Thorgerson wrote: ↑20/12/2023 08:55
Evo sad vidimo suplju koju je i trojka prosula. Dok nisu bili na vlasti drvlje i kamenje. Sta je sad? Evo konkretno u Sarajevu ce 6 godina na vlasti i nista. Apsolutno nista stanje nije bolje. I ne da nije bolje. Nego je gore.
Problem je rjesiv. Ali niko ne zeli da ga rijesi.
- ukinuti lozista
- zabraniti sve ispod euro 4 da vozi po gradu.
Kraj price.
Ima jos jedan korak a to je obrazovanje naroda da razumije zasto se to treba uraditi. Ti sad da zabranis lozista i automobile, bilo bi drvlje i kamenje po onome ko to uradi. A objasnjenje je vise nego jednostavno. Vrlo bazna fizika ce objasniti zasto je ovaj zrak opasan. Ja cu probati pojednostaviti koliko mogu pa nek svako odluci za sebe:
Kad zumiras zrak na molekularni nivo, vidis mnogo N2 i O2 molekula, te jos nekih drugih u manjim kolicinama. Ove molekule skakucu tamo vamo u zavistnosti od energije koju imamo. Toplota bilo cega je zapravo nasa mjera koliko molekule u tome skakucu. Sto su molekule brze, to mi mjerimo vecu temperaturu. Ako je posuda zatvorena mi to mjerimo kao veci pritisak. Kada molekula vode dodje u zrak, ona je teza i zeli da padne na zemlju zbog gravitacije, ali sto je zrak topliji to se N2 i O2 brze krecu i ova molekula vode ne moze pasti jer non stop udara u neku od N2, O2 molekule. Zato ostaje u zraku. To mi mjerimo kao vlaznost zraka. Sto je topliji zrak, to se N2 i O2 brze krecu i to mogu primiti vise molekula vode u sebe i zadrzavati ih u zraku. Ako danas pada kisa a toplo je, onda imas mnogo molekula vode u zraku. Tokom noci se hladi zrak jer nema nove sunceve energije da ga grije. Hladniji zrak na molekularnom nivou je zapravo sporije kretanje N2 i O2, a to znaci manji sudari sa molekulama vode i to znaci da ne mogu zadrzati u zraku sve te molekule. One se sada nakupljaju i kada se zrak dovoljno ohladi dobijemo kisu. Medjutim, ako se ohladi taman toliko da vlaznost bude blizu 100% ali jos uvijek imaju dovoljno kretanja da zadrzavaju te molekule u vazduhu i opiru se gravitaciji, mi dobijamo fenomen koji se naziva magla. Boja magle ovisi o prelamanju svjetlosti jer voda u zraku cini da se svjetlost drugacije prelama od normalnog. Normalno je providan zrak. Zato bude siva, ili bijela boja oblaka (na visini) ili magle (nisko) a u principu je ista stvar na molekularnom nivou.
Gradovi poput Sarajeva, koji su u kotlini, rizikuju da se topli zrak zarobi tako sto dodje hladna struja iznad i sada topli zrak ne moze pobjeci nego je zarobljen i polako se hladi, sto znaci da se vlaznost povecava i kada dodje blizu 100% dobijes maglu. I to je sve normalno i bezopasno. Gdje pocinje opasnost? Pa nas organiam uzima O2 iz zraka. Disemo. N2 udje i izadje iz nas. Voda isto tako. No CO2, CO i sumporni gasovi ne izlaze tako lako. No oni nisu problem kada su u malim kolicinama, no lozista, automobili i ostali procesi koji emituju dodatne kolicine su problem iz jednostavno razloga sto ohladjen zrak zadrzava iste. Kao sto magla ne moze otici jer je hladna struja iznad, tako ni ovi gasovi ne mogu otici jer to je jedan zatvoren sistem. Kada se ovi stetni gasovi pomjesaju sa maglom, mi to nazivamo smog. Smog je zapravo magla sa kamarom stetnih gasova, koji ne idu nigdje jer ne mogu. Dokle god se zrak ne ohladi dovoljno da visak vode padne na zemlju i da se temperatura hladne struje ne izjednaci sa ovim toplijim zrakom na zemlji, dotle ce stetni gasovi biti tu. Jednom kada se zrak ohladi, voda padne na zemlju, tada moze doci do strujanja zraka i ove stetne cestice odu.
No to moze uzeti cijeli dan. A u toku tog dana ljudi voze automobile koji proizvode stetne gasove. Ljudi se griju na ugalj, cumur, pelet, gas. Gas je od svih i najbolji ako lijepo sagori. Proizvodi samo CO2 i dodatnu vodu. No ovi drugi proizvode otrovne gasove za ljude. Ti mislis da imas dimljak u kuci ali taj dim ne ide nigdje. Ti mislis da imas auspuh u autu, ali taj dim ne ide nigdje. Ostaje u Sarajevu samo se rasiri svuda i svakome. I ako svako vozi i lozi onda svi svakoga truju dok se zrak ne ohladi i ne omoguci mijesanje sa hladnom strujom iznad.
Zato nije dovoljno samo zabraniti automobile i lozista. Potrebno je edukovati ljude da razumiju sta je stetno u magli i zasto trebaju manje koristiti automobile i lozista. No paralelno s tim, treba im dati alternativu. Zato gradska uprava mora napraviti vise biciklistickih staza, popraviti javni prevoz i omoguciti svakom gradjaninu da mu jeftinije bude uzeti autobus, tramvaj ili biciklo i otici na posao. U evropskim gradovima su uveli i porez na guzve u gradu. Svaki put kada automobil udje u gradsku jezgru plati porez. Ali su paralelno s tim napravili dosta dobar javni prevoz i dosta biciklistickih/romobilskih staza. Benificije za elektricne automobile. Ovo je zajednicki problem i zahtjeva prvo razumjevanje sta je problem i onda pravljenje infrastrukture za alternativne nacine, pa tek onda zabrane lozista i automobila. Ili sve troje paralelno. To bi bilo najbolje.