terra_incognita wrote:Toto wrote:Ako bosanci zele da steknu vinsku kulturu i konzumiraju solidna vina trebali bi da nadju prijetelje u Hercegovini preko kojih bi mogli kupiti domacih vina i da ih piju jedno 2-3 godine, pa nek onda krenu po stranjskoj flasiranoj industriji.
U Hercegovini jos uvjek postoje mali vinari koji prave vino od grozdja.
Ako je ovo na mene odnosi, ja vino poklanjam osobi koja je nekad zivjela u Toscani (odkle i vino potice) i personalno mi je rekla da joj je to vino omiljeno.
Sad mi je glupo nju pitati gdje da ga kupim
Odnosilo se na tvoje trece pitanje i neke polemike koje su kasnje nastale.
Mislim da se u svom postu nisam ni osvrno na pitanje o kupovini vina za poklon. Tu si bila nedvosmislena. Pokusao sam ti odgovoriti na pitanje sta pijem i preporucujem. Ako te interesuje da pojasnim izreceno:
Mislim da Hercegovina proizvodi jako dobra domaca vina i da je prava steta sto se to jako malo zna i cijeni u Bosni. Cak ni Heregovina ne pije vina onoliko koliko bi se ocekivalo za jedan vinski kraj.
Koje ce vino neko piti je stvar ukusa a ukus se treba izgraditi- bar kad je vino u pitanju.
Zbog ekonomske situacije u BiH su najpristupacnija -na zalost- najjeftinija flasirana vina; o kojima se ne bih izjasnjavao. Mislim da ona nisu pogodna da se izgradjuje ukus i vinska kultura.
Posto jos uvjek u Hercegovini ima ljudi koji vino ne proizvode na industrijski nacina -a to nece dugo trajati- treba iskoristiti tu rijetku priliku da se kusaju i takva vina te da se zapamte ti okusi koja kasnije mogu posluziti kao mjera za izgradnju vlastitog ukusa.
Treba to iskoristiti i zbog jos jednog razloga. Hercegovina ima dvije vrijedne sorte grozdja koje nikao ne treba zaobici. Zilavka je autoktono grozdje sa zasticenim geografskim porijeklom i u svjetskim vinskim kartama; pa samo sa toga stanovista je ne treba zaobilaziti.
Blatina je opet jedinstvna po necem drugom. Vecina grozdja su dvospolna. Osim sto joj je ima zenskoga roda Blatina je jedno od jedistvenih sorti koja ima samo zenske cvjetove, pa je specificna i po uzgoju i njezi i brizi i po vinu i po mnogo drugih stvari - jer u prirodi nista nije slucajno.
U vecini jezika ono sto mi nazivamo crna vina se zovu crvena; samo u nasem su ta crna vina. Pokusajte uz Blatinu odgonetati zato je to tako -jer ni to nije slucajno.
Ako se zeli nauciti bilo sta o vinima mora se pojesti sto vise boba vinskih sorti grozdja, pa bih maliganski preporucio da ne propustite priliku ove godine da sto vise probate grozdje sorte Zilavaka i Blatine.
Znam da bosanci vole stolne sorte Kardinala i ostale, koje imaju krupne i nekoliko puta vece bobe od Zilavke i Blatine. Razumljivo je to jer ocima jedu grozdje i usput cine nepopravljivu gresku, jer stone sorte mogu da postignu maksimalno 18-19 % secera dok Zilavka moze da postigne i do 25 % grozdjanih secera a 18% je minimum.
Poznato mi je da hercegovci prodju Zilavku i na sarajevskim pijacama, pa ne bi trebali propustiti priliku da uradite sljedeci eksperiment i da tako pokusate izucavati vina.
Na pijaci od prodavca trazite da vam proda i razdvoji sorte Zilavku i Benac. Vecina njih uz Zikavku imaju i Benac. Benac je maliganski pobratim Zilavke i obavezni je pratilac Zilavke u vinu. Dok je Zilavka- ko i svako zensko-sladunjava i opojna, dotle je Benac kiseliji i upravo se zato i dodaje Zilavci, jer on donosi vinu onu potrebnu dozu kiselosti i mineralnosti. Vizuleno ce te ih lako razlikovati i po tome sto je boba Zilavke obavezno okrugla ko kliker sestoperac, a Benac je jajastog oblika i zut ko dukat .
Kad se docepat ove dvije sore grozdja treba vam vino Zilavka.
Ekperiment vam je jednostavan i poznat. Uz Vino -koje ce te ispijati u sto manjim gutlajima- mezetite bobe grozdja. Prvo pojedite nekoliko boba Zilavke, ali tako da joj zapamtite: okuse, mirise, arome i sve sto vam se ucini zanimljivim za pamtiti. Kad to ucinite onda zalijete sa kratkim gutljajem vina, koje ce te sto duze zadrzati na nipcu. I opet pamtite i uporedjujte. ali tako da okuse grozdja potrazite u vinu. Isto ponovite sa bobama Benca. Treca tura je da u usta stavite istovremeno bobu Benca i Zilavke i sve ponovite kao prije toga.
Ima ih koji su ovo radili desetljecima po receptu svoga dede i nisu se nikako pokajali.
Zivjeli
ali ostali mogu upotrijebiti sve navedene savjete
