Pozdrav
ne znam da li je pravo mjesto za postaviti pitanje ovdje ali da probam:
Pdv obaveznik od početka (2006) pa do 31.12. 2010. godine (trajni prestanak)
tip je str ali kao trafika bez obaveze kase
osnovni promet su bile prodaja dopuna za mobilne mreže i cigare
dopune knjižim kao normalan promet ali u 9 mjesecu 2006 dolazi do promjene načina knjiženja dopuna a ja to ne znam, i dalje knjižim kao promet cijeli iznos a trebala sam samo proviziju i nastaje velika razlika u mom prikazanom ulaznom i izlaznom iznosu PDV-a dok obaveza plaćanja PDV-a ostaje ista što je redovno i uplaćeno
bila mi revizija i pošalju mi 1000 KM kazne zbog nepravilno popunjene PDV prijave (za period od 9/2006 do 12/2010)
ima li mi se koristi žaliti, koliki mogu biti sudski troškovi, da li mi mogu povećati kaznu?
ili ipak da se pomirim s tim i platim kaznu?
sve kontam da imam šanse za oslobađanje od odgovornosti jer je PDV koji sam uplaćivala isti koliko je i trebalo samo što su stavke ulaznog i izlaznog PDV-a znatno uvećane, znači nema dodatnog PDV-a za uplatu
unaprijed se zahvaljujem na savjetima
Pomoc racunovodje!!!
Moderator: anex
-
forumaš2011
- Posts: 76
- Joined: 10/11/2011 10:04
#52 Re: Pomoc racunovodje!!!
Nemam iskustva s knjiženjem kartica, ako ima neki stav UIO za to knjiženje i ako po njemu treba knjižit samo proviziju onda je greška, a ako nema stava po tom knjiženju imaš osnova za žalbu.kokolina wrote:Pozdrav
ne znam da li je pravo mjesto za postaviti pitanje ovdje ali da probam:
Pdv obaveznik od početka (2006) pa do 31.12. 2010. godine (trajni prestanak)
tip je str ali kao trafika bez obaveze kase
osnovni promet su bile prodaja dopuna za mobilne mreže i cigare
dopune knjižim kao normalan promet ali u 9 mjesecu 2006 dolazi do promjene načina knjiženja dopuna a ja to ne znam, i dalje knjižim kao promet cijeli iznos a trebala sam samo proviziju i nastaje velika razlika u mom prikazanom ulaznom i izlaznom iznosu PDV-a dok obaveza plaćanja PDV-a ostaje ista što je redovno i uplaćeno
bila mi revizija i pošalju mi 1000 KM kazne zbog nepravilno popunjene PDV prijave (za period od 9/2006 do 12/2010)
ima li mi se koristi žaliti, koliki mogu biti sudski troškovi, da li mi mogu povećati kaznu?
ili ipak da se pomirim s tim i platim kaznu?
sve kontam da imam šanse za oslobađanje od odgovornosti jer je PDV koji sam uplaćivala isti koliko je i trebalo samo što su stavke ulaznog i izlaznog PDV-a znatno uvećane, znači nema dodatnog PDV-a za uplatu
unaprijed se zahvaljujem na savjetima
Što se tiče PDV prijave, ukoliko je trebalo samo proviziju knjižit po nekom stavu, teoreski nije ispravno popunjena mada to nije imalo uticaja na konačnu ovavezu za PDV ali ima za statističke podatke, kazna se naplaćuje i za kolone 32, 33 i 34 ako nisu uredno popunjene ili kod izvoza ako nije uzeta statistička vrijednost za vrijednost u PDV prijavi,itd.
Kaznu vjerovatno neće povećat ali imaju sudski troškovi ukoliko izgubiš spor, a i advokati nisu jeftini. Imaj na umu da sudija gleda šta piše na papiru jer normalno nije stručnjak za računovodstvo tako da se strogo drži zakona.
nadam se da je makar malo bilo od pomoći ovo moje piskaranje
-
kokolina
- Posts: 226
- Joined: 03/12/2006 15:55
- Location: mostar
#53 Re: Pomoc racunovodje!!!
svakako hvala na odgovoru
konkretno se radi o razlici od nekih 35 000 KM u polju 32 - krajnja potrošnja
za period od 52 mjeseca što je po meni zanemarivo
sutra ću otići do suda pa ukoliko sudski troškovi nisu preveliki probaću se žaliti a advokata nisam ni mislila uzimati jer ja bi se branila jedino gore navedenom činjenicom a obrazac za traženje sudskog odlučivanja su mi već poslali iz uprave za PDV
konkretno se radi o razlici od nekih 35 000 KM u polju 32 - krajnja potrošnja
za period od 52 mjeseca što je po meni zanemarivo
sutra ću otići do suda pa ukoliko sudski troškovi nisu preveliki probaću se žaliti a advokata nisam ni mislila uzimati jer ja bi se branila jedino gore navedenom činjenicom a obrazac za traženje sudskog odlučivanja su mi već poslali iz uprave za PDV
-
Ricken
- Posts: 6053
- Joined: 03/05/2011 23:00
- Location: Tamo na jugu daleko od sjevera
- Contact:
#54 Re: Pomoc racunovodje!!!
Svojim objašnjenjem iz 2006. godine UIO je propisala slijedeće:
Članom 4. stav (3) tačka 2. Zakona o porezu na dodatu vrijednost („Službeni
glasnik Bosne i Hercegovine“, broj: 9/05 i 35/05) prometom dobara smatra se isporuka
dobara po ugovoru na osnovu kojeg se plaća provizija pri kupovini ili prodaji dobara.
Obzirom da je u konkretnom slučaju riječ o pružanju usluga posredovanja u prodaji usluga
ili pružanju usluga po ugovoru na osnovu kojeg se plaća provizija, proizilazi da ne postoji
pravni osnov da bi se ovakve usluge posredovanja mogle tretirati prometom dobara. Dalje
članom 8. stav (1) Zakona prometom usluga, u smislu ovog zakona, smatraju se svi poslovi i
radnje izvršene u okviru obavljanja privredne djelatnosti, a koji ne čine promet dobara iz
članova 4-7 ovog zakona, iz čega proizilazi da pružene usluge posredovanja ili zastupanja u
prodaji pre paid kartica predstavljaju promet usluga u smislu Zakona o PDV-a.
Sama prodaja pre paid kartica u praksi najčešće nema obilježja direktne prodaje između
operatera i krajnjeg korisnika, već se obično u „lancu“ pojavljuje i zastupnik koji u ime i za
račun operatera vrši distribuciju i prodaju istih. Isporuka kartica od strane operatera
posredniku nema obilježja prometa dobara, već operater samo daje ovlaštenje posredniku da
prodaje kartice krajnjim korisnicima usluga mobilne telefonije. Dakle, riječ je o klasičnom
obliku posredovanja, tj. pružanju usluga posredovanja operaterima od strane posrednika.
Propisi koji uređuju oblast trgovine u Bosni i Hercegovini takođe uređuju posredovanje
kao poseban način prodaje usluga koje spadaju u trgovinske usluge, s tim da posrednik
nastupa u tuđe ime i za tuđi račun i na taj način posreduje između ugovorenih strana, uz
posredničku proviziju za koju je po entiteskim zakonima o obligacionim odnosima
nalogodavac obavezân prema posredniku.
Operater i posrednik zaključuju ugovor o posredovanju i u istom definišu međusobna
prava i obaveze vezano za odnos u koji stupaju kao što su: iznos posredničke provizije, način
utvrđivanja iste, način preuzimanja kartica, vrijeme i način proslijeđivanja novca prikupljenog
prodajom kartica operateru i sl.
Imajući u vidu da Zakon o PDV-u poslove posredovanja-zastupanja tretira prometom
usluga posrednik (registrirani PDV obveznik) izdaje poreznu fakturu operateru za iznos
ugovorene naknade-provizije i na istoj iskazuje i obračunava PDV na proviziju. Dakle, iznos
ugovorene naknade za pružanje usluga posredovanja čini poreznu osnovicu na koju,
primjenom standardne stope od 17%, posrednik obračunava i iskazuje PDV.
Operater ima obavezu obračunati izlazni PDV na iznose koje primi od posrednika na ime
prodatih pre paid kartica krajnjim potrošačima, saglasno članu 12. stav (4) Zakona kojim je,
između ostalog, propisano da je obveznik PDV-a lice u čije ime i za čiji račun se vrši pružanje
usluga.
Obzirom da je na pre paid kartici uvijek iskazana prodajna cijena (odštampana ili utisnuta)
u kojoj je sadržan PDV, operater će utvrđivati poreznu osnovicu saglasno članu 23. stav (2)
Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost („Službeni glasnik Bosne i
Hercegovine“, broj: 93/05 i 21/06) , tj. da na bruto iznos primljene naknade primjeni
preračunatu stopu od 14,5299%.
Znači definitivno u knjigama poreznog obveznika a samim tim niti u pdv prijavama iznos ulaznog odnosno izlaznog pdv a nije bio dobro evidentiran, pri čemu konačna obaveza poreskog obveznika je bila pravilno obračunata i plačena. Zakonom prijava poreza na dobit je uređena članom 39., dok je izgled pdv prijave uređen podzakonskim aktima. U skladu sa kaznenim odredbama Zakona o pdv u član 67 propisano je slijedeće, a tačke koje mogu uređivati kaznenu odredbu za član 39 su:
3. ne obračuna i ne plati ili pogrešno obračuna i plati PDV u skladu sa stavom 2. člana
38. i stavom 5. člana 39. ovog zakona bit će novčano kažnjen u iznosu koji odgovara
iznosu od 50% od neplaćenog ili pogrešno obračunatog iznosa, a minimalno u iznosu
od 100 KM;
4. ne podnese prijavu za PDV ili je ne podnese u propisanom roku, u skladu sa
stavovima 1. do 4. člana 39. ovog zakona, bit će novčano kažnjen u iznosu od 300
KM, osim u slučajevima kada je prijava negativna;
5. pogrešno obračuna iznos ulaznog poreza u skladu s Poglavljem X. - ODBITAK ULAZNOG POREZAovog zakona bit će
novčano kažnjen u iznosu od 50% od nezakonski stečene dobiti (stvar je da nemaš dobiti jer si pogrešno obračunala i izlazni porez);
14. ne obavijesti UIO o početku, izmjeni ili prestanku obavljanja svoje djelatnosti
saglasno članu 57., 60. i 62. ovog zakona, bit će novčano kažnjen u iznosu od 100%
od obaveze o kojoj se nije obavijestilo zbog propusta poreskog obveznika, a
minimalno sa 1.000KM.
Ovlašteno lice koje radi za pravno lice podliježe istoj novčanoj kazni kao i pravno lice
kako je propisano prethodnim stavom.
UIO može propisima izdatim u skladu s ovim zakonom propisati da svako fizičko lice
koje krši odredbe propisa podliježe novčanoj kazni do 3.000 KM, da odgovorno lice u pravnom
licu podliježe novčanoj kazni do 5.000 KM i da svako pravno lice podliježe novčanoj kazni do
10.000 KM.
U skladu sa članom 132. stav (2) Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u propisana novčana kazna u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 KM za prekršaj obaveze popunjavanja podataka o krajnjoj potrošnji.
Prema navedenim sankcijama ja nevidim kaznenu odredbu po kojoj su te kaznili sa 1.000 KM zbog pogrešnme osnovice ali dobro utvrđene obaveze. Vjerujem da su se oni pozvali na član zakona po kojem te kažnjavaju pa ne bi bilo loše da ispitaš osnovu.
Žalbeni postupak
Kada obveznik od službenika primi rješenje koje:
1. utiče na bilo koji iznos PDV-a koji mora platiti, direktno ili indirektno, ili
2. predstavlja rješenje kojim mu se nameće određena administrativna kazna; ili
3. predstavlja rješenje o oduzimanju bilo koje stvari koja mu pripada a koja je zadržana,
odnosno kojom se produžava rok za sačinjavanje rješenja o tom oduzimanju; ili
4. predstavlja uslov za povrat bilo koje stvari koja je zadržana ili oduzeta,
5. utiče na registraciju ili poništenje registracije bilo kojeg lica prema ovom zakonu.
od UIO može zahtijevati da izvrši reviziju tog rješenja.
Zahtjev za reviziju rješenja od strane UIO podnosi se u roku od 60 dana od dana
donošenja rješenja putem pismenog obavještenja potkrijepljenog materijalnim dokazima koje
određeno lice želi predočiti.
UIO može produžiti rok u okviru kojeg se zahtjev za reviziju treba izvršiti prema stavu 1.
ovog člana za onoliko dugo koliko smatra da je potrebno.
UIO u roku od 60 dana od prijema zahtjeva u pisanom obliku obavještava obveznika koji
je zahtijevao reviziju prema stavu 1. ovog člana o svojoj odluci u vezi s revizijom rješenja.
Kada UIO ne obavijesti obveznika kako se to od nje traži, smatra se da je potvrdila
rješenje.
U roku od 60 dana od dana kada je UIO ili poslala obavještenje o svojoj odluci po
zahtjevu za reviziju ili od kada se smatra da je potvrdila svoje rješenje, obveznik koji je
zahtijevao reviziju može se žaliti Osnovnom sudu za prekršaje.
Žalba Osnovnom sudu za prekršaje sačinjava se u pisanom obliku i prate je materijalni
dokazi koje obveznik (u daljnjem tekstu: podnosilac žalbe) želi predočiti.
UIO, u roku od 30 dana od dana kada je obaviještena o žalbi, odgovara u pisanom obliku.
Osnovni sud za prekršaje vodi saslušanje žalbe u roku od 60 dana od dana kada je žalba
podnesena.
Podnosilac žalbe može usmene ili pisane dokaze dati Osnovnom sudu za prekršaje tokom
saslušanja žalbe, a u slučajevima kada do toga dođe i UIO se daje mogućnost da predoči usmene
i pisane dokaze.
Osnovni sud za prekršaje obavještava učesnike u postupku o svojoj odluci, zajedno s
pisanim razlozima za odluku, u roku od 30 dana od dana okončanja saslušanja.
Podnosilac žalbe ili UIO mogu se žaliti Vrhovnom sudu u svrhu revizije odluke koju je
donio Osnovni sud za prekršaje.
Teret dokazivanja da je rješenje UIO pogrešno leži na podnisiocu žalbe.
Zahtjev za reviziju rješenja od strane UIO koji je sačinjen u skladu sa stavom 1. ovog
člana, žalba podnesena Osnovnom sudu za prekršaje prema stavu 6. ovog člana ili molba
Vrhovnom sudu za reviziju rješenja prema stavu 12. ovog člana ne obustavlja bilo kakvu
obavezu plaćanja bilo kakve dažbine oko koje se vodi spor, osim ako UIO, Osnovni sud za
prekršaje ili Vrhovni sud, po molbi zbog poteškoća u poslovanju, ne nalože da se obaveza
plaćanja obustavi dok ne donesu svoju odluku.
Kada se spor konačno riješi u korist:
1. UIO, obveznik plaća neplaćeni porez, kazne i kamate koje su narasle do trenutka
kada je ta stvar riješena, i
2. podnosioca žalbe, UIO:
(a) vrši povrat više uplaćenog poreza zajedno s kamatom na taj iznos koja je
narasla do trenutka kada je ta stvar riješena, i
(b) u slučaju kada je bilo šta vraćeno vlasniku, prodano ili uništeno –
(i) vraća se iznos koji je jednak iznosu plaćenom od strane vlasnika za vraćanje
te stvari, ili
(ii) u slučaju kada je određena stvar uništena, iznos koji je jednak dobitku od
prodaje; ili
(iii) izvršiti povrat iznosa koji je jednak tržišnoj vrijednosti te stvari u
momentu njenog oduzimanja prije uništenja.
Sudski troškovi mogu prekoračiti iznos kazne, a rezultat spora je neizvjestan Tako da savjetujem da predaš UIO zahtjev za reviziju rješenaj sa dostvaljenim dokazima.
Iskreno mislim da bi se cijela stvar mogla riješiti podnošenjem zamjesnkih pdv prijava, a svaka od njih košta 25 KM. Eh sad 5 godina, puta 12 mjeseci je 60 mjeseci, a to je trošak od 1500 KM.
Članom 4. stav (3) tačka 2. Zakona o porezu na dodatu vrijednost („Službeni
glasnik Bosne i Hercegovine“, broj: 9/05 i 35/05) prometom dobara smatra se isporuka
dobara po ugovoru na osnovu kojeg se plaća provizija pri kupovini ili prodaji dobara.
Obzirom da je u konkretnom slučaju riječ o pružanju usluga posredovanja u prodaji usluga
ili pružanju usluga po ugovoru na osnovu kojeg se plaća provizija, proizilazi da ne postoji
pravni osnov da bi se ovakve usluge posredovanja mogle tretirati prometom dobara. Dalje
članom 8. stav (1) Zakona prometom usluga, u smislu ovog zakona, smatraju se svi poslovi i
radnje izvršene u okviru obavljanja privredne djelatnosti, a koji ne čine promet dobara iz
članova 4-7 ovog zakona, iz čega proizilazi da pružene usluge posredovanja ili zastupanja u
prodaji pre paid kartica predstavljaju promet usluga u smislu Zakona o PDV-a.
Sama prodaja pre paid kartica u praksi najčešće nema obilježja direktne prodaje između
operatera i krajnjeg korisnika, već se obično u „lancu“ pojavljuje i zastupnik koji u ime i za
račun operatera vrši distribuciju i prodaju istih. Isporuka kartica od strane operatera
posredniku nema obilježja prometa dobara, već operater samo daje ovlaštenje posredniku da
prodaje kartice krajnjim korisnicima usluga mobilne telefonije. Dakle, riječ je o klasičnom
obliku posredovanja, tj. pružanju usluga posredovanja operaterima od strane posrednika.
Propisi koji uređuju oblast trgovine u Bosni i Hercegovini takođe uređuju posredovanje
kao poseban način prodaje usluga koje spadaju u trgovinske usluge, s tim da posrednik
nastupa u tuđe ime i za tuđi račun i na taj način posreduje između ugovorenih strana, uz
posredničku proviziju za koju je po entiteskim zakonima o obligacionim odnosima
nalogodavac obavezân prema posredniku.
Operater i posrednik zaključuju ugovor o posredovanju i u istom definišu međusobna
prava i obaveze vezano za odnos u koji stupaju kao što su: iznos posredničke provizije, način
utvrđivanja iste, način preuzimanja kartica, vrijeme i način proslijeđivanja novca prikupljenog
prodajom kartica operateru i sl.
Imajući u vidu da Zakon o PDV-u poslove posredovanja-zastupanja tretira prometom
usluga posrednik (registrirani PDV obveznik) izdaje poreznu fakturu operateru za iznos
ugovorene naknade-provizije i na istoj iskazuje i obračunava PDV na proviziju. Dakle, iznos
ugovorene naknade za pružanje usluga posredovanja čini poreznu osnovicu na koju,
primjenom standardne stope od 17%, posrednik obračunava i iskazuje PDV.
Operater ima obavezu obračunati izlazni PDV na iznose koje primi od posrednika na ime
prodatih pre paid kartica krajnjim potrošačima, saglasno članu 12. stav (4) Zakona kojim je,
između ostalog, propisano da je obveznik PDV-a lice u čije ime i za čiji račun se vrši pružanje
usluga.
Obzirom da je na pre paid kartici uvijek iskazana prodajna cijena (odštampana ili utisnuta)
u kojoj je sadržan PDV, operater će utvrđivati poreznu osnovicu saglasno članu 23. stav (2)
Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost („Službeni glasnik Bosne i
Hercegovine“, broj: 93/05 i 21/06) , tj. da na bruto iznos primljene naknade primjeni
preračunatu stopu od 14,5299%.
Znači definitivno u knjigama poreznog obveznika a samim tim niti u pdv prijavama iznos ulaznog odnosno izlaznog pdv a nije bio dobro evidentiran, pri čemu konačna obaveza poreskog obveznika je bila pravilno obračunata i plačena. Zakonom prijava poreza na dobit je uređena članom 39., dok je izgled pdv prijave uređen podzakonskim aktima. U skladu sa kaznenim odredbama Zakona o pdv u član 67 propisano je slijedeće, a tačke koje mogu uređivati kaznenu odredbu za član 39 su:
3. ne obračuna i ne plati ili pogrešno obračuna i plati PDV u skladu sa stavom 2. člana
38. i stavom 5. člana 39. ovog zakona bit će novčano kažnjen u iznosu koji odgovara
iznosu od 50% od neplaćenog ili pogrešno obračunatog iznosa, a minimalno u iznosu
od 100 KM;
4. ne podnese prijavu za PDV ili je ne podnese u propisanom roku, u skladu sa
stavovima 1. do 4. člana 39. ovog zakona, bit će novčano kažnjen u iznosu od 300
KM, osim u slučajevima kada je prijava negativna;
5. pogrešno obračuna iznos ulaznog poreza u skladu s Poglavljem X. - ODBITAK ULAZNOG POREZAovog zakona bit će
novčano kažnjen u iznosu od 50% od nezakonski stečene dobiti (stvar je da nemaš dobiti jer si pogrešno obračunala i izlazni porez);
14. ne obavijesti UIO o početku, izmjeni ili prestanku obavljanja svoje djelatnosti
saglasno članu 57., 60. i 62. ovog zakona, bit će novčano kažnjen u iznosu od 100%
od obaveze o kojoj se nije obavijestilo zbog propusta poreskog obveznika, a
minimalno sa 1.000KM.
Ovlašteno lice koje radi za pravno lice podliježe istoj novčanoj kazni kao i pravno lice
kako je propisano prethodnim stavom.
UIO može propisima izdatim u skladu s ovim zakonom propisati da svako fizičko lice
koje krši odredbe propisa podliježe novčanoj kazni do 3.000 KM, da odgovorno lice u pravnom
licu podliježe novčanoj kazni do 5.000 KM i da svako pravno lice podliježe novčanoj kazni do
10.000 KM.
U skladu sa članom 132. stav (2) Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u propisana novčana kazna u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 KM za prekršaj obaveze popunjavanja podataka o krajnjoj potrošnji.
Prema navedenim sankcijama ja nevidim kaznenu odredbu po kojoj su te kaznili sa 1.000 KM zbog pogrešnme osnovice ali dobro utvrđene obaveze. Vjerujem da su se oni pozvali na član zakona po kojem te kažnjavaju pa ne bi bilo loše da ispitaš osnovu.
Žalbeni postupak
Kada obveznik od službenika primi rješenje koje:
1. utiče na bilo koji iznos PDV-a koji mora platiti, direktno ili indirektno, ili
2. predstavlja rješenje kojim mu se nameće određena administrativna kazna; ili
3. predstavlja rješenje o oduzimanju bilo koje stvari koja mu pripada a koja je zadržana,
odnosno kojom se produžava rok za sačinjavanje rješenja o tom oduzimanju; ili
4. predstavlja uslov za povrat bilo koje stvari koja je zadržana ili oduzeta,
5. utiče na registraciju ili poništenje registracije bilo kojeg lica prema ovom zakonu.
od UIO može zahtijevati da izvrši reviziju tog rješenja.
Zahtjev za reviziju rješenja od strane UIO podnosi se u roku od 60 dana od dana
donošenja rješenja putem pismenog obavještenja potkrijepljenog materijalnim dokazima koje
određeno lice želi predočiti.
UIO može produžiti rok u okviru kojeg se zahtjev za reviziju treba izvršiti prema stavu 1.
ovog člana za onoliko dugo koliko smatra da je potrebno.
UIO u roku od 60 dana od prijema zahtjeva u pisanom obliku obavještava obveznika koji
je zahtijevao reviziju prema stavu 1. ovog člana o svojoj odluci u vezi s revizijom rješenja.
Kada UIO ne obavijesti obveznika kako se to od nje traži, smatra se da je potvrdila
rješenje.
U roku od 60 dana od dana kada je UIO ili poslala obavještenje o svojoj odluci po
zahtjevu za reviziju ili od kada se smatra da je potvrdila svoje rješenje, obveznik koji je
zahtijevao reviziju može se žaliti Osnovnom sudu za prekršaje.
Žalba Osnovnom sudu za prekršaje sačinjava se u pisanom obliku i prate je materijalni
dokazi koje obveznik (u daljnjem tekstu: podnosilac žalbe) želi predočiti.
UIO, u roku od 30 dana od dana kada je obaviještena o žalbi, odgovara u pisanom obliku.
Osnovni sud za prekršaje vodi saslušanje žalbe u roku od 60 dana od dana kada je žalba
podnesena.
Podnosilac žalbe može usmene ili pisane dokaze dati Osnovnom sudu za prekršaje tokom
saslušanja žalbe, a u slučajevima kada do toga dođe i UIO se daje mogućnost da predoči usmene
i pisane dokaze.
Osnovni sud za prekršaje obavještava učesnike u postupku o svojoj odluci, zajedno s
pisanim razlozima za odluku, u roku od 30 dana od dana okončanja saslušanja.
Podnosilac žalbe ili UIO mogu se žaliti Vrhovnom sudu u svrhu revizije odluke koju je
donio Osnovni sud za prekršaje.
Teret dokazivanja da je rješenje UIO pogrešno leži na podnisiocu žalbe.
Zahtjev za reviziju rješenja od strane UIO koji je sačinjen u skladu sa stavom 1. ovog
člana, žalba podnesena Osnovnom sudu za prekršaje prema stavu 6. ovog člana ili molba
Vrhovnom sudu za reviziju rješenja prema stavu 12. ovog člana ne obustavlja bilo kakvu
obavezu plaćanja bilo kakve dažbine oko koje se vodi spor, osim ako UIO, Osnovni sud za
prekršaje ili Vrhovni sud, po molbi zbog poteškoća u poslovanju, ne nalože da se obaveza
plaćanja obustavi dok ne donesu svoju odluku.
Kada se spor konačno riješi u korist:
1. UIO, obveznik plaća neplaćeni porez, kazne i kamate koje su narasle do trenutka
kada je ta stvar riješena, i
2. podnosioca žalbe, UIO:
(a) vrši povrat više uplaćenog poreza zajedno s kamatom na taj iznos koja je
narasla do trenutka kada je ta stvar riješena, i
(b) u slučaju kada je bilo šta vraćeno vlasniku, prodano ili uništeno –
(i) vraća se iznos koji je jednak iznosu plaćenom od strane vlasnika za vraćanje
te stvari, ili
(ii) u slučaju kada je određena stvar uništena, iznos koji je jednak dobitku od
prodaje; ili
(iii) izvršiti povrat iznosa koji je jednak tržišnoj vrijednosti te stvari u
momentu njenog oduzimanja prije uništenja.
Sudski troškovi mogu prekoračiti iznos kazne, a rezultat spora je neizvjestan Tako da savjetujem da predaš UIO zahtjev za reviziju rješenaj sa dostvaljenim dokazima.
Iskreno mislim da bi se cijela stvar mogla riješiti podnošenjem zamjesnkih pdv prijava, a svaka od njih košta 25 KM. Eh sad 5 godina, puta 12 mjeseci je 60 mjeseci, a to je trošak od 1500 KM.
Last edited by Ricken on 18/11/2011 20:41, edited 1 time in total.
-
kokolina
- Posts: 226
- Joined: 03/12/2006 15:55
- Location: mostar
#55 Re: Pomoc racunovodje!!!
svaka ti čast na trudu!!!
bila sam na sudu i saznala da su troškovi 50 KM i odmah sam predala papire za vještaćenje
usput mi prijateljica reče da im je praksa dati uslovnu kaznu ukoliko nema duga kao u mom slučaju pa se nadam najboljem ali tek za par mjeseci dok dođem na red
ma i ovaj inspektor koji je radio reviziju usput je rekao: ideš pred sudiju pa tre on oslobodi
možda je čeko da povučem koji dinar ali ja stvarno nisam htjela iz principa da mu šta nudim, rađe ću platiti kaznu nego njemu u đep
javim sepo presudi, možda nekom pomogne moje iskustvo
bila sam na sudu i saznala da su troškovi 50 KM i odmah sam predala papire za vještaćenje
usput mi prijateljica reče da im je praksa dati uslovnu kaznu ukoliko nema duga kao u mom slučaju pa se nadam najboljem ali tek za par mjeseci dok dođem na red
ma i ovaj inspektor koji je radio reviziju usput je rekao: ideš pred sudiju pa tre on oslobodi
možda je čeko da povučem koji dinar ali ja stvarno nisam htjela iz principa da mu šta nudim, rađe ću platiti kaznu nego njemu u đep
javim sepo presudi, možda nekom pomogne moje iskustvo
-
convict
- Posts: 3520
- Joined: 10/02/2008 01:20
#56 Re: Pomoc racunovodje!!!
Zna li neko da li je Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između BiH i Austrije potvrđen u Parlamentu? Informaciju da se to desilo sam dobio iz austrijske ambasade, ali u Službenom glasniku BiH i Službenim novinama FBiH nema ništa o tome.
-
Ricken
- Posts: 6053
- Joined: 03/05/2011 23:00
- Location: Tamo na jugu daleko od sjevera
- Contact:
#57 Re: Pomoc racunovodje!!!
Sporzaum je davno ratificiran, ali su se čekale izmjene nota, koje su se konačno i dogodile u novembru ove godine. Sporazum je u primjeni od 1.1.2012, 100%.convict wrote:Zna li neko da li je Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između BiH i Austrije potvrđen u Parlamentu? Informaciju da se to desilo sam dobio iz austrijske ambasade, ali u Službenom glasniku BiH i Službenim novinama FBiH nema ništa o tome.
-
convict
- Posts: 3520
- Joined: 10/02/2008 01:20
#58 Re: Pomoc racunovodje!!!
Super info, ali ima li igdje to zvanično? Službeni list, bilo šta... Čak i na googleu nisam našao info da je ratificiran kod nas 
-
Ricken
- Posts: 6053
- Joined: 03/05/2011 23:00
- Location: Tamo na jugu daleko od sjevera
- Contact:
#59 Re: Pomoc racunovodje!!!
Sad ti ne bih znao reći ali možeš probati u Ministarstvu finansija ili Ministarstvu vanjskih poslova dobiti iste infomarcije oni imaju posebnu službu koja se bavi međunarodnim sporazumima.
-
Utokkha
- Posts: 850
- Joined: 20/05/2008 14:52
#60 Re: Pomoc racunovodje!!!
Min. finansija BiH je zaduženo za te stvari. Sretno!
-
lala_sljive_krala
- Posts: 1678
- Joined: 24/08/2010 14:54
#61 Re: Pomoc racunovodje!!!
Pozdrav svima,
Opet mi treba pomoc i to, ako je moguće, u sto kraćem roku. U pitanju je proizvodnja. Inace se ne bavimo proizvodnjom, ali bilo je nesto malo u ovoj godini i dvije tri fakture za gotove proizvode.
Moze mi neko pomoci oko ovoga? Imala sam nesto zalihe GP i razlike u cijeni.. Znam da bi trebalo neku "ispravku pocetnog stanja" napraviti... radi svodjenja na stvarne cijene (obzirom da sam zalihe vodila po prodajnim cijenama).
Za svako povecanje zaliha zaduzujem skladiste odobravam 595 a isto i sa proizvodnjom u toku.. za svako smanjenje zaduzujem 596 a odobravam odgovarajuce konto.. ali sta sa razlikom u cijeni??
Mislila sam da mi je sve jasno ali kad sam pravila provjeru: saldo 1200 na pocetku minus saldo 1200 na kraju obr perioda mi nije jednako razlici 595 i 596
Bila bih vam zahvalna ako bi mi neko detaljno objasnio.. Pokusala sam naci negdje na netu ali uzalud.. nigdje se ne spominje razlika u cijeni
S poštovanjem,
Lala
Opet mi treba pomoc i to, ako je moguće, u sto kraćem roku. U pitanju je proizvodnja. Inace se ne bavimo proizvodnjom, ali bilo je nesto malo u ovoj godini i dvije tri fakture za gotove proizvode.
Moze mi neko pomoci oko ovoga? Imala sam nesto zalihe GP i razlike u cijeni.. Znam da bi trebalo neku "ispravku pocetnog stanja" napraviti... radi svodjenja na stvarne cijene (obzirom da sam zalihe vodila po prodajnim cijenama).
Za svako povecanje zaliha zaduzujem skladiste odobravam 595 a isto i sa proizvodnjom u toku.. za svako smanjenje zaduzujem 596 a odobravam odgovarajuce konto.. ali sta sa razlikom u cijeni??
Mislila sam da mi je sve jasno ali kad sam pravila provjeru: saldo 1200 na pocetku minus saldo 1200 na kraju obr perioda mi nije jednako razlici 595 i 596
Bila bih vam zahvalna ako bi mi neko detaljno objasnio.. Pokusala sam naci negdje na netu ali uzalud.. nigdje se ne spominje razlika u cijeni
S poštovanjem,
Lala
-
forumaš2011
- Posts: 76
- Joined: 10/11/2011 10:04
#62 Re: Pomoc racunovodje!!!
Ricken wrote:Sporzaum je davno ratificiran, ali su se čekale izmjene nota, koje su se konačno i dogodile u novembru ove godine. Sporazum je u primjeni od 1.1.2012, 100%.convict wrote:Zna li neko da li je Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između BiH i Austrije potvrđen u Parlamentu? Informaciju da se to desilo sam dobio iz austrijske ambasade, ali u Službenom glasniku BiH i Službenim novinama FBiH nema ništa o tome.
http://zuko.ba/pdf/oporezivanje/Ugovor% ... strija.pdf
-
forumaš2011
- Posts: 76
- Joined: 10/11/2011 10:04
#63 Re: Pomoc racunovodje!!!
pokušaj ovdjelala_sljive_krala wrote:Pozdrav svima,
Opet mi treba pomoc i to, ako je moguće, u sto kraćem roku. U pitanju je proizvodnja. Inace se ne bavimo proizvodnjom, ali bilo je nesto malo u ovoj godini i dvije tri fakture za gotove proizvode.
Moze mi neko pomoci oko ovoga? Imala sam nesto zalihe GP i razlike u cijeni.. Znam da bi trebalo neku "ispravku pocetnog stanja" napraviti... radi svodjenja na stvarne cijene (obzirom da sam zalihe vodila po prodajnim cijenama).
Za svako povecanje zaliha zaduzujem skladiste odobravam 595 a isto i sa proizvodnjom u toku.. za svako smanjenje zaduzujem 596 a odobravam odgovarajuce konto.. ali sta sa razlikom u cijeni??
Mislila sam da mi je sve jasno ali kad sam pravila provjeru: saldo 1200 na pocetku minus saldo 1200 na kraju obr perioda mi nije jednako razlici 595 i 596
Bila bih vam zahvalna ako bi mi neko detaljno objasnio.. Pokusala sam naci negdje na netu ali uzalud.. nigdje se ne spominje razlika u cijeni
S poštovanjem,
Lala
http://www.revicon.info/dokumenti/pdf%2 ... VODNJE.pdf
-
lala_sljive_krala
- Posts: 1678
- Joined: 24/08/2010 14:54
#64 Re: Pomoc racunovodje!!!
ovo sam iscitala davno, ali je i ovdje pretpostavka da se zalihe vode po nabavnim cijenamaforumaš2011 wrote:pokušaj ovdjelala_sljive_krala wrote:Pozdrav svima,
Opet mi treba pomoc i to, ako je moguće, u sto kraćem roku. U pitanju je proizvodnja. Inace se ne bavimo proizvodnjom, ali bilo je nesto malo u ovoj godini i dvije tri fakture za gotove proizvode.
Moze mi neko pomoci oko ovoga? Imala sam nesto zalihe GP i razlike u cijeni.. Znam da bi trebalo neku "ispravku pocetnog stanja" napraviti... radi svodjenja na stvarne cijene (obzirom da sam zalihe vodila po prodajnim cijenama).
Za svako povecanje zaliha zaduzujem skladiste odobravam 595 a isto i sa proizvodnjom u toku.. za svako smanjenje zaduzujem 596 a odobravam odgovarajuce konto.. ali sta sa razlikom u cijeni??
Mislila sam da mi je sve jasno ali kad sam pravila provjeru: saldo 1200 na pocetku minus saldo 1200 na kraju obr perioda mi nije jednako razlici 595 i 596
Bila bih vam zahvalna ako bi mi neko detaljno objasnio.. Pokusala sam naci negdje na netu ali uzalud.. nigdje se ne spominje razlika u cijeni
S poštovanjem,
Lala
http://www.revicon.info/dokumenti/pdf%2 ... VODNJE.pdf
-
Ricken
- Posts: 6053
- Joined: 03/05/2011 23:00
- Location: Tamo na jugu daleko od sjevera
- Contact:
#65 Re: Pomoc racunovodje!!!
Ja ne shvatam kakvu razliku u cijeni imaš kod proizvodnje. Ako nešto proizvodiš, proizvodiš po trošku (cijena koštanja), i kad se to nešto proizvede sa proizvodnje u toku se prenosi na gotove proizvode po cijeni koštanja. Evenetualno zbog toga što u toku godine nemaš stvarnu cijenu koštanja zalihe vodiš po planskoj cijeni do konačnog obračuna. Promjena zaliha nije razlika u cijeni, promjena zaliha + troškovi proizvodnje = troškovi prodatih proizvoda, ili Troškovi prodatih proizvoda - Troškovi proizvodnje = promjena zaliha. Ako ti tu nešto nevalja znači da imaš grešku ili na obračunu proizvodnje (ako ga radite mjesečno) ili na razduženju kod prodaje, odnosno obuhvatanja troškova prodaje. RUC je nešto drugo i nema veze sa proizvodnjom, samo će te bezveze još to zbunjivat. Neznam kako gotove proizvode možeš voditi po prodajnim cijenama, u skladu sa MRS 2 iste se vode po nižoj od troška ili neto prodajne.lala_sljive_krala wrote:Pozdrav svima,
Opet mi treba pomoc i to, ako je moguće, u sto kraćem roku. U pitanju je proizvodnja. Inace se ne bavimo proizvodnjom, ali bilo je nesto malo u ovoj godini i dvije tri fakture za gotove proizvode.
Moze mi neko pomoci oko ovoga? Imala sam nesto zalihe GP i razlike u cijeni.. Znam da bi trebalo neku "ispravku pocetnog stanja" napraviti... radi svodjenja na stvarne cijene (obzirom da sam zalihe vodila po prodajnim cijenama).
Za svako povecanje zaliha zaduzujem skladiste odobravam 595 a isto i sa proizvodnjom u toku.. za svako smanjenje zaduzujem 596 a odobravam odgovarajuce konto.. ali sta sa razlikom u cijeni??
Mislila sam da mi je sve jasno ali kad sam pravila provjeru: saldo 1200 na pocetku minus saldo 1200 na kraju obr perioda mi nije jednako razlici 595 i 596
Bila bih vam zahvalna ako bi mi neko detaljno objasnio.. Pokusala sam naci negdje na netu ali uzalud.. nigdje se ne spominje razlika u cijeni
S poštovanjem,
Lala
-
lala_sljive_krala
- Posts: 1678
- Joined: 24/08/2010 14:54
#66 Re: Pomoc racunovodje!!!
ne znam ni ja, ali sam u pocetnom stanju prosle godine dobila zalihe gotovih proizvoda i razliku u cijeni obzirom da je racunovodja vodio po prodajnim cijenama ja sam samo nastavila..
a sad me zbuni jos vise ... a sad cu njemu lijepo poslati nek on to sredi, sta me briga..
ja sam samo nastavila.. a sad me zbuni jos vise ... a sad cu njemu lijepo poslati nek on to sredi, sta me briga..-
Ricken
- Posts: 6053
- Joined: 03/05/2011 23:00
- Location: Tamo na jugu daleko od sjevera
- Contact:
#67 Re: Pomoc racunovodje!!!
Grešku još možeš imati na izračunu promjene zaliha. Ti reče da 120 ps-120 s ne daje promjenu zaliha. Promjena zaliha= 11ps+12ps-11s+12s
Znači promjena zaliha je razlika proizvodnje u toku i gotovih proizvodnja po početnom stanju i krajnjem stanju.
Znači promjena zaliha je razlika proizvodnje u toku i gotovih proizvodnja po početnom stanju i krajnjem stanju.
-
enx
- Posts: 352
- Joined: 01/02/2010 18:02
#68 Re: Pomoc racunovodje!!!
Ma briga te je. Tebi se sve poslije obije o glavu. Lalo lalo, jednom kad raspetljaš situaciju poslije ide ko pjesmica.lala_sljive_krala wrote:ne znam ni ja, ali sam u pocetnom stanju prosle godine dobila zalihe gotovih proizvoda i razliku u cijeni obzirom da je racunovodja vodio po prodajnim cijenama
evo ako ti može pomoći suština je u vrednovanju i MRS 2:
Više je načina vrednovanja i mjerenja zaliha u zavisnosti od vrste djelatnosti od kojih je najčešće:
*Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova, treba mjeriti, tj. utvrditi njihovu vrijednost prilikom priznavanja, po nabavnoj cijeni, tj po cijeni troška. Ako je neto prodajna vrijednost zaliha niža od troškova nabavke, zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova sitnog inventara i slično se iskazuju po neto prodajnoj vrijednosti.
* Proizvodnja proizvoda i usluga te zalihe gotovih proizvoda, nedovršena proizvodnja, vrednuje se po trošku. Ako je neto prodajna cijena niža od troška zalihe se vrednuju po nižoj, neto prodajnoj cijeni.
*Zalihe trgovačke robe na skladištu tj. u prodaji na veliko vrednuju se po nabavnim cijenama. Ako je neto prodajna vrijednost niža od nabavne cijene zalihe se vrednuju po nižoj, neto prodajnoj cijeni.
*Zalihe trgovačke robe u prodaji na malo vrednuju se po prodajnoj cijeni uvećanoj za PDV, kada se u cijenu robe prema propisima, uračunava PDV.
*Ako pružaoci usluga imaju zalihe, mjere ih po trošku njihove proizvodnje. Ovi troškovi sastoje se prvenstveno od troška rada i troškova drugih osoba koje su direktno uključene u pružanje usluga, uključivši nadzorno osoblje, te opšte troškove koji se mogu pripisati pružanju usluga. Troškovi rada i ostali troškovi povezani s prodajom s opštim administrativnim osobljem nisu uključeni, već se priznaju kao rashod razdoblja u kojem su nastali. Trošak zaliha pružaoca usluga ne uključuje maržu ili opšte troškove koji se ne mogu pripisati pružanju usluga, a koji su često uključeni u cijene koje pružaoci usluga zaračunavaju.
-
lala_sljive_krala
- Posts: 1678
- Joined: 24/08/2010 14:54
#69 Re: Pomoc racunovodje!!!
ma nije me briga, naravno.. to samo kazem.. neka on raspetlja ono sto je zapetljao. ja sam se izgubila u tome.. materijale sam vodila po nc proizvodi po prodajnoj roba po prodajnoj.. maloprodaje nemam..enx wrote:Ma briga te je. Tebi se sve poslije obije o glavu. Lalo lalo, jednom kad raspetljaš situaciju poslije ide ko pjesmica.lala_sljive_krala wrote:ne znam ni ja, ali sam u pocetnom stanju prosle godine dobila zalihe gotovih proizvoda i razliku u cijeni obzirom da je racunovodja vodio po prodajnim cijenama
evo ako ti može pomoći suština je u vrednovanju i MRS 2:
Više je načina vrednovanja i mjerenja zaliha u zavisnosti od vrste djelatnosti od kojih je najčešće:
*Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova, treba mjeriti, tj. utvrditi njihovu vrijednost prilikom priznavanja, po nabavnoj cijeni, tj po cijeni troška. Ako je neto prodajna vrijednost zaliha niža od troškova nabavke, zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova sitnog inventara i slično se iskazuju po neto prodajnoj vrijednosti.
* Proizvodnja proizvoda i usluga te zalihe gotovih proizvoda, nedovršena proizvodnja, vrednuje se po trošku. Ako je neto prodajna cijena niža od troška zalihe se vrednuju po nižoj, neto prodajnoj cijeni.
*Zalihe trgovačke robe na skladištu tj. u prodaji na veliko vrednuju se po nabavnim cijenama. Ako je neto prodajna vrijednost niža od nabavne cijene zalihe se vrednuju po nižoj, neto prodajnoj cijeni.
*Zalihe trgovačke robe u prodaji na malo vrednuju se po prodajnoj cijeni uvećanoj za PDV, kada se u cijenu robe prema propisima, uračunava PDV.
*Ako pružaoci usluga imaju zalihe, mjere ih po trošku njihove proizvodnje. Ovi troškovi sastoje se prvenstveno od troška rada i troškova drugih osoba koje su direktno uključene u pružanje usluga, uključivši nadzorno osoblje, te opšte troškove koji se mogu pripisati pružanju usluga. Troškovi rada i ostali troškovi povezani s prodajom s opštim administrativnim osobljem nisu uključeni, već se priznaju kao rashod razdoblja u kojem su nastali. Trošak zaliha pružaoca usluga ne uključuje maržu ili opšte troškove koji se ne mogu pripisati pružanju usluga, a koji su često uključeni u cijene koje pružaoci usluga zaračunavaju.
ako bih ja uzela ispravljati, samo bi nastao haos u tome je stvar..
hvala lijepa
-
kokolina
- Posts: 226
- Joined: 03/12/2006 15:55
- Location: mostar
#70 Re: Pomoc racunovodje!!!
forumaš2011 wrote:Nemam iskustva s knjiženjem kartica, ako ima neki stav UIO za to knjiženje i ako po njemu treba knjižit samo proviziju onda je greška, a ako nema stava po tom knjiženju imaš osnova za žalbu.kokolina wrote:Pozdrav
ne znam da li je pravo mjesto za postaviti pitanje ovdje ali da probam:
Pdv obaveznik od početka (2006) pa do 31.12. 2010. godine (trajni prestanak)
tip je str ali kao trafika bez obaveze kase
osnovni promet su bile prodaja dopuna za mobilne mreže i cigare
dopune knjižim kao normalan promet ali u 9 mjesecu 2006 dolazi do promjene načina knjiženja dopuna a ja to ne znam, i dalje knjižim kao promet cijeli iznos a trebala sam samo proviziju i nastaje velika razlika u mom prikazanom ulaznom i izlaznom iznosu PDV-a dok obaveza plaćanja PDV-a ostaje ista što je redovno i uplaćeno
bila mi revizija i pošalju mi 1000 KM kazne zbog nepravilno popunjene PDV prijave (za period od 9/2006 do 12/2010)
ima li mi se koristi žaliti, koliki mogu biti sudski troškovi, da li mi mogu povećati kaznu?
ili ipak da se pomirim s tim i platim kaznu?
sve kontam da imam šanse za oslobađanje od odgovornosti jer je PDV koji sam uplaćivala isti koliko je i trebalo samo što su stavke ulaznog i izlaznog PDV-a znatno uvećane, znači nema dodatnog PDV-a za uplatu
unaprijed se zahvaljujem na savjetima
Što se tiče PDV prijave, ukoliko je trebalo samo proviziju knjižit po nekom stavu, teoreski nije ispravno popunjena mada to nije imalo uticaja na konačnu ovavezu za PDV ali ima za statističke podatke, kazna se naplaćuje i za kolone 32, 33 i 34 ako nisu uredno popunjene ili kod izvoza ako nije uzeta statistička vrijednost za vrijednost u PDV prijavi,itd.
Kaznu vjerovatno neće povećat ali imaju sudski troškovi ukoliko izgubiš spor, a i advokati nisu jeftini. Imaj na umu da sudija gleda šta piše na papiru jer normalno nije stručnjak za računovodstvo tako da se strogo drži zakona.
nadam se da je makar malo bilo od pomoći ovo moje piskaranje
uspjela žalba: uslovno godinu dana i 50 Km troškova
-
Ricken
- Posts: 6053
- Joined: 03/05/2011 23:00
- Location: Tamo na jugu daleko od sjevera
- Contact:
#71 Re: Pomoc racunovodje!!!
I jel to znači da ćeš imati to u dosjeu -(neznam pitam), odnosno da nemožeš dobiti potvrde o nekažnjavanju?kokolina wrote:forumaš2011 wrote:Nemam iskustva s knjiženjem kartica, ako ima neki stav UIO za to knjiženje i ako po njemu treba knjižit samo proviziju onda je greška, a ako nema stava po tom knjiženju imaš osnova za žalbu.kokolina wrote:Pozdrav
ne znam da li je pravo mjesto za postaviti pitanje ovdje ali da probam:
Pdv obaveznik od početka (2006) pa do 31.12. 2010. godine (trajni prestanak)
tip je str ali kao trafika bez obaveze kase
osnovni promet su bile prodaja dopuna za mobilne mreže i cigare
dopune knjižim kao normalan promet ali u 9 mjesecu 2006 dolazi do promjene načina knjiženja dopuna a ja to ne znam, i dalje knjižim kao promet cijeli iznos a trebala sam samo proviziju i nastaje velika razlika u mom prikazanom ulaznom i izlaznom iznosu PDV-a dok obaveza plaćanja PDV-a ostaje ista što je redovno i uplaćeno
bila mi revizija i pošalju mi 1000 KM kazne zbog nepravilno popunjene PDV prijave (za period od 9/2006 do 12/2010)
ima li mi se koristi žaliti, koliki mogu biti sudski troškovi, da li mi mogu povećati kaznu?
ili ipak da se pomirim s tim i platim kaznu?
sve kontam da imam šanse za oslobađanje od odgovornosti jer je PDV koji sam uplaćivala isti koliko je i trebalo samo što su stavke ulaznog i izlaznog PDV-a znatno uvećane, znači nema dodatnog PDV-a za uplatu
unaprijed se zahvaljujem na savjetima
Što se tiče PDV prijave, ukoliko je trebalo samo proviziju knjižit po nekom stavu, teoreski nije ispravno popunjena mada to nije imalo uticaja na konačnu ovavezu za PDV ali ima za statističke podatke, kazna se naplaćuje i za kolone 32, 33 i 34 ako nisu uredno popunjene ili kod izvoza ako nije uzeta statistička vrijednost za vrijednost u PDV prijavi,itd.
Kaznu vjerovatno neće povećat ali imaju sudski troškovi ukoliko izgubiš spor, a i advokati nisu jeftini. Imaj na umu da sudija gleda šta piše na papiru jer normalno nije stručnjak za računovodstvo tako da se strogo drži zakona.
nadam se da je makar malo bilo od pomoći ovo moje piskaranje
uspjela žalba: uslovno godinu dana i 50 Km troškova
-
kokolina
- Posts: 226
- Joined: 03/12/2006 15:55
- Location: mostar
#72 Re: Pomoc racunovodje!!!
nevjerujem jer ovo nije kazneno djelo već prekršaj
-
talić
- Posts: 1559
- Joined: 03/11/2010 17:52
#73 Re: Pomoc racunovodje!!!
glupost što su te uopšte kaznili jer nisi nikom napravila štete. Uz to pitanje da li si ikad dobila upute vezano za knjiženje. Ako te zakonodavac ne obavezuje da imaš knjigovođu a ima interesa da platiš sve takse i poreze trebao bi te blagovremeno uputiti i obavjestiti o promjenama.kokolina wrote:nevjerujem jer ovo nije kazneno djelo već prekršaj
-
Ricken
- Posts: 6053
- Joined: 03/05/2011 23:00
- Location: Tamo na jugu daleko od sjevera
- Contact:
#74 Re: Pomoc racunovodje!!!
Pa šta znači uslovno? Mislim uslovno je vid zatvorske kazne. Stvarno pitam, jer iako ti izgledaš zadovoljno, ja osobno mislim da je presuda prestroga. Recimo za prekršaj pogrešnog parkiranja nemožeš dobiti uslovno, samo novčanu kaznu.kokolina wrote:nevjerujem jer ovo nije kazneno djelo već prekršaj
-
kokolina
- Posts: 226
- Joined: 03/12/2006 15:55
- Location: mostar
#75 Re: Pomoc racunovodje!!!
pa uslovno znači da u narednoj godini ne smijem napraviti sličan prekršaj inače će se kazna naplatiti