Forum Klix.ba

Brus Lee wrote:Aditiv nije lijek i on ne lijeci. Aditiv je, kao sto mu samo ime kaze - dodatak.

Nisam ni ja reko da lječi ali se dodaju da bi bili podnošljiviji za organizam i slično samim ti olakšava lječenje.Meni daju CIPROL mene želudac razvali daju mi neki drugi neznam ime ja ni osjetio stim moram dvije kutije ciprola ovog jednu četvrtinu manje po broju tableta,a sastav identičan ista veličina tableta po miligramima što bi naš nareod reko >>isto sra.e drugo pakovanje<< .Na pitanje u čemu je razlika u apoteci kaže >>samo ovaj ima dodatak da se lakše rastvori<< mada taj dodatak nisam našo da piše .

Gray wrote:Ne funkcionišu patenti na taj način, negi upravo obrnuto. Prilikom patentiranja sve informacije vezane za patent postaju dostupne javnosti. Stvar sa patentom je upravo da osoba stručna u toj oblasti može u potpunosti napraviti isti proizvod prateći informacije iz patenta.

Patent se pravi upravo da neko nebi to uradio jer ako imaš patent kažeš moje nemoš to ti praviti možeš ali plati. Ti možeš praviti sličan ljek skoro pa identičan ali skoro, samim ti izostavljanjem nekod djela ili umanjivanja ili dodavanja dobijaš razliku u ljeku i djelovanju.A svaki idijot sa poznavanjem hemije i mogućnostima nemora biti stručnjak u toj oblasti može rastvoriti tabletu i reći njen sastav . I zato se patentuje sve da bi mogo prodati licencu da neko drugi ko nije platio to nebi tako pravio itd...

Gray wrote:

dedi wrote:Zakonski je isto tako definisano i da firme mogu stititi svoj proizvod patent izum i u tome je fazon svi oni dodaju adetive od ljekova hrane pa nadalje adetivi moraju biti odobreni ali ne i prikazani koji ili koliko to ti je upravo X.

Ne funkcionišu patenti na taj način, negi upravo obrnuto. Prilikom patentiranja sve informacije vezane za patent postaju dostupne javnosti. Stvar sa patentom je upravo da osoba stručna u toj oblasti može u potpunosti napraviti isti proizvod prateći informacije iz patenta.

NE dok ne istekne patent.

babyline wrote:

BIONA wrote:Homeopatija rules

mislis- nista se nicim lijeci? right...
to su upravo stvari na kojima se zaradjuje.

dedi wrote:

Brus Lee wrote:Aditiv nije lijek i on ne lijeci. Aditiv je, kao sto mu samo ime kaze - dodatak.

Nisam ni ja reko da lječi ali se dodaju da bi bili podnošljiviji za organizam i slično samim ti olakšava lječenje.Meni daju CIPROL mene želudac razvali daju mi neki drugi neznam ime ja ni osjetio stim moram dvije kutije ciprola ovog jednu četvrtinu manje po broju tableta,a sastav identičan ista veličina tableta po miligramima što bi naš nareod reko >>isto sra.e drugo pakovanje<< .Na pitanje u čemu je razlika u apoteci kaže >>samo ovaj ima dodatak da se lakše rastvori<< mada taj dodatak nisam našo da piše .

Gray wrote:Ne funkcionišu patenti na taj način, negi upravo obrnuto. Prilikom patentiranja sve informacije vezane za patent postaju dostupne javnosti. Stvar sa patentom je upravo da osoba stručna u toj oblasti može u potpunosti napraviti isti proizvod prateći informacije iz patenta.

Patent se pravi upravo da neko nebi to uradio jer ako imaš patent kažeš moje nemoš to ti praviti možeš ali plati. Ti možeš praviti sličan ljek skoro pa identičan ali skoro, samim ti izostavljanjem nekod djela ili umanjivanja ili dodavanja dobijaš razliku u ljeku i djelovanju.A svaki idijot sa poznavanjem hemije i mogućnostima nemora biti stručnjak u toj oblasti može rastvoriti tabletu i reći njen sastav . I zato se patentuje sve da bi mogo prodati licencu da neko drugi ko nije platio to nebi tako pravio itd...

Patent daje zaštitu firmama ali ne tako što drži informacije tajnima. Informacije vezane za patent postaju javne (zato firme nekada ne žele da patantiraju tehnologiju gdje je lako zaobići patent nego je štite na druge načine), ali držalac patenta ima pravo da se suprotstavi korištenju patenta od strane drugih. Ali su informacije vezane za patent javno dostupne (ne znači da su automatski sve informacije vezane za lijek dostupne, nego samo zapatent koji je dio lijeka).

ako kod tebe homeopatija djeluje, super je da mozes ustedjeti...
naucno nije dokazana (sumnjam da ce ikada i biti)- bilo bi idealno da se ustvrdi naucna utemeljenost- vrlo jeftina proizvodnja, nula nuspojava...to bi bio idealan lijek...
od ljudi koji je uzimaju...pa...tu su tegobe poput nocnog znojenja, bolnih menstruacija, umor, neraspolozenje, suhi kasalj, curenje nosa i sl.
sve sto bi se moglo (a ne mora) podvesti pod psihosomatiku. nije problem kada je uzrok zaista psihosomatski. problem je kad je uzrok organske prirode.

samo recimo ljudi koji duboko vjeruju u homeowhatever (slučaj iz bliske porodice), kada im se kaže da imaju rak, nešto odmah prestaju sa homeowhatever i idu pravac na kemoterapiju.

nije naucno dokazana. postoji vise od dvjesto godina i nije naucno dokazana. postoje pojedinacni izvjestaji koji se broje koliko ovo sto mi sad pricamo.


homeopatija je usla pod ono sto vani podrazumijeva zdravstveno osiguranje ne zato sto je naucno dokazana (npr. akupunktura, inace TCM su mnogo vise plauzibilni, mjerljivi i dokazivi), nego zato sto je popularna. bukvalno zato sto je- unosna, isplativa. ne zato sto je djelotvorna. kapitalizam. sjeli celni ljudi i rekli- ljudi, ovo se pravo trazi...hocemo li pokrivati ovo?cifre ne lazu... - hocemo.
ako je neko oboljenje vise psihickog porijekla, posljedica dusevnog stanaj (termin je psihosomatika) onda lijek za to i ne mora uvijek biti naucno dokazan (psiholozi se mozda ne bi slozili sa ovim). jer psiha je...nesto drugo. a dobar dio bolesti jeste upravo cista psihosomatika.
znaci- naravno da se moze koristiti, i to sa uspjehom.

sada lijepo kazes da nisi protiv lijekova, ali u svom prvom postu si jasno imala alternativu lijekovima- homeopatiju.
homeopatija nije teska shvatiti zato sto nema hemijskog dejstva, nego zato sto nema logike.
ako ces o njihovom osnovnom principu...o pamcenju vode...mislim, ako voda ima pamcenje...pomisli samo sta ti je u casi iz pipe (ima tema ).

ja ne negiram alternativnu medicinu- ni najmanje. prije svega jer medicinu ne smatram jednakom opravci auta. ne negiram ni psihosomatsko porijeklo mnogih oboljenja. ne negiram i duhovni i organski pristup lijecenju- ali negiram sarlatanstvo i lazne mesije.
a takvih je najvise medju onima koji propagiraju alternativnu medicinu. nula medicinskog znanja i jaka prica. takvi odlazu necije lijecenje, takvi gube dragocjeno vrijeme, daju lazne nade i naravno- uzimaju pare. jer- s druge strane, organske- mi jesmo cista hemija...nasi geni su cista hemija...i sve...ama bas sve ima i nuspojave...sjedi i pojedi 1/2-1 kg mrkve pa ces vidjeti o cemu govorim...
ne mozes tek tako svima reci: homeopatija
nasa zivotna filozofija nas cini prijemcivim na pricu o nekoliko kuglica, nema nuspojava, 100% prirodno...sve dobijes, nista ne rizikujes...i nista ne moras promijeniti kod sebe...
i nije meni problem sto se nekome to svidja, ne okreci teze...
problem mi je kad neko to sto mu se svidja, sto nije nigdje dokazano bez ikakve odgovornosti predstavlja kao alternativu protiv "zlih" kompanija...takve smione izjave nekoga mogu kostati previse.

pa sto si se stisla- napisi kakvu si sliku o homeopatiji dobila i na osnovu cega.
znas kako je to u nauci...ne moram ja tebi dokazivati da ne djeluje- nego ti meni da djeluje.

thousands of voices wrote:Dokazano iz prve ruke:
Xiclav - Bosnalijekov u odnosu na Amoxiklav - slovenacki, slabije djeluje i izaziva stomacne probleme. Prvi ide na recept, drugi se placa puna cijena. Meni se doktorica cudila u smislu "pa ako vec hoces da placas..." kad sam trazila recept za slovenacki proizvod.
U apoteci sam sa farmaceutkinjom poredila sastav - potpuno isti ali djelovanje - nidje veze...

Bosnalijek je pakovao (a mislim da još pakuje) Lekov Amoxiklav i prodaje kod nas na trzištu ka Xiclav
A uz Xiklav se uvijek preporučuje uzimanje nekg lijeka za crijevnu floru (Linex i sl)

ActionWoman wrote:

alibegoa wrote:Ja znam da sam dobio gnojnu anginu prvi put u Austriji i mislio da ću umrijeti, otišao doktoru,ovaj me pogledao, nasmijao se i dao mi recept što je se ispostavilo da su neke tri tabletice za tri dana. Kontam hoću da umrem, a ovaj mi daje tri tabletice. Popijem jednu i do kraja dana kao nov, nisam mogao vjerovati. Popijem i druge dvije za nedaj bože. (kud ne zapamti kako su se zvale tablete)

U Bosni dobijem gnojnu anginu i sav sretam odem doktoru u dom zdravlja da me popravi. Da on meni te neke Bosna lijekove tablete po tri svaki dan. Kontam šta je sad ovo i boga mi sa njima jedva preživim 14 dana muke bolova i bolovanja.

Mozda ti je Austrijanac slozio Sumamed (tri tablete pakovanje).

100 %

thousands of voices wrote:Dokazano iz prve ruke:
Xiclav - Bosnalijekov u odnosu na Amoxiklav - slovenacki, slabije djeluje i izaziva stomacne probleme. Prvi ide na recept, drugi se placa puna cijena. Meni se doktorica cudila u smislu "pa ako vec hoces da placas..." kad sam trazila recept za slovenacki proizvod.
U apoteci sam sa farmaceutkinjom poredila sastav - potpuno isti ali djelovanje - nidje veze...

Ovdje nesto ne stima.
Amoxiclav je Lek-Ljubljana, odnosno Sandoz grupa.
Xiclav je Bosnalijekovo trgovacko ime, a porijeklo je Sandoz. Bosnalijek to isto samo stavi u svoju kutiju.

Dakle potpuno ista tableta, a to se mozes uvjeriti ako otvoris oba pakovanja.

dedi wrote:Zakonski je isto tako definisano i da firme mogu stititi svoj proizvod patent izum i u tome je fazon svi oni dodaju adetive od ljekova hrane pa nadalje adetivi moraju biti odobreni ali ne i prikazani koji ili koliko to ti je upravo X.

SVI sastojci MORAJU biti prijavljeni. Takav je zakon svuda u svijetu. Isti zakon stiti izumitelja da niko drugi na svijetu nema pravo da proizvodi isti lijek 5 godina dok traje patentna zastita.

Nije fol u sastojku x. Nije to coca-cola. Fol je u tehnologiji, tj. nacinu proizvodnje i kvaliteta aktivnih i pomocnih sastojaka. To se kaze bioraspolozivost. Ne mora u svakoj tableti ista kolicina aktivne materije biti raspoloziva organizmu na jednak nacin. Zavisi od toga sta vec imas u zelucu ili krvi, kao i sta je dodato u tabletu i na koji nacin (kakva je granulacija, susenje, filmovanje, itd.). Nije to bas tako jednostavna stvar kao prepisati recept za kolace. I tu ces se zahebati vise puta dok ne nabodes pravo, a sa lijekovima se ne mozes osloniti na obicno kusanje kao u kuhinji. Zato postoje laboratorije, ispitivanja, pa specijalizacije za te iste koji ce to raditi, itd. Znalo se desiti i da laboratorijska ispitivanja pokazu jedno, a klinicki testovi drugo, pa onda nadji razlog...

alibegoa wrote:Ja znam da sam dobio gnojnu anginu prvi put u Austriji i mislio da ću umrijeti, otišao doktoru,ovaj me pogledao, nasmijao se i dao mi recept što je se ispostavilo da su neke tri tabletice za tri dana. Kontam hoću da umrem, a ovaj mi daje tri tabletice. Popijem jednu i do kraja dana kao nov, nisam mogao vjerovati. Popijem i druge dvije za nedaj bože. (kud ne zapamti kako su se zvale tablete)

U Bosni dobijem gnojnu anginu i sav sretam odem doktoru u dom zdravlja da me popravi. Da on meni te neke Bosna lijekove tablete po tri svaki dan. Kontam šta je sad ovo i boga mi sa njima jedva preživim 14 dana muke bolova i bolovanja.

Trebao si traziti od doktora Bosnalijekov Azomex ili Farmavita Azitromicin, i isto bi ti bilo kao i sa tim austrijskim.

Gray wrote: Patent daje zaštitu firmama ali ne tako što drži informacije tajnima. Informacije vezane za patent postaju javne (zato firme nekada ne žele da patantiraju tehnologiju gdje je lako zaobići patent nego je štite na druge načine), ali držalac patenta ima pravo da se suprotstavi korištenju patenta od strane drugih. Ali su informacije vezane za patent javno dostupne (ne znači da su automatski sve informacije vezane za lijek dostupne, nego samo zapatent koji je dio lijeka).

I šta sam ja reko ?

dedi wrote:Zakonski je isto tako definisano i da firme mogu stititi svoj proizvod patent izum i u tome je fazon svi oni dodaju adetive od ljekova hrane pa nadalje adetivi moraju biti odobreni ali ne i prikazani koji ili koliko to ti je upravo X.

Dobro ja sam reko adetiv ili x supstanca ali to je upravo to što ti kažeš oni registriraju i objave supstance koje direkt utječu na lječenje ali ne i one supstance koje utječu na rastvorljivost ljeka brzinu djelovanja apsorbiranje itd... koje međutim indirektno utječu samim svojim utjecajem da ga organizam lakše prihvata.

quasar wrote:
SVI sastojci MORAJU biti prijavljeni. Takav je zakon svuda u svijetu. Isti zakon stiti izumitelja da niko drugi na svijetu nema pravo da proizvodi isti lijek 5 godina dok traje patentna zastita.

Nije fol u sastojku x. Nije to coca-cola. Fol je u tehnologiji, tj. nacinu proizvodnje i kvaliteta aktivnih i pomocnih sastojaka. To se kaze bioraspolozivost. Ne mora u svakoj tableti ista kolicina aktivne materije biti raspoloziva organizmu na jednak nacin. Zavisi od toga sta vec imas u zelucu ili krvi, kao i sta je dodato u tabletu i na koji nacin (kakva je granulacija, susenje, filmovanje, itd.). Nije to bas tako jednostavna stvar kao prepisati recept za kolace. I tu ces se zahebati vise puta dok ne nabodes pravo, a sa lijekovima se ne mozes osloniti na obicno kusanje kao u kuhinji. Zato postoje laboratorije, ispitivanja, pa specijalizacije za te iste koji ce to raditi, itd. Znalo se desiti i da laboratorijska ispitivanja pokazu jedno, a klinicki testovi drugo, pa onda nadji razlog...

Nije cola ne govorim o aktivnim sastojcima X SUPSTANCA NIJE LJEK samo dio koji je dodat u ljek što quaser rece:

quasar wrote: Ne mora u svakoj tableti ista kolicina aktivne materije biti raspoloziva organizmu na jednak nacin. Zavisi od toga sta vec imas u zelucu ili krvi, kao i sta je dodato u tabletu i na koji nacin (kakva je granulacija, susenje, filmovanje, itd.).

Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH:

Član 74(4)

"Nosilac dozvole za stavljanje lijeka u promet, proizvođači lijekova, pravna i fizička lica koja obavljaju promet lijekova ili pravna i fizička lica koja nastupaju u njihovo ime ili njihova udruženja, ne smiju nuditi neposrednu ili posrednu materijalnu korist licima koja propisuju ili izdaju lijekove."

član 132.

"Novčanom kaznom u iznosu od 20.000 KM do 50.000 KM kaznit će se pravno lice, nosilac dozvole za stavljanje lijeka u promet ili drugo pravno lice ako:

...d) ponudi neposrednu ili posrednu materijalnu korist licu koje propisuje ili izdaje lijek
(član 74. stav (4));"

Garant nema ovoga kod nas jer nisam nikad čuo da su ikoga kaznili po ovom osnovu

dedi wrote:

dedi wrote:Zakonski je isto tako definisano i da firme mogu stititi svoj proizvod patent izum i u tome je fazon svi oni dodaju adetive od ljekova hrane pa nadalje adetivi moraju biti odobreni ali ne i prikazani koji ili koliko to ti je upravo X.

Dobro ja sam reko adetiv ili x supstanca ali to je upravo to što ti kažeš oni registriraju i objave supstance koje direkt utječu na lječenje ali ne i one supstance koje utječu na rastvorljivost ljeka brzinu djelovanja apsorbiranje itd... koje međutim indirektno utječu samim svojim utjecajem da ga organizam lakše prihvata.

quasar wrote:
SVI sastojci MORAJU biti prijavljeni. Takav je zakon svuda u svijetu. Isti zakon stiti izumitelja da niko drugi na svijetu nema pravo da proizvodi isti lijek 5 godina dok traje patentna zastita.

Nije fol u sastojku x. Nije to coca-cola. Fol je u tehnologiji, tj. nacinu proizvodnje i kvaliteta aktivnih i pomocnih sastojaka. To se kaze bioraspolozivost. Ne mora u svakoj tableti ista kolicina aktivne materije biti raspoloziva organizmu na jednak nacin. Zavisi od toga sta vec imas u zelucu ili krvi, kao i sta je dodato u tabletu i na koji nacin (kakva je granulacija, susenje, filmovanje, itd.). Nije to bas tako jednostavna stvar kao prepisati recept za kolace. I tu ces se zahebati vise puta dok ne nabodes pravo, a sa lijekovima se ne mozes osloniti na obicno kusanje kao u kuhinji. Zato postoje laboratorije, ispitivanja, pa specijalizacije za te iste koji ce to raditi, itd. Znalo se desiti i da laboratorijska ispitivanja pokazu jedno, a klinicki testovi drugo, pa onda nadji razlog...

Nije cola ne govorim o aktivnim sastojcima X SUPSTANCA NIJE LJEK samo dio koji je dodat u ljek što quaser rece:

quasar wrote: Ne mora u svakoj tableti ista kolicina aktivne materije biti raspoloziva organizmu na jednak nacin. Zavisi od toga sta vec imas u zelucu ili krvi, kao i sta je dodato u tabletu i na koji nacin (kakva je granulacija, susenje, filmovanje, itd.).

SVI sastojci moraju biti navedeni. Od strucnosti proizvodjaca zavisi kako ce i na koji nacin dodavati to u gotov lijek. Od toga zavisi kvalitet.
Npr. u sampitu ide brasno, secer i jaja. Zumance i brasno koristis za koru, bjelance za kremu, a secer ces staviti na kraju mjesanja.
Zahebi nesto, nece nista valjati.

alphonse kauders wrote:Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH:

Član 74(4)

"Nosilac dozvole za stavljanje lijeka u promet, proizvođači lijekova, pravna i fizička lica koja obavljaju promet lijekova ili pravna i fizička lica koja nastupaju u njihovo ime ili njihova udruženja, ne smiju nuditi neposrednu ili posrednu materijalnu korist licima koja propisuju ili izdaju lijekove."

član 132.

"Novčanom kaznom u iznosu od 20.000 KM do 50.000 KM kaznit će se pravno lice, nosilac dozvole za stavljanje lijeka u promet ili drugo pravno lice ako:

...d) ponudi neposrednu ili posrednu materijalnu korist licu koje propisuje ili izdaje lijek
(član 74. stav (4));"

Garant nema ovoga kod nas jer nisam nikad čuo da su ikoga kaznili po ovom osnovu

Ih, kako se danas samo paze ljekari, da samo znas. Ljetovanja, laptopi, kongresi...
Sve po zakonu. Dobiju studijsko putovanje u Sharm el sheikh, Kongres u Abu-Dabiju, laptop da mogu pratiti najnovije radove objavljene na netu, itd.
A ne moraju propisati nista, samo sljedeci put ce biti preskoceni.

quasar wrote:

dedi wrote:Zakonski je isto tako definisano i da firme mogu stititi svoj proizvod patent izum i u tome je fazon svi oni dodaju adetive od ljekova hrane pa nadalje adetivi moraju biti odobreni ali ne i prikazani koji ili koliko to ti je upravo X.

SVI sastojci MORAJU biti prijavljeni. Takav je zakon svuda u svijetu. Isti zakon stiti izumitelja da niko drugi na svijetu nema pravo da proizvodi isti lijek 5 godina dok traje patentna zastita.

Samo što patentna zaštita nije 5 nego 20 godina, s tim da farmaceutske firme moraju prijaviti patente za lijekove daleko prije nego ih puste na tržište, prije izvođenja kliničkih studija i dobivanja dozvole za stavljanje u promet lijekova, tako da tu izgube 10-15 godina, tako da im na kraju uglavnom ostane oko 5 do 7 godina, s tim da mogu dobiti dodatnu zaštitu u SAD i EU od nekoliko godina, čini mi se da je dodatnih 5 godina.

tako nekako to ide...
optuzi se nekoga za povrsan ili zabetoniran stav...ne kaze se nista konkretno i jos na kraju ispadne ugrozena...
i- ako si propustila procitati- daleko od toga da ja ne zelim da tvoja homeopatija djeluje...rekoh, ovo je vec treci put, mislim: bilo bi mi drago da postoje povoljni lijekovi, koji djeluju, a nemaju nikakvih nuspojava. nemam ni najmanjeg razloga da zelim drugacije
btw...i ja zelim manje gladi i bolesti u svijetu.

quasar wrote:

alibegoa wrote:Ja znam da sam dobio gnojnu anginu prvi put u Austriji i mislio da ću umrijeti, otišao doktoru,ovaj me pogledao, nasmijao se i dao mi recept što je se ispostavilo da su neke tri tabletice za tri dana. Kontam hoću da umrem, a ovaj mi daje tri tabletice. Popijem jednu i do kraja dana kao nov, nisam mogao vjerovati. Popijem i druge dvije za nedaj bože. (kud ne zapamti kako su se zvale tablete)

U Bosni dobijem gnojnu anginu i sav sretam odem doktoru u dom zdravlja da me popravi. Da on meni te neke Bosna lijekove tablete po tri svaki dan. Kontam šta je sad ovo i boga mi sa njima jedva preživim 14 dana muke bolova i bolovanja.

Trebao si traziti od doktora Bosnalijekov Azomex ili Farmavita Azitromicin, i isto bi ti bilo kao i sa tim austrijskim.

Ili Plivin Sumamed, koji je prvi patentirani azitromicin. Od Sumameda je sve krenulo. Prvi je licencu od Plive kupio Pfizer.

Brus Lee wrote:

quasar wrote:
Trebao si traziti od doktora Bosnalijekov Azomex ili Farmavita Azitromicin, i isto bi ti bilo kao i sa tim austrijskim.

Ili Plivin Sumamed, koji je prvi patentirani azitromicin. Od Sumameda je sve krenulo. Prvi je licencu od Plive kupio Pfizer.

Samo sam mu BH lijekove spomenuo jer je prica da oni kao ne valjaju.
Ja znam da ljudi iz Bosnalijeka i Farmavite trose lijekove koji se kod njih prave, a meni to mnogo govori.

sad ste me bezveze istripovali, meni svaki antibiotik djeluje (doduse, neki mi ne odgovaraju, npr onaj glupi doksiciklin od belupa, od njeg mi redovno bude lose), svake tablete za bolove, ma sve.
a sad cu umislit da ne djeluje jer je nase.

alica.k wrote:sad ste me bezveze istripovali, meni svaki antibiotik djeluje (doduse, neki mi ne odgovaraju, npr onaj glupi doksiciklin od belupa, od njeg mi redovno bude lose), svake tablete za bolove, ma sve.
a sad cu umislit da ne djeluje jer je nase.

Ma pusti bezveze su to price. Moze biti da se desi da ti neki ne odgovara, ali nekom drugom odgovara. Nije generalno lose. Jako je vazno postovati uzimanje lijeka prema uputstvu, nekima smeta hrana, nekima mlijeko, itd.
Pogotovo kad se govori o Bosnalijekovim anatibioticima, betalaktamskim i cefalosporinskim, oni su svi porijeklom iz Sandoza.
Pa mi onda ljekar kaze nemojte Bosnalijekov uzmite Lekov ili Krkin, a znam da i Lek i Krka iz istog izvora uzimaju.
Sta onda da mislim o ljekaru kad vidim da me folira u oci i ne trepce.

quasar wrote:

thousands of voices wrote:Dokazano iz prve ruke:
Xiclav - Bosnalijekov u odnosu na Amoxiklav - slovenacki, slabije djeluje i izaziva stomacne probleme. Prvi ide na recept, drugi se placa puna cijena. Meni se doktorica cudila u smislu "pa ako vec hoces da placas..." kad sam trazila recept za slovenacki proizvod.
U apoteci sam sa farmaceutkinjom poredila sastav - potpuno isti ali djelovanje - nidje veze...

Ovdje nesto ne stima.
Amoxiclav je Lek-Ljubljana, odnosno Sandoz grupa.
Xiclav je Bosnalijekovo trgovacko ime, a porijeklo je Sandoz. Bosnalijek to isto samo stavi u svoju kutiju.

Dakle potpuno ista tableta, a to se mozes uvjeriti ako otvoris oba pakovanja.

Koristili smo sirup. Na istom djetetu (u pitanju uvijek bila streptokoka) ova dva sirupa nisu jednako djelovala.
Nesto definitivno ne stima.

thousands of voices wrote:

quasar wrote:

thousands of voices wrote:Dokazano iz prve ruke:
Xiclav - Bosnalijekov u odnosu na Amoxiklav - slovenacki, slabije djeluje i izaziva stomacne probleme. Prvi ide na recept, drugi se placa puna cijena. Meni se doktorica cudila u smislu "pa ako vec hoces da placas..." kad sam trazila recept za slovenacki proizvod.
U apoteci sam sa farmaceutkinjom poredila sastav - potpuno isti ali djelovanje - nidje veze...

Ovdje nesto ne stima.
Amoxiclav je Lek-Ljubljana, odnosno Sandoz grupa.
Xiclav je Bosnalijekovo trgovacko ime, a porijeklo je Sandoz. Bosnalijek to isto samo stavi u svoju kutiju.

Dakle potpuno ista tableta, a to se mozes uvjeriti ako otvoris oba pakovanja.

Koristili smo sirup. Na istom djetetu (u pitanju uvijek bila streptokoka) ova dva sirupa nisu jednako djelovala.
Nesto definitivno ne stima.

Vjeruj da je 100% isto. Ista fabrika pravi (Sandoz u Austriji) Lek i Bosnalijek samo lijepe svoje etikete. Mislim da je cak i bocica osim etikete potpuno ista.
Mislim da cak i Krka ima istog snabdjevaca.
Inace u cijeloj Evropi imas samo nekoliko proizvodjaca supstance te vrste antibiotika, a manipulacija i pakovanje su pod jako strogim rezimom iz raznih razloga. Tako da se primarno pakovanje (blister, bocica) uvijek radi na mjestu proizvodnje, a sekundarno (kutija, etikete) kod ugovornih partnera.
Sta je razlog za taj tvoj subjektivni dojam, ne znam, ali ako ste pili jedan pa drugi, mozda je samo trebalo produziti terapiju. Ili je nesto drugo smanjilo dejstvo jedne terapije.
Xyclav-Amoxiclav sirup se uzima na prazan stomak, neposredno pred obrok.