Toto wrote:Austrija nema more pa dobija kredite.
Holadjani imaju more ali su najveci cvjecari europe.
U vrijeme Ante Markovica BiH je bila jedina od 6 ex-YU republika koja je biljezila ekonomski suficit; najvize zato jer je privreda bila proizvodna.
Bih mora u svim djelatnostima traziti svoju komparativnu prednost. A imamo ih sigurno. Globalizm je i pojam finalnog proizvoda relativizirao. Ne mora bih imati svoju automobilsku industriju. Ali na bazi poluproizvoda zeljezare u Zenici moze se razviti znacajna metalopreradjivacka industrija.
Ekser, zakovica, serafi su finalni proizvodi.
Na Majevici se prave jahte i izvoze za svjetska trzista. Slicno je u Gorazdu sa gumenim camcima.
Nemamo ravnice kao sto je Vojvodina i Slavonija ali se moze naci neka komparativna prednost. Mozda bih na rjecnim tokovima i jezrima moze postati regionalni lider u proizvodnji organski zdrave rijecne ribe.
Drugi proizvod za kojeg imamo izvanredne resurse je pcelarstvo. Intezivna proizvodnja meda je vjerojatno jedina 100% ekoloska proizvodnja, jer nema nikakvih stetnih posljedica po ostalu prirodu. KOnjicka i Travnicka opcina bi mogle biti BiH lideri u ovoj djelatnosti
Zene iz ustikoline su vec zastitili na EU trzistu bosansko slatko od sljiva. Ustikolina moze biti EU proizvodjac slatka od sliva.
Sta je sa ekstenzivnim uzgojem gljiva bukovaca po BiH sumama.
Drvna industrija takodje moze pronaci par proizvoda visih nivoa prerade. I tiplovi za
Jedan od jako vaznih resursa na bazi kojega se moze razvijati biznis je znanje.
Jedan manji i jeftiniji gradic BiH (Travnik, Mostar, Zenica,) bi moga imati najbolji gastronomski koledz/akademiju na Blakanu. Vrhunski i savremeni nastavni plan i program, jeftiniji troskovi studiranja, jezicka kompatibilnost, bi mogli privuci studente iz pet balkanskih drzava.
Da bi dosla bolja vremena mora se dici nivo zaposlenosti... sto je glavni faktor u ekonomiji.
Proizvodnja je glavna i usvisna tu, drvna, metalna i elektricna...
Proizvodnja na veliko... proizvodnja kao kucna radinost ne vidim da pretjerano puno pomaze ekonomiji.
Pcelarstvo, ne znam koliko bi to poslova napravilo.
Da bi se dovela proizvodnja mora se srediti infrastruktura (vjerovatno kreditima) i, slazem se, dovesti
znanje (otvoriti sistem edukovanja, i otvoriti se vanjskoj naucnoj zajednici).
Oboje koci kultura drustva, ne u smislu pristojnosti, nego vise u ocekivanjima, neznanju i medjusobnom trvljenju.
Da je ekonomska slika u redu, politicka bi
legla sama po sebi...