uslova u kojim su baždareni, u pivarstvu su prihvatljivi aerometri (još se zovu i hidrometri) isključivo za pivarstvo/vinarstvo. tebe zanima SG skala i tu skalu mora imati na sebi.

9. Ne posjedujem mlin za mljevenje ječmenog slada. Čini mi se da si u jednome od postova naveo da za tu svrhu može poslužiti malo deblja oklagija. Zanima me koliko je ovaj način mljevenja ječmenog slada efikasan? Molio bih te da navedeš, ukoliko postoji, neki od efikasnih alternativnih načina mljevenja slada.

nisam sigurno nikad spomenuo da može za mljevenje oklagija mlin je od krucijalne važnosti da bi vam sve uspjelo kako treba. kvaliteta mljevenja je jako važna. mlin mora biti čekićar ili na principu valjaka (bolja varijanta). slad ne smije biti mljeven (kao orasi za kolače, na primjer), nego da prostite, tucan , odnosno gnječen. ljuska svakog zrna mora ostati u što većoj mjeri čitava, a sadržaj u ljusci mora biti smrvljen. jedini način da ovo uradite je mlin čekićar ili mlin sa valjcima. ovo je od ogromne važnosti i nemojte podcijeniti ovaj korak.

10. Planiram napraviti termoizolacijsku kutiju od stiropola debljine 10 cm. Već si postavio sliku svoje termoizolacijske kutije, pa me zanima tvoje iskustvo sa takvim načinom održavanja temperature. Razmišljao sam o tome da u prazan prostor, između fermentacijske posude i zidova termoizolacijske kutije, stavim komade staklene vune. Zanima me tvoje mišljenje da li je ova vuna potrebna i da li će u fermentacijskoj posudi povisiti temperaturu?

staklena vuna ni slučajno. prvo zato jer nema nikakve potrebe (stiropol je odličan izolator i odlično drži temperaturu), a drugo jer ne želiš staklenu vunu u pivu koja bi se mogla uvući kod otvaranja fermentora za uzimanje uzoraka ili statičkim elektricitetom ostati priljepljena za stijenke fermentora. nema za tim nikakve potrebe. ti ćeš najviše koristiti tu kutiju za hlađenje piva ljeti, ali se može koristiti i za grijanje piva zimi. tebi treba unutra konstantnih 17 ili 18°

ljeti ubacuješ smrznute plastične flaše vode unutra, a zimi vrelu vodu u flašama. sonda termometra je zaljepljena za rub fermentora i dobro izolirana tako da očitava temperaturu piva. dodaješ led dok ne spustiš na željenu temperaturu a onda samo pratiš temperaturu i eventualno dohlađuješ pomalo da to bude konstantno. pošto je ova kutija odličan izolator, ja mijenjam led svakih dva dana i to savršeno funkcionira.

eto, raspisah se ja. nadam se da sam pomogao. pozdrav

edit:

evo i za landlorda odgovor

Hvala na detaljnom uputstvu. Za cooler sam mislio kupiti ovako nesto:
[img][IMG]http://img13.imageshack.us/img13/7762/coolerc.jpg[/img][/img]

i na njega postaviti ventil. Vidio sam da se na amazonu ima kupiti kao lazno dno koje isto sluzi kao filter, ali nisam siguran da ce odgovarati dimenzijama coolera kojeg ja kupim.

ne znam gdje misliš kupiti ovaj cooler osim ako nisi u USA. ako ćeš ga naručivati preko neta onda ti je skuplja pita nego tepsija.

što se lažnog dna tiče, po meni je to bacanje para, odnosno ništa bolje rješenje od najobičnije mrežice sa cijevi, kako sam i objasnio

[landlord]

Hvala na odgovoru.

Vrijedi li kupiti ovaj mlin:
http://www.barleycrusher.com/barleycrusher.php

Hvala.

[radet]

Svaka čast Belgijancima i drugim, ali Ircima niko nije ravan u pravljenju vrhunskog piva!

sada si nas sve pokolebao. znajući da sve znaš, još nam samo reci ime tog najboljeg irskog piva, koje je usput i najbolje na svijetu. jelte.

[mange_tout!]

@brewer
zahvaljujem mnogo na odgovorima

već sam našao dobro plastično bure od 40 l sa pipom pri dnu koje će mi poslužiti kao bottling bucket. naveo si da treba u bottling bucket dodati određenu količinu otopljenog bijelog šećera radi karbonizacije piva. sada me zanima da li se taj šećer otapa u običnoj vodi, ili u nećem drugome. oprosti ako se ponavljaš,možda si već naveo

može li doći do neke pretjerane aeracije piva prilikom uzimanja uzorka za određivanje FG?

sve ostalo mi je jasno

još jednom hvala na iscrpnim odgovorima

[brewer]

Hvala na odgovoru.

Vrijedi li kupiti ovaj mlin:
http://www.barleycrusher.com/barleycrusher.php

Hvala.

naravno, ovo je jedan od top 5 mlinova za home brewing. međutim, ja mislim da je to preskupo. za taj novac, ako nađeš dobrog tokara, možeš napraviti i bolji mlin.

evo nekih DIY varijanti

http://www.pivarstvo.info/forum/viewtopic.php?t=3048

http://www.pivarstvo.info/forum/viewtopic.php?t=2875

http://www.pivarstvo.info/forum/viewtop ... highlight=

mada za kućno pivarstvo osim ovakvog mlina jako dobro prolazi i takozvani corona mlin koji na drugi način melje, ali opet proizvodi dobro mljeven slad. takav mlin imam i ja i ja sam prezadovoljan. on izgleda ovako:



ovo radi na principu dvije trljajuće ploče na izlazu.

[radet]

Ni manje ni više nego kwak i rochefort. Odličan izbor. Ja sam već negdje rekao da je kwak jedno od mojih omiljenih belgijskih piva, šteta je samo što ga nećeš moći popiti iz originalne čaše za kwak. Što se rocheforta tiče, to je već priča za sebe. Originalno samostansko pivo, samo je osam samostana na svijetu koji imaju pravo označiti svoja piva sa „la trappe“ a između njih je i rochefort. Ti si uzeo rochefort 8 (oni imaju još šesticu i desetku) i on ima 9,2% alkohola tako da pripaziš na to,to nije malo. Ovo pivo trebao bi piti na temperaturi od 12°C iz široke čaše, a prilikom konzumiranja više bi se trebao osjećati kao da piješ vino nego pivo. Zapravo ovo više i nije pivo nego se zove barley wine, odnosno ječmeno vino. Znači u malim gutljajima, polako, i nastojati osjetiti nosom kompleksnost arome. uglavnom, uživaj

Pa oba sam uzeo po tvojim preporukama, i sinoc sam probao samo rochefort. Pivo je odlicno, ali je zaista prejako. Nisam uspio probati posliej nejga Kwak. Njega sam ostavio za veceras.

Mozes li molim te objasniti kako se modifikuje piknik frizider? Kako se napravi filter od crijeva za vodokotlic?

evo još jedan prijedlog, malo je komplikovanije ali ne moraš ti praviti ovo od bakarnih cijevi, umjesto toga ide ona mrežica
http://hocupivo.wordpress.com/2012/07/1 ... mljavanje/

[brewer]

@brewer
zahvaljujem mnogo na odgovorima

već sam našao dobro plastično bure od 40 l sa pipom pri dnu koje će mi poslužiti kao bottling bucket. naveo si da treba u bottling bucket dodati određenu količinu otopljenog bijelog šećera radi karbonizacije piva. sada me zanima da li se taj šećer otapa u običnoj vodi, ili u nećem drugome. oprosti ako se ponavljaš,možda si već naveo

može li doći do neke pretjerane aeracije piva prilikom uzimanja uzorka za određivanje FG?

sve ostalo mi je jasno

još jednom hvala na iscrpnim odgovorima

taj šećer kad odvagaš koliko ti treba, ubaciš u dva decilitra obične vode i prokuhaš par minuta da se otopi. nakon toga ga malo ohladiš (ne mora biti baš totalno ohlađen, ali eto čisto da se ne dimi više) i onda ga dodaš u steriliziran bottling bucket a preko njega naliješ pivo iz primarnog fermentora, pazeći kod pretakanja da što manje taloga povučeš sa dna. znači cilj ti je da ostaviš talog u primarnom fermentoru i s njega skineš pivo.

aeracija nije dobar izraz, ti najvjerovatnije misliš na oksidaciju prilikom otvaranja fermentora za uzimanje uzorka. ne, ne može doći do oksidacije sve dok ne mućkaš, agresivno mješaš ili s velike visine puštaš da curi pivo u drugu posudu (npr u bottling bucket). znači što opreznije s pivom nakon što je završena fermentacija. kod pretakanja u bottling bucket crijevo obavezno mora biti na dnu bottling bucketa i pivo se mora puniti od dna prema gore uz što manje prskanja i pjenjenja jer to može dovesti do oksidacije.

ali kad smo već kod aeracije, moram napomenuti jednu jako bitnu stvar. postoji trenutak u kojem je potrebno aerirati sladovinu i u nju otopiti što više O2.

to je trenutak nakon kuhanja, neposredno prije dodavanja kvasca. sladovina je usljed kuhanja u potpunosti izgubila sav kisik koji je eventualno bio otopljen u vodi.

fermentacija je anaeroban metabolički proces što znači da ćelija kvasca ne koristi kisik kada metabolizira šećer, međutim kvascu je O2 itekako potreban kod množenja ćelija što se dešava na samom početku fermentacije. u nedostatku kisika kvasac se ne može umnožiti do potrebnog broja a to može stvoriti ozbiljan problem u vidu spore i nepotpune fermentacije i velike esterifikacije piva.

znači kad ohladiš sladovinu na sobnu temperaturu i iz lonca je preliješ u dezinficiran fermentor, prije nego što dodaš kvasac uzmeš bušilicu sa steriliziranim nastavkom za mješanje farbe i miksaš sladovinu nekih 5-8 minuta na najjačoj brzini nastojeći što više pjene da stvoriš i da što više mućka. (pazi da ti ne izlijeće vani sladovina, naravno).

nakon toga u sladovini bi trebao imati minimalno potrebnih 8 ppm O2 koji će omogućiti uspješnu diobu stanica kvasca i samim tim zdravu i normalnu fermentaciju. znači nakon aeracije, dodaš spreman kvasac.

još samo da dodam - aeracija sladovine je obavezna ako želimo zaista dobro pivo.

to je jedini trenutak u kojem je dozvoljeno mućkati pivo. u svim ostalim koracima i fazama ne preporučuje se uvođenje kisika jer time dolazi do oksidacije koja stvara okusi miris u pivu koji je najbliži mokrom kartonu ili papiru.

eto, otprilike

[djulba]

Brewer Gdje čuvaš hmelj koji ostane nakon otvaranja. našao sam na pivarstvo.info da čuvaju u zamrzivaču. Kod mene je onaj presovani hmelj u vakum pakovanju. trenutno mi stoji na nekih 18 stepeni upakovan u kesu. Takođe zanima me gdje mogu naći recepte za pivo, malo već ulazim u fazon tj znam da ukus zavisi od hmelja ali opet ne bi da ja nešto mučkam na početku. Brat mi je navalio hoće neko osvježavajuće pivo kao npr radler. mislim da si ti pravio aurora ale pivo stavio si ga na prvi post. pa ako možeš postaviti neki jednostavan recept. za 25l.


P.S. Kolika je uloga specijalnog slada u receptu. u stvari ako napravim pivo po nekom receptu ne ubacim specijalni slad a sve ostalo ispoštujem. kakve su razlike. Ne bih da fušerim tek toliko da znam.

Hvala i pozdrav.

[landlord]

Evo i od mene par pitanja:
1) Vidim da dosta cesto kuhas i da imas jos piva koja si pravio prije godinu dana. Interesuje me koliko cesto kuhas i koliko onda imas flasa da to sve uskladis? Jel pocnes praviti novu turu kad si flasirao prethodnu?
2) Danas idem da kupujem opremu za MLT. Kad sve to sastavim, na koji nacin da to sve dezinfikujem? Vidio sam na homebrewtalk forumu da se ljudi zale da su im clamps (ne mogu da se sjetim nase rijeci) korodirale iako su Stainless steel. Kakva su tvoja iskustva sa ovim?
3) Na jednom od prvih postova gdje si nabrajao potrebnu opremu rekao si jedan inox lonac, ali mislim da nam trebaju ustvari 2. Jer kad procijedis prvi put slad on ide u lonac u kojem si grijao vodu. Dakle drugu turu vode moras da grijes u drugom takvom ili sam ja tu nesto pobrkao?

Nevezano za pivo, ali ide jako dobro uz pivo ima li neko neki dobar recept za pravljenej domacih rostiljskih kobasica? Dakle, ne bi ih dimio vec samo za przenje.

[landlord]

Newcastle Brown Ale sam sinoc ponovo pio i genijalan je.
[img][IMG]http://imageshack.us/a/img259/9599/nbav.jpg[/img]

Uploaded with ImageShack.us[/img]

[brewer]

Brewer Gdje čuvaš hmelj koji ostane nakon otvaranja. našao sam na pivarstvo.info da čuvaju u zamrzivaču. Kod mene je onaj presovani hmelj u vakum pakovanju. trenutno mi stoji na nekih 18 stepeni upakovan u kesu. Takođe zanima me gdje mogu naći recepte za pivo, malo već ulazim u fazon tj znam da ukus zavisi od hmelja ali opet ne bi da ja nešto mučkam na početku. Brat mi je navalio hoće neko osvježavajuće pivo kao npr radler. mislim da si ti pravio aurora ale pivo stavio si ga na prvi post. pa ako možeš postaviti neki jednostavan recept. za 25l.


P.S. Kolika je uloga specijalnog slada u receptu. u stvari ako napravim pivo po nekom receptu ne ubacim specijalni slad a sve ostalo ispoštujem. kakve su razlike. Ne bih da fušerim tek toliko da znam.

Hvala i pozdrav.

hmelj bi bilo idealno ponovo vakumirati. na žalost rijetko ko ima tu mogućnost. kad otvoriš vakumirano pakovanje i iskoristiš koliko ti već treba hmelja, ponovo cijelu kesu dobro stisni i zamotaj u plastičnu foliju za domaćinstvo. više puta obmotaj da bi spriječio ulazak zraka. hmelj se obavezno čuva u zamrzivaču. znači moraš ga zamrznuti. imaj na umu da bez obzira na to, on ipak vremenom gubi svoje arome ako nije vakumiran. računaj da ga u roku od nekih 6-8 mjeseci moraš iskoristiti ako mu je namjena kao aromatski hmelj, dok je nekih 12-18 mjeseci ok ako ga koristiš samo kao hmelj za gorčinu.

aurora ale sam stavljao već, čini mi se na ovom forumu...evo nađoh ga (a mogao si i ti vala )

Aurora Ale
10-A American Pale Ale
Date: 13.9.2011



Size: 30 L
Efficiency: 73,0%
Attenuation: 75,0%
Calories: 166,62 kcal per 12,0 fl oz

Original Gravity: 1,050 (1,045 - 1,060)
|=============#==================|
Terminal Gravity: 1,013 (1,010 - 1,015)
|================#===============|
Color: 9,02 (5,0 - 14,0)
|===============#================|
Alcohol: 4,92% (4,5% - 6,0%)
|============#===================|
Bitterness: 35,2 (30,0 - 45,0)
|=============#==================|

Ingredients:
6,5 kg (89,0%) 6,5 kg Pilsner Malt - added during mash
0,5 kg (6,8%) 0,5 kg Barley Flaked - added during mash
0,3 kg (4,1%) 0,3 kg Medium Crystal 60 °L - added during mash
30 g (21,4%) 30 g Aurora (6,0%) - added during boil, boiled 60 m
20 g (14,3%) 20 g Aurora (6,0%) - added during boil, boiled 30 m
40 g (28,6%) 40 g Aurora (6,0%) - added during boil, boiled 10 m
50 g (35,7%) 50 g Aurora (6,0%) - added during boil, boiled 5 m
1 ea 1 ea Fermentis US-05 Safale US-05

-Ukomljavanje sa 21,9 l vode temperature 74,26°C da bi se dobila temperatura komine 68°C
-Ispiranje sa 18,95 l vode temperature 75°

Ukupno potrebno vode za 30 litara sladovine: 40,85 l


Results generated by BeerTools Pro 1.5.23

uglavnom, okus (i miris) piva značajno ovise od sorte hmelja koju koristiš. ja sam na početku mislio da je to sve isto, ali sada, na primjer, samo pomirišem pivo i već mogu skontati koja sorta hmelja je u njemu. znači, totalno se razlikuju okusi i arome pojedinih sorti hmelja. pisao sam već i o tome dosta. aurora je dual purpose sorta hmelja, što znači da se može koristiti kako za aromu, tako i za gorčinu u pivu. aroma aurore je voćna (recimo to tako, tropska) i glavna nota u bouqetu je grejpfrut. međutim, ti sa aurorom nećeš postići ništa slično radleru, jer radler je nešto sasvim drugo. aurorom ćeš postići jako zahmeljeno pivo normalne alkoholne jačine, ali će biti jako pitko i osvježavajuće. u svakom slučaju radler je pored ovakvog piva, što bi rekli u mom selu, piša

što se tiče specijalnih sladova, uloga im je velika. bez specijalnog slada u pivu, to ti je kao da jedeš kroasan bez fila (baš mi je dobro poređenje palo na pamet)

konkretno ovdje mislim na crystal slad pošto je on najvažniji u svijetlim pivima. on daje karakteristike pivu koje zapravo i ne znam reći na našem jeziku, a na engleskom su to mouthfeel, body, chewiness. znači osjećaj "težine" piva na jeziku, to englezi zovu "tijelo" piva. to mora postojati u određenoj mjeri. da bi imao to "tijelo" mora ti ostati nešto viši FG (final gravity), a da bi ti ostao viši FG moraš dodati u njega specijalni slad jer on u sebi sadrži dosta dextrina koji su nefermentabilni i kvasac ih neće moći metabolizirati, tako da će nakon vrenja ostati u pivu i doprinijeti tom "tijelu" piva. korištenje isključivo baznog slada u receptu je moguće, ali onda očekuj izuzetno suho pivo, vodenaste teksture. ovo sve zavisi i od kvasca i od hmelja koji koristiš, kao i od hemijskog sastava vode, ali generalno gledano od 3-5% crystala minimalno bi trebalo biti u receptu. ako baš nemaš crystal, možeš ga i sam napraviti kod kuće od pilsnerskog slada, ali ima dosta posla oko toga i rezultati su nekonzistentni. ja sam ga pravio i bio sam zadovoljan.
ako želiš recept kako se pravi crystal ja ti mogu to dati, ali ipak preporučujem da kupiš crystal jer dosta imaš posla oko samog piva, sve ti je novo, pa da još i na to misliš.

Evo i od mene par pitanja:
1) Vidim da dosta cesto kuhas i da imas jos piva koja si pravio prije godinu dana. Interesuje me koliko cesto kuhas i koliko onda imas flasa da to sve uskladis? Jel pocnes praviti novu turu kad si flasirao prethodnu?
2) Danas idem da kupujem opremu za MLT. Kad sve to sastavim, na koji nacin da to sve dezinfikujem? Vidio sam na homebrewtalk forumu da se ljudi zale da su im clamps (ne mogu da se sjetim nase rijeci) korodirale iako su Stainless steel. Kakva su tvoja iskustva sa ovim?
3) Na jednom od prvih postova gdje si nabrajao potrebnu opremu rekao si jedan inox lonac, ali mislim da nam trebaju ustvari 2. Jer kad procijedis prvi put slad on ide u lonac u kojem si grijao vodu. Dakle drugu turu vode moras da grijes u drugom takvom ili sam ja tu nesto pobrkao?

Nevezano za pivo, ali ide jako dobro uz pivo ima li neko neki dobar recept za pravljenej domacih rostiljskih kobasica? Dakle, ne bi ih dimio vec samo za przenje.

ja imam 11 gajbi (znači 220 opranih boca sa skinutim etiketama). ovo sam vremenom prao i skidao etikete tako da sam sad miran. inače, najveći posao je prvo pranje flaša (jer su najčešće strašno prljave iznutra i moraš skinuti etikete), ali poslije kad ih opereš i u njih flaširaš svoje pivo, dovoljno je nakon svake konzumacije dobro vodom isprati svaku bocu i ona je opet spremna za punjenje (uz prethodnu dezinfekciju, naravno). kuham počesto tako da se pune gajbe moraju prazniti kako bih imao mjesta za nova punjenja. tu mi svesrdno pomažu prijetelji, rodbina, komšije, slučajni prolaznici i da ne zaboravim - poštar

što se tiče pitanja za MLT odgovor je jednostavan, svaki metal koji je označen sa oznakom SS ili INOX ne smije korodirati, a ako ipak korodira onda to nije SS. što se tiče dezinfekcije, pisao sam već i o tome - MLT nije potrebno dezinficirati. u kuhanju piva postoje dvije faze: nesterilna i sterilna. nesterilna faza je sve do trenutka dok ne pustiš vodu kroz chiller. znači ti kuhanjem u loncu sa hmeljom potpuno dezinficiraš sladovinu i ona je 100% sterilna. u svakom trenutku nakon kuhanja apsolutno svaki komad opreme koji dolazi u doticaj s pivom mora biti sterilan. znači fermentori, crijeva za pretakanje, posuđe za uzimanje uzoraka, airlockovi, hidrometar (ako ga ubacujemo direktno u pivo), flaše, čepovi, čepilica itd, itd... nadam se da je to jasno. čak i prostorija u kojoj se pretače ili flašira pivo ne bi smjela biti puno vlažna ili da zaudara na vlagu (šupe, podrumi i sl.)jer takvi prostori jednostavno iz zidova otpuštaju spore, bakterije i druge mikroorganizme koji zrakom mogu da dospiju u pivo i time ga kontaminiraju.


što se lonaca tiče, u pravu si, to sam zaboravio napomenuti. odnosno nije presudno, ali bilo bi jako važno imati i drugi lonac (manjeg kapacijteta od glavnog) u kojem se grije voda za ispiranje dok traje ukomljavanje.

što se kobaja tiče, to kupim kod svog mesara i ne bih da mu se mješam u posao. možda će neko drugi znati

Newcastle Brown Ale sam sinoc ponovo pio i genijalan je.

da, NBA je odlično pivo. često ga kupujem. a daj mi reci jesi ti u BiH ili si negdje vani? pošto vidim da imaš dostupne neke proizvode kojih baš i nema ovdje kod nas?

pozdrav svim pivarima

[landlord]

Hvala puno na iscrpnim odgovorima kao i uvijek.

Imam jos jedno pitanje vezano za lonac za kuhanje. Dolazi li lonac od aluminijuma u obzir? Dosta je jeftiniji od SS.

P.S. nisam u BiH. Ja sam u Chicago-u

[brewer]

Hvala puno na iscrpnim odgovorima kao i uvijek.

Imam jos jedno pitanje vezano za lonac za kuhanje. Dolazi li lonac od aluminijuma u obzir? Dosta je jeftiniji od SS.

P.S. nisam u BiH. Ja sam u Chicago-u

stotine tema po internetu koje obrađuju aluminum vs. stainless steel lonac. stotinu različitih mišljenja. sigurno je da aluminij ima svoje mane. sigurno je i to da ga moraš prvo pustiti da oskidira iznutra (da potamni) pa da bi bio siguran za korištenje, a to je stvarno naporno i peglativno. mnogo medicinskih studija je rađeno sa aspekta prehrambene tehnologije generalno o uticaju aluminija kao materijala za kuhanje hrane. neke su rekle jedno, a neke drugo (na primjer da konzumiranje hrane kuhane u aluminiju uzrokuje alzheimerovu bolest). uglavnom, ja bih potrošio tih nekoliko dolara više i kupio stainless steel, odnosno inox lonac. to ti je vrh i nema dalje. vječan, apsolutno zdravstveno siguran, praktičan.....

a ti si u chicagu, pa ti si na izvoru svega za home brewing. samo se poveži s kakvim klubom home brewera i ništa ne brigaj. u USA to je jako razvijeno. zavidim ti na dostupnosti i cijenama sirovina i opreme.