Warhead wrote:NIN wrote:Warhead wrote:Ako je cinjenica, a jeste, da veliki broj vjernika daje iskljucivo zbog nastojanja da ostvari nagradu na onom svijetu, onda ako bi se njihov sistem vjerovanja preko noci srusio to bi imalo i te kako efekta na takvu vrstu davanja. Predpostavimo da svi preko noci postanu ateisti, onda je sigurno da bi bar jedan dio ili prestao davati u potpunosti ili bi smanjio izdatke po tom osnovu. To bi u krajnjem slucaju uticalo i na kolicinu investicija u apsolutnom iznosu. Pitanje je samo koliko, a ne da li bi.
Razlog zasto se ovo ne bi desilo je cinjenica da bi iz njihove perspektive drustvo zapravo ostalo jedini
opipljiv autoritet tako da bi vjernici koji bi postali ateisti jednostavno morali kalibrirati svoje motive u odnosu na to drustvo jer, ruku na srce, ovo bi ujedno bio i jedan od kljucnih faktora za prezivljavanje. Dakle, ravnoteza bi se jako brzo uspostavila tako da bi kolicina investicija naposlijetku bila ista.
Vidis to bi mozda bilo tako da svaka osoba ima dvostruki motiv (drustvo i nagradu na onom svijetu) pa kad jedan iscezne onda se to kao izbalansira. I pod takvim uslovima bi se dalo raspravljati da li bi se to izbalanisralo ili ne. U svakom slucaju mnogo realniji scenario je da postoje i oni koji imaju samo jedan motiv, kao i veliki broj onih koji nemaju motiva uopste pa i ne daju (u stvari imaju sebicni motiv da ostavljaju sebi i tako uvecavaju vlastiti imetak). Ti si sam napisao da vjernik daje zato sto ima sebicni interes da ostvari neku korist od strane vise sile, implicirajuci cak da su takve osobe i sebicnije nego ateisti jer ocekuju vecu korist. E sad, ako se ispostavi da od te koristi nema nista oni onda gube jedini motiv koji imaju, i vise ne daju uopste jer nemaju apsolutno nikakv motiv za to.
Itekako da bi imali motiv jer, kako rekoh:
NIN wrote:Ova dinamika bi se jednostavnije mogla predstaviti na taj nacin ako uvidimo da je cijeli koncept odnosa izmedju vjernika i boga zapravo projicirana socijalna interakcija na individualnom nivou koja je kontnstantna unutar odredjenog drustva. Odnos covjek-bog je zapravo utemeljen na razmjeni bas kao i reciprocni altruizam i razmjena je ta koja determinira covjekov status u drustvu dok je status taj koji je direktno proporcionalan njegovoj sposobnosti da obezbjedi potomstvo.
A sto se ovoga tice:
Warhead wrote:NIN wrote:Ljudi nisu ni svjesni da je sva nasa aktivnost, pa i ona religijska zapravo motivirana upravo tim drustvom - od kupovine auta, odabira skolovanja, sto svog sto svojih potomaka, mjesanja u odabir supruznika za svoju djecu, kupovine odjece, nakita, pa do samog (ne)praktikovanja religioznosti.
Ne bih se bas slozio i mislim da si pretjerao sa ovim boldiranim. Sta je ovdje uzrok a sta posljedica? Ne mozemo o ovome raspravljati ovako u paketu vec treba svaku stvar posmatrati pojedinacno. Npr. kupovina auta ok, ali ima mnogo situacija kada religija ima i te kako uticaj na drustvene aktivnosti. Evo samo npr. uzmi da si vjernik i da ti je zabranjeno da pijes alkohol, je li onda apstiniras zbog drustva ili zbog religije?
Ako uzmes premisu da je religija socijalni mehanizam, tj. produkt drustva onda ces lako uvidjeti da vjernik zapravo apstinira vise radi svoje okoline nego sto se to na prvi pogled nama cini. Naime, kad smo vec kod tvog pitanja vezano za apstinenciju, dinamika religijskih odnosa se temelji na onim socijalnim, prizemnijim odnosima koje karakterisu nase drustvo. Covjek ako pripada odredjenoj grupi, koja koristenje opojnih sredstava smatra drustveno nepodobnim (projicirano u boziju naredbu), on nece imati pretjerane koristi ako bude pio alkohol. Recimo, imat ce slabije sanse da osnuje porodicu i tako obezbjedi potomstvo, dok ce ga s druge strane moriti briga oko bozije srdzbe. Na isti nacin mozemo sagledati ostale
devijacije unutar odredjenih drustava kao sto su nevjernistvo u Saudijskoj Arabiji ili religioznost u Sovjetskom Savezu npr. Religija je
de facto jedan od socijalnih mehanizama i kao takva je produkt drustva, a ne, kako neki misle, da je drustvo produkt religije, barem sto se mene i naucnog pristupa tice.
Razmisli malo o motivima kad je u pitanju sminkanje, oblacenje, uljudnost, srdacnost, prestiz projiciran na kojekakva pomagala kao sto su auti, satovi, telefoni, racunari, onda moralna nacela i odstupanje od istih, motivi koji vode glavnu rijec kad su u pitanju nasa prijateljstva, da li ides u dzamiju 'nako il' si iskren i predan vjernik i kakvog sve uticaja to moze imati na jedinku i njen status unutar
odredjene grupe ljudi kojoj ista pripada i za koju je vezana.