xyz101 wrote:dosta je vas dvojica.
tesko je za povjerovati, ali ste obojica u pravu.
samo brojite zube jedni drugom dok u stvari isto pricate.
poz'
Uvazavam tvoju ambiciju da moderiras polemiku ali nisi nikao u pravu da isto pricamo. Evo i zasto.
U jednom trenutke polemike je bacena standardna parola makroekonmista: ako zelis biti bogatiji i razvijeniji moras vise trositi; ako vise trosis moras vise zaradjivati; ako hoces zaradjivati moras imati vise radnih mjesta i dosli smo do pitanja kako otvorati radna mjesta u BiH.
Ja sam naveo par industrijskih grana za koje BiH ima izuzetne komparativne prednosti, koje mogu -u sadasnjoj bih situaciji-generisati znacajan broj radnih mjesta (apikultura, akvakultura, helicicultura, metalopreradjivacka, drvopreradjivacka industrija itd) a za proizvode ovih industrije je veca potraznja nego ponuda na trzistu EU.
Na to replicira @ahuseino -bez ikakv argumentacije- da su navedene industrijeke grane kucne radinosti, samo zato sto jedna farma pcela ili ribogojilista zaposljava samo jednog stalno zaposlenog.
@ahuseini ne nudi odgovor na postavljeno pitanje o mogucnostima povecanja zaposlenosti u BiH nego 5/6 svog traktata ostavlja na podjebanciju industrijekih grana koje on smatra kucnim radinostima.
U Norveskoj - koja godisnje ulaze milijarde dolara u razvoj indistrije ribarstva- postoje ribogojilista od 50 hektara (500 duluma) na kojem je stalno zaposlena samo jedna zena i nekoliko sezonskih radnika, na sedmicu-dvije, kad traju neke kampanje.
Jedna zena proizvodi stotine tona ribe godisnje i onda se pojavi neki bih "znanstvenik" i "inovator" koji hrakne na sve to i kaze da je to kucna radinost, jer zaposljava samo jednog radnika i nije nista patentirano.
Poznato je da BIH ima velike hidropotencijale i da je to njen biznis stoljeca. Itaj biznsi po @ahuseinu je kucna radinost jer mini protocna hidroelktrana -za koju treba 3-5 miliona Eura -zaposljava samo jednog radnika, na puno radno vrijeme. Dakle: za jedno radno mejsto treba uloziti minimum, 3 miliona Eura u dukatima.
Ako bi BiH zeljela otvoriti 5000 radnih mjesta u minielektranama treba joj 15 milijardi E.
I ovdje dolazimo do kljucnih razloga zasto kao potencijalni izvor radnih mjesta vidim u navedenim primjerima (pcelartsva, ribogojstva, itd).
-Bih nema 15 milijardi eura i mora krenuti od onoga sto ima.
-Strane banke koje posluju u BiH ne kreditiraju razvojne poslove niti biznise. Italijanske banke ti nece dati kredit da u italiji kupis masinu za izradu zupcanika, koje ces izvoziti u italiju, ali ce ti iste sekunde dati kredit da kupis italijanski automobil.
Jasno je i svakom sverceru sa buvljaka zasto se talijanski bankari prave mahniti i ne daju kredite nego samo pljackaju narod. Ako bosnjo otvori obrt za zupcanike bit ce konkurencije onom talijancicu koji je mali dionicar te bake i bankar voli da pljacka bosnju nego svog dionicara.
Sve ovo tjera ljude iz BiH da zaposlenje traze u djelatnostima koje mogu pokrenuti sa par stotona/hiljada E. A takvih ima. Izbor nije tako veliki i nikako se nece postati milioner ni za zivota ali na primjeru modela pcelarstva koji sam naveo je jasno da bi uspjesan pcelar koji bi radio puno radno vrijeme mogao imati primanja veca nego u vecini ostalih djelatnosti.
U Trebinju se iz Britanije vratio nas cojek , sa suprugom britankom i gonja biznis sa medom. Ima godina i godina i nije mu prahnulo da idje u Britaniju jer mu je biznis hairli i u ovakoj bih vukojebini.
Dakle: ako se treba birati izamjedu relnih 5000 radnih mjesta u pcelarstvu koja se mogu pokrenutu sa 50 miliona E za 5 godina ili 5000 u mini elekrtranama, za koja treba 15 milijrdi E i 50 godina onda je sasvim jasno kojim sve putevima treba krenuti BIH mala privreda.
@ahuseino je kao kontra prijdlog ovoj "kucnoj radinosti" naveo edukaciju.
Obrazovanje nikako ne moze generisati toliko radnih mjesta kao vecina industrijskih grana koje sam nabrojao. BiH ima 110 opcina i ne vjerujem da ce se i u najbogatijoj buducnosti desiti da svaka opcina ima bar jedan fakultet sa 50 zaposlenih.
sadasnje obrazovanje -posebno visoko- je predimenzionisano i tu ce biti i bankrota i zatvaranja i drzavnih fakulteta.
Valja istaci jos jedan podatak koji je i mene frapirao nekad davno i koji moze jako puno reci o ovome o cemu govorimo.
Prema statistikama Svedske i USA: petu godinu poslovanja prezivi samo 20% novoformiranih firmi. U najbogatijim najposlovnijim naj ..naj zemljama, gdje u gradu imate vise banaka nego gradskih cenifa propane 80% novoformiranih firmi. A koliko bankrotira onih koje su stare 10, 20 i vise godina se nije ni racunalo.
Samo se u nas u BiH moze deseiti da u Bosnu nahrupe neki inovatori iz amerike i da kazu: "jebo vas u Bosni, kod vas propane 80 % firimi u kucnoj radinosti, a kod nas u ameriku samo 20 % prazivi petu godinu poslovanja" i onda bi jadni bosnjo trebao ostat ko popisana na ovakvu patentiranu inovativnost iz dijaspore.
Zar oni ne vide sta on radi za taj narod ?
u po´trulog zapada. I gle cuda, sve te poizvode kupujem u lokalnom supermarketu..... Hvala mu...
