#51 Re: Kako se suprotstaviti otimacini bosnjacke imovine u RS
Posted: 23/04/2012 11:16
Negdje potkraj devedesetih, svima je vec bilo jasno da mi, Janjarci hocemo svojim kucama i ni pod koju cijenu od toga necemo odustati. Opstrukcije su vrsene na najmorbidnije nacine, tako se desilo da su u ljeto 2000. god, tada malobrojni povratnici i njihova imovina, bili meta napada izbjeglica koji su zivjeli u Janji. Zapaljeno je nekoliko kuca, unisteno vise vozila, na srecu bez ljudskih zrtava, uz aminovanje lokalne policije. I ko zna sta bi se jos izdesavalo tih kobnih dana, da se nisu pojavile snage SFOR-a, da zastite povratnike. Medjutim, opstrukcije su i dalje nastavljene, pa se desavalo da ljudi izbjeglicama smjestenim u njihovim kucama placaju i po desetak hiljada maraka da im oslobode imovinu.
Kljuc problema je bio u tome, sto su tadasnje vlasti obecale ljudima, da su imanja koja su zauzeli, prakticno njihova, te da ih niko nece dirati. Na njihovu zalost, kako je vrijeme odmicalo, sve je bilo jasnije da ce svako uci u posjed svoje imovine, te da su ih slagali. I vlasti moraju da rijese problem tih petnaestak hiljada ljudi u Janji.
S jedne strane, velika povrsina zemlje koja je nakon 2. svj. rata nacionalizovana, a bila je vlasnistvo bogate i ugledne domicilne srpske porodice Petrovica, rapidno postaje predmet restitucije, te se vraca porodici Petrovic, koja promptno istu poklanja Srpskoj Pravoslavnoj crkvi, a ova dalje daje za pravljenje naselja izbjeglicama smjestenim u Janji. Tu se formira naselje sa preko hiljadu kuca. S druge strane, na drugoj lokaciji u Janji, koja je nakon 2. svj. rata, nacionalizovana od Avdage Musemica, janjarskog veleposjednika, takodje se gradi naselje za izbjeglice, ali ovdje se ne provodi restitucija, nego tadasnji titular vlasnistva poljoprivredno dobro "Semberija", poklanja parcele.
Kljuc problema je bio u tome, sto su tadasnje vlasti obecale ljudima, da su imanja koja su zauzeli, prakticno njihova, te da ih niko nece dirati. Na njihovu zalost, kako je vrijeme odmicalo, sve je bilo jasnije da ce svako uci u posjed svoje imovine, te da su ih slagali. I vlasti moraju da rijese problem tih petnaestak hiljada ljudi u Janji.
S jedne strane, velika povrsina zemlje koja je nakon 2. svj. rata nacionalizovana, a bila je vlasnistvo bogate i ugledne domicilne srpske porodice Petrovica, rapidno postaje predmet restitucije, te se vraca porodici Petrovic, koja promptno istu poklanja Srpskoj Pravoslavnoj crkvi, a ova dalje daje za pravljenje naselja izbjeglicama smjestenim u Janji. Tu se formira naselje sa preko hiljadu kuca. S druge strane, na drugoj lokaciji u Janji, koja je nakon 2. svj. rata, nacionalizovana od Avdage Musemica, janjarskog veleposjednika, takodje se gradi naselje za izbjeglice, ali ovdje se ne provodi restitucija, nego tadasnji titular vlasnistva poljoprivredno dobro "Semberija", poklanja parcele.



