Forum Klix.ba

Znam da si zamolio za ostvarive prijedloge no da sam nesto vise od obicnog gradonacelnika Zenice ja bih onu trovacnicu od Mitala izmjestila bogu iza nogu negdje.

Mozda je ovo tema da konacno neko od Vas iznese prijedlog sta da se napravi umjesto one "trovacnice" i sl.
Samo nemjote prijedloga kao ono "skontat cemo nesto" jer je vise nego ocito da ta trovacnica ne hrani nikog u Vasim familijama (doduse ne hrani nikog ni u mojoj familiji) ali svi imamo indirektne benificije od te "trovacnice".
Ovo samo govorim jer smo imali vremena od 1995 pa do Mittala nesto "skontat" a nismo.
E sad dajte prosvjetlite me molim Vas.
Posto svaki 100 student u Zenici se odluci biti inzinjer necega a ostalih 99 upisuje pravo i ekonomiju racunajuci da ce kada zavrsi fakultet postati direktor necega ili advokat pa uzimati 200km kada kaze dobar dan (takve sam stvari licno cuo na zenickim fakultetima) u Zenici nece nikada biti moguce otvoriti tvornicu cipova, kompjutera i sl jer nema kadra za takve tvornice. Znaci pucaj te sa prijedlozima.
Svi bi nesto da cistite, neke grantove i sl, znaci svi bi da dodje neko i baci pare na Zenicu! Imal kakav prijedlog da mi pocnemo praviti pare od svog znoja? ili cemo kao i uvijek cekati sadaku po kaficima i nadati se da seljaci nece glasati u tolikom broju na sljedecim izborima dok se ispija jutarnja kafica u Rafaelu, Gaudeamusu ili trznom centru oko 12 popodne?
Hajmo, prosvjetlite me!

Pa ako ćemo realno za ovakve fabrike od maksimalno 50 radnika ti ne treba neki ogromni fakultetski obrazovan kadar jer ni ne govorimo o fabrikama čipova. Time mislim da ne govorimo o nekim velikim ciframa, potrebno ti je recimo 10-tak inžinjera, ekonomista, eventualno pravnik i to je to, to se sve može pronaći u Zenici. Ostatak je srednja obrazovana radna snaga a takvih imamo sasvim dovoljno, čak i previše.

Mada se slažem s tobom u vezi tih studija, u Zenici je to sve naopako. I sam studiram pravne nauke ali sam upravo zato pobjegao u Sarajevo od takvih wannabe-advokata koji misle da će nakon diplome samo tako moći da rade svoj posao. Imamo pravnika i ekonomista na bacanje a ovih koji završe jedno 10% ih zna napisati dvije stranice teksta na engleskom jeziku na temu "My summer vacation". I pokrenem(o) studensku organizaciju evropskog tipa za studente prava da ih obrazujemo da ne bi ostali papci iz Zenice i još se bune, kao imaju oni svoj zenički univerzitet, nema potrebe da im Sarajevo naređuje. I grad Zenica bi trebala pomoći ovakvo nešto no o tome drugom prilikom. BTW, ja bih u saradnji sa kantonom zabranio da se na ova dva fakulteta (pravo i ekonomija) u Zenici upiše više od 50 studenata godišnje i to bih zahtijevao vrlo stroge kriterije. I to kažem kao Zeničanin i student PFSA, to je čisti užas kakav hamelj tamo proizvode (sreća, uvijek je bilo studenata koji u sebe ulažu no to je također zasebna tema) jer sam zapanjen koliko ljudi malo znanja imaju, čast izuzecima. No dobro, znam da je to nemoguće, samo razmišljam naglas.

A grantovi su sasvim legitiman način finansiranja, nije to nikakva sadaka.

A ako ćemo o čistom radu, ja bih vala sva ova sela okolo (Babino, Pehare itd.) naveo da više proizvode a s druge strane bi pokušao obezbijediti otvaranje nekog postrojenja za preradu hrane.

Eborg wrote:Pa ako ćemo realno za ovakve fabrike od maksimalno 50 radnika ti ne treba neki ogromni fakultetski obrazovan kadar jer ni ne govorimo o fabrikama čipova. Time mislim da ne govorimo o nekim velikim ciframa, potrebno ti je recimo 10-tak inžinjera, ekonomista, eventualno pravnik i to je to, to se sve može pronaći u Zenici. Ostatak je srednja obrazovana radna snaga a takvih imamo sasvim dovoljno, čak i previše.

Mada se slažem s tobom u vezi tih studija, u Zenici je to sve naopako. I sam studiram pravne nauke ali sam upravo zato pobjegao u Sarajevo od takvih wannabe-advokata koji misle da će nakon diplome samo tako moći da rade svoj posao. Imamo pravnika i ekonomista na bacanje a ovih koji završe jedno 10% ih zna napisati dvije stranice teksta na engleskom jeziku na temu "My summer vacation". I pokrenem(o) studensku organizaciju evropskog tipa za studente prava da ih obrazujemo da ne bi ostali papci iz Zenice i još se bune, kao imaju oni svoj zenički univerzitet, nema potrebe da im Sarajevo naređuje. I grad Zenica bi trebala pomoći ovakvo nešto no o tome drugom prilikom. BTW, ja bih u saradnji sa kantonom zabranio da se na ova dva fakulteta (pravo i ekonomija) u Zenici upiše više od 50 studenata godišnje i to bih zahtijevao vrlo stroge kriterije. I to kažem kao Zeničanin i student PFSA, to je čisti užas kakav hamelj tamo proizvode (sreća, uvijek je bilo studenata koji u sebe ulažu no to je također zasebna tema) jer sam zapanjen koliko ljudi malo znanja imaju, čast izuzecima. No dobro, znam da je to nemoguće, samo razmišljam naglas.

A grantovi su sasvim legitiman način finansiranja, nije to nikakva sadaka.

A ako ćemo o čistom radu, ja bih vala sva ova sela okolo (Babino, Pehare itd.) naveo da više proizvode a s druge strane bi pokušao obezbijediti otvaranje nekog postrojenja za preradu hrane.

Ti bi ovo ti bi ono! Sve je to uredu, ali ovo nije komunisticki sistem i planska ekonomija. Ti moras obezbjediti uslove firmama (Cimos, Messer, Mittal) itd, a ne otvarati drzavne firme koje ce opet biti nacin da se neko uhljebi. Ti kao nacelnik moras da obezbjedis sredinu koja je ekonomski konkurentna i kada kapitalista dodje da izabere tvoj grad a ne Tuzlu, Sarajevo itd.
Iz tog razloga je ovaj nacelnik otisao ispred ostalih jer je to obezbjedio, a sljedeci ce morati to daleko bolje uraditi.
Vi bi svi da se radi kao sto se radi na zapadu. Eh, pa taj zapad to radi tako jos od industrijske revolucije, a mi to radimo od 1992, tj. od 1996, i ne moze se to tek tako ni nauciti ni uraditi.
Inace, ja sam bio student PFSA, i mogu ti samo reci jedno. Isto sranje drugo pakovanje, bar u Zenici profesori ne organizuju prostituciju!

Prvo :

Smanjio nezaposlenost tj. zaposlio sve amidzice, dajdzice, tecice i inu blizu i dalju rodbinu na budzet grada.

Formirao strucni tim za saradnju sa gradonacelnikom koji bi sacinjavale svrsene studentice ekonomije, prava, elktro i inih fakulteta.

Radio na socijalnoj problematici; tj nahapao se da sljedece tri generacije ne moraju nista raditi.

Poradio na Marketingu; raji prodavao muda pod bubrege tako da budem izabran i sljedeci mandat.

Veoma ambiciozan ali ostvarljiv plan.

Što se PFSA tiče to je istina ali ako izuzmemo sve ostalo makar ima veću težinu na međunarodnom nivou ako znaš o čemu govorim. Prof. Petrović je sada tu, problem je što ne može ništa sam a i premekan je čovjek za tu poziciju.

I ne, ne mislim govoriti o planskoj ekonomiji (iako je iz današnje perspektive imala nekih prednosti ). Već sam u ranijim postovima iznio šta smatram pod "Ja bih..." formulacijom ali evo ugrubo ću pojasniti još jednom.

Grad Zenica (čitaj Ured gradonačelnika u saradnji sa Gradskim vijećem) treba da raspiše tender za otvaranje recimo fabrike ketchupa, kablova (lupam, nije bitno) uz to, treba obaviti svoje prethodne radnje:

- pronaći zemljište, najbolje u općinskom vlasništvu u bližoj gradskoj sredini koje odgovara propozicijama i EU standardima;
- prethodno pripremiti to isto zemljište, otkloniti sve moguće zemljišnoknjižne sporove te fizički očistiti smeće, granje i šut što je rak-rana većina zemljišta koja se ne koriste;
- obaviti geometarska mjerenja i tačno ograditi zemljište;
- dovesti/reparirati sve instalacije do zemljišta o svom trošku;
- popraviti/reorganizovati cestu ukoliko se radi o nekom većem projektu;
- napraviti investicioni paket sa svim informacijama vezanim za zemljište, bliže okruženje kao i grad Zenicu sa tačno i precizno navedenim brojevima raspoložive radne snage, njihovog nivoa obrazovanja, radnog iskustva itd.

Ukoliko bi se obavile ove neke grube stvari, tender bi trebao biti raspisan na međunarodnom nivou s uzajamnim obavezama i Općine i potencijalnog investitora kao i kaznenim klauzulama. Isti taj tender bi trebalo maksimalno reklamirati a ne da vrhunac bude objavljivanje u Avazu. Treba iskoristiti gradove partnere kao i međunarodne veze koje bi gradonačelnik trebao imati.

I recimo dođe zadovoljavajuća ponuda, završi se sva procedura. U ovom slučaju bi se Zenica trebala obavezati da će zemljište dati na korištenje na period od 10-15 godina bez naknade uz određivanje minimalnog praga proizvedenih dobara ili zaposlenih ljudi te ukoliko bi jedan ili oba uslova pala ispod crte bilo bi potrebno plaćati rentu za to zemljište, tj. neku vrstu penala. Naravno, ako se želi biti konkurentan i iole uspješan treba postaviti neke realne zahtjeve. Isto tako, općina bi se trebala obavezati da će pokrenuti nekoliko unaprijed dogovorenih projekata kao što je recimo revitalizacija poljoprivredne proizvodnje u njenoj nadležnosti. Ovakvi projekti se mogu finansirati iz tih fondova a dakako da bi ova okolna mjesta mogla pokriti neki osnovni input sirovina.

Dakle, mogu postojati ovakvi tenderi sa određenim propozicijama šta će se praviti ili otvoreni tenderi u kojima se može pokazati puna širina investitorske djelatnosti. I u jednom i drugom slučaju grad Zenica je partner a ne mamlaz koji će ti dati sve a ti njemu zauzvrat sitniš za pivu. Neki gradovi su uspjeli postići da se njih traži za investicije a ne obratno jer su rezultati zaista tu.

detroit-mercy wrote:Prvo :

Smanjio nezaposlenost tj. zaposlio sve amidzice, dajdzice, tecice i inu blizu i dalju rodbinu na budzet grada.

Formirao strucni tim za saradnju sa gradonacelnikom koji bi sacinjavale svrsene studentice ekonomije, prava, elktro i inih fakulteta.

Radio na socijalnoj problematici; tj nahapao se da sljedece tri generacije ne moraju nista raditi.

Poradio na Marketingu; raji prodavao muda pod bubrege tako da budem izabran i sljedeci mandat.

Veoma ambiciozan ali ostvarljiv plan.

Još samo uzmeš stranački prefiks koji ima prolazak u Zenici i to je to! Ovce bi te podržale samo tako!

Grad Zenica (čitaj Ured gradonačelnika u saradnji sa Gradskim vijećem) treba da raspiše tender za otvaranje recimo fabrike ketchupa, kablova

Ti trebas ponuditi zemljiste a ne raspisivati tender o fabrici ketchupa. Posebne kancelarije i strucni timovi opstine se bave nalazenje potencijalnih investitora i onda se kontaktira te investitore, ne mozes ti uslovljavati nekoga u sta ce uloziti.

obaviti geometarska mjerenja i tačno ograditi zemljište;
- dovesti/reparirati sve instalacije do zemljišta o svom trošku;
- popraviti/reorganizovati cestu ukoliko se radi o nekom većem projektu;
- napraviti investicioni paket sa svim informacijama vezanim za zemljište, bliže okruženje kao i grad Zenicu sa tačno i precizno navedenim brojevima raspoložive radne snage, njihovog nivoa obrazovanja, radnog iskustva itd.

Na dobrom si tragu, ali to je postalo ne dovoljno.
Savezna Drzava Alabama je od agrarne drzave za 17 godina postala br.2 u americi kada je u pitanju automobilska industrija.
Nacin na koji su to uradili ej sljedeci:
Mercedes je pocetkom devedesetih obznanio namjeru da otvori svoju prvu tvornicu u Americi. Naravno, sve drzave su pohrlile, jer Mercedes je olicje kvaliteta, i to je dobar magnet za ostale investirore. Alabama je pobjedila na sljedeci nacin:
1. Mercedesu uopste nije bila vazna cijena radnog sata, ali je bilo vazno koliko sindikati imaju prava uplitanja. U Alabami sindikati nisu regulisani zakonom, stoga ih skoro pa i nema za razliku od sjevernih drzava (kada su u pitanju sindikati to se odnosi na sve juzne drzave).
2. Alabama se odrekla poreza na dobit u sljedece dvije godine (oko 226 miliona tadasnjih dolara, ili oko 400 milion sadasnjih)!
3. Alabama se obavezala izgraditi kompletnu putnu infrastrukturu, elektro, vodovod i sve sto ide uz jednu tvornicu.
4. Pristala edukovati radnike, tj. platiti njihovu specijalizaciju za takve poslove.
5. Obavezala se isplacivati plate za prvu godinu.

To je bilo 1993 godine!!!

Za Mercedesom su dosli Honda, Toyota (proizvodnja motora), Hyundai (sjediste za USA sa tvornicom), a malo im je falilo da dobiju VW prosle godine, ali je pobjedio Tennessee jer su se odrekli poreza za 4 miliona dolara vise nego Alabama!!!
Znaci, nije dovoljno napraviti spisak radnika, treba uloziti dobro da bi neko dosao i ulozio!!!

To sto ces ti nekome dati zemljiste je nula. Danas je BiH 109 po konkurentnosti i vaznije je koliki su doprinosi na plate itd. Ja da ulazem novac u neku zemlju, prije BiH bi sigurno razmotrio Crnu Goru, Makedoniju, Gruziju i sl zemlje!

Da, ali ovdje govorimo o gradu. Kako će grad tj. općina kao pravni subjekt utjecati na to (pretpostavimo da nemaš neku divnu saradnju sa višim instancama vlasti kako to kod nas obično biva)?

Eborg wrote:Da, ali ovdje govorimo o gradu. Kako će grad tj. općina kao pravni subjekt utjecati na to (pretpostavimo da nemaš neku divnu saradnju sa višim instancama vlasti kako to kod nas obično biva)?

Ne znam, po meni cini mi se da Zenica ima dobru saradnju sa visim instancama vlasti. Drugo je sto te instance (u slucaju zagadjivanja) ne rade svoj posao, ali kada su u pitanju strateski poslovi obicno je ta saradnja dobra.
Ti da bi otvorio tu tvornicu ketchupa tebi treba saradnja a kamoli neku veliku tvornicu poput Mittala.
Medjutim, meni bas nije jasno sta zenicani hoce. Prije par godina su htjeli prijeratnu zeljezaru (a koliko vidim malo Vas se sjeca kakvo je to zagadjenje bilo) a sad ni ova ne valja, ali bi da ostane trzni centar. E pa trzni centar i arena su posljedice Mittala. Malo ljudima ovdje osnove kapitalizma i ekonomije nisu bas najjasnije ili se na pamet strebalo na faxu pa isparilo znanje!

Ma karikirao sam, može biti to bilo šta. Možeš ti imati super saradnju sa kantonom, ali čisto sumnjam da bi se u ovakvoj sredini neko htio odreći profita i sl. I ne zaboravi činjenicu da je ista stranka na vlasti u gradu i kantonu, zamisli da je nije.

jefferson wrote:

Grad Zenica (čitaj Ured gradonačelnika u saradnji sa Gradskim vijećem) treba da raspiše tender za otvaranje recimo fabrike ketchupa, kablova

Ti trebas ponuditi zemljiste a ne raspisivati tender o fabrici ketchupa. Posebne kancelarije i strucni timovi opstine se bave nalazenje potencijalnih investitora i onda se kontaktira te investitore, ne mozes ti uslovljavati nekoga u sta ce uloziti.

obaviti geometarska mjerenja i tačno ograditi zemljište;
- dovesti/reparirati sve instalacije do zemljišta o svom trošku;
- popraviti/reorganizovati cestu ukoliko se radi o nekom većem projektu;
- napraviti investicioni paket sa svim informacijama vezanim za zemljište, bliže okruženje kao i grad Zenicu sa tačno i precizno navedenim brojevima raspoložive radne snage, njihovog nivoa obrazovanja, radnog iskustva itd.

Na dobrom si tragu, ali to je postalo ne dovoljno.
Savezna Drzava Alabama je od agrarne drzave za 17 godina postala br.2 u americi kada je u pitanju automobilska industrija.
Nacin na koji su to uradili ej sljedeci:
Mercedes je pocetkom devedesetih obznanio namjeru da otvori svoju prvu tvornicu u Americi. Naravno, sve drzave su pohrlile, jer Mercedes je olicje kvaliteta, i to je dobar magnet za ostale investirore. Alabama je pobjedila na sljedeci nacin:
1. Mercedesu uopste nije bila vazna cijena radnog sata, ali je bilo vazno koliko sindikati imaju prava uplitanja. U Alabami sindikati nisu regulisani zakonom, stoga ih skoro pa i nema za razliku od sjevernih drzava (kada su u pitanju sindikati to se odnosi na sve juzne drzave).
2. Alabama se odrekla poreza na dobit u sljedece dvije godine (oko 226 miliona tadasnjih dolara, ili oko 400 milion sadasnjih)!
3. Alabama se obavezala izgraditi kompletnu putnu infrastrukturu, elektro, vodovod i sve sto ide uz jednu tvornicu.
4. Pristala edukovati radnike, tj. platiti njihovu specijalizaciju za takve poslove.
5. Obavezala se isplacivati plate za prvu godinu.

To je bilo 1993 godine!!!

Za Mercedesom su dosli Honda, Toyota (proizvodnja motora), Hyundai (sjediste za USA sa tvornicom), a malo im je falilo da dobiju VW prosle godine, ali je pobjedio Tennessee jer su se odrekli poreza za 4 miliona dolara vise nego Alabama!!!
Znaci, nije dovoljno napraviti spisak radnika, treba uloziti dobro da bi neko dosao i ulozio!!!

To sto ces ti nekome dati zemljiste je nula. Danas je BiH 109 po konkurentnosti i vaznije je koliki su doprinosi na plate itd. Ja da ulazem novac u neku zemlju, prije BiH bi sigurno razmotrio Crnu Goru, Makedoniju, Gruziju i sl zemlje!

Jefferson, uze mi rijec iz usta/odnosno tipki, Alabama je donije citav niz Tax Lows koji su pomogli autokompanijama da dodju tamo, cak stavise jedan od njih je i imenovan Mercedes Low.. Eborg, tvoje namjere su casne i postene samo sto u kapitalizmu i u svijetu investicija to ne ide tako. Prva stvar na koju svi investitori danas gledaju je sta ti dajes zauzvrat. To sto ces dati zemlju ne znaci nista, zemlje koliko hoces na svijetu. U pitanu je lova, koliki su tvoji porezi na prodaju, porezi na profit, je li ima ili nema poreskih olaksica, kakva je ukupna klima za bisznis. U svijetu biznisa danas, da bi dobio posao moras da das nest zauzvrat, time sto ces ograditi zemlju ti u principu ne dajes nista. Npr, Michigan koji je veoma pogodjen krizom u autoindustriji pokusava na svaki nacin da diversifikuje svoju ekonomiju. Dana se buljuk filmova snima u Michiganu a sve zbog toga sto se drzava odnosno state odrice dobrog dijela kolaca od poreza cak stavise dajuci stimulans na svaki dollar koji filmadzije potrose na racun toga da ce filmadzije da donesu toliko zeljena radna mjesta. Cak sta vise, sve one firme koje se bave naprednim tehnologijama (proizvodnja baterija za pogon utomobila) i zaposle vise od 200 (nisam 100% siguran oko minimalonog broja) radnika, oslobodjeni su kojekakvih poreza u prvih par godina. Kao sto Jefferson rece, mnogima kod nas nije jasno kako kapitalizam funkcionise, previse smo se uljuljakli onime da eto mi ih samo pozovemo i raspisemo tender a oni navale ko bijesni.
Sada da nas ne bih previse poredio sa Amerikom, treba sjesti i prouciti slucaj Irske, koja je u zadnjih 10-15 godina od jedne od najsiromasnijih zemalja Eurozone postala jedna od najperspektivnijih. Sada sto se tice pojedinih gradova, ne znam da li kod nas postoji gradski porez na biznise, ako postoji onda tu mozda lezi sanasa u privlacenju stranog kapitala, pored onoga sto si ti nabrojao, obezbijediti zemljiste, infrastrukturu, obuciti radnike o svome trosku i td. Medjutim, sve je to tanko sve dok na nivou drzave ne postoji jasna zelja i strategija za privlacenje stranog kapitala i investicija, i dok uglavno preovladava misljenje da ovi jedva cekaju da im mi malo odskrinemo vrata pa da navale ko muhe na govno da investiraju.
U danasnjem svijetu i razvijenom i nerazvijenom, prava je bitka za svaki dolar investicija, sada kako ce ko znati da to privuce je na njemu.

To je sve tačno i dakako da se slažem sa tim konstatacijama. No ponavljam evo još jednom, kako to obaviti na nivou grada? Za sve navedene poreze i slično je ako se ne varam nadležan kanton ili entitet.

Isto tako, mislim da općina dobija porez samo na osnovu prihoda stanovništva te da ne oporezuje biznis kao takav ali nisam siguran.

Oi wrote:saobracaj je los!
dva mosta su premalo da spoje dvije obale grada. belaj je ako ces iz blatuse u crkvice, opcije su ti ta dva mosta. preko m17 je rutavo, jer zna biti guzva na juznom ulazu u grad (potez jabuka - drveni most). moj prijedlog: kvalitetnom cestom spojiti pehare i crkvice, pa ako treba i tunel ispod crkvickog.

Ne znam koliko ste upoznati, ali u planu je glavna gradska magistrala kojom ce se ubrzati saobracaj, tako da pojedinacni projekti koje spominjete padaju u vodu, jer se sve mora planirati sa izgradnjom magistrale, i mislim da su za pojedine djelove grada, tj. odredjene dionice magistrale vec uradjena projektna dokumentacija..Nisam siguran ali mislim da ce na upravo kod Drvenog mosta biti jos jedan tj. u konacnici po 2 trake u oba smjera..Naravno da Opcina nema sredstava da to finansira pa ce se ici na grantove WB, EBRD-a ili neke druge institucije..Na tom problemu se radi i rjesice se, samo sto niko ne moze garantovati period u kojem ce to biti gotovo.
Inace, Eborg tema je super
Nisam sve procitao, malo kratak s vremenom, ali ukljucim se nakon sto sve procitam

Mislim da bi trebalo malko detaljnije proanalizirati ovaj primjer Drazave Alabame i Mercedesa jer je izvanredan primjer sta i kako se radi na ovome planu. IZ ovga primjera nese opcine imaju sta nauciti.

Mozda bi bi bilo jos primjerenije uzeti primjer Irske od prije dvadesetak tirideset godina. Irska je po mnogocemu komplementarna BiH.

Ako se pita sta opcina Zenica sama da uradi . Bez obzira kakvo je okruzenje (drzava, kanton) u kojem djeluje opcina, ona ima svoje opseg nadleznost i odgovornosti i treba se fokusirati na to. Sta dobija time? Dobija tako sto ce biti konkurentnija od neke druge opcine u svome okruzenju.
Dobar prvi korak za bilo koji nivo organizovanja je da se ima strategija razvoja. Bolje ikakva nego nikakva. Ta strategija se mora promovirati i uciniti dostupnom svakom gradjaninu.

Osim strategije opcine jako je vazno da svaka mjesna zajednica svaki zaseok ima svoju strategiju koja je uskladjena sa strategijom opcine. Jasno je da MZ i neka ruralna zajednica ne moge napraviti strategiju razvoja. To se kupi ili uradi u reziji opcine. Zenica sigurno ima kadrove koji su u stanju napraviti startegiju razvoja jedne MZ ili zaseoka i treba ih angazovati da se to uradi. Ako se nema para za platiti ima se organizvati na neke druge nacine -a nacina ima.

Ono sto je po meni kljuc uspjeha sveke opcine je da ona mora imati na svakom kvadratnom kilometru po jednu porodicu koja ima napravljenu staregiju razvoja svoje porodice. To je za Zenicu 500 familija.
Nase drustvo je u tranziciji i mnogi ljudi nemeju dovojna znanja, duha i iskustvo u sferi poduzetnistva i tu cijela zajednica pa i opcina treba dosta duvati sama sebi u jedra.
Zenica bi trebala da ima 500 familija u kojima ima bar troje visoko obrazovanih clanova koji i ne moraju znati napraviti strategiju ali moraju biti sposobni nauciti kako se pravi jedna strategija ili studija slucaja i moraju ovoga trenutka raditi na tome. Opcina Zenica kroz poslovni inkubator, REZ i druge resurse kojima raspolaze treba napraviti kratke smeinare sa ciljem da se okupi 500 porodica koje bi radile na razvoju porodicnog biznisa.
Strategija razvoja pododice je prva investicija koju svaka familija mora investirati - u samu sebe. Taman da je totalna anarhije i da se nema ni opcina ni kanton ima se porodica i od nje treba krenuti.
Nas globalizam je na nivou nase uze familije. To i ne mora biti losa cinjenica. To je jedini resurs kojim pouzdano razposlazemo i od kojeg moramo krenuti.
OPcina treba imati efikasne i javnosti dostupne programe stimulisanja i afirmisanja poduzetnistva. Kroz koje ce jasno istaci da ona ne osniva radana mjesta niti zaposljava, vec da je samo servis i partner svima onima koji su na tom putu.

Problem Zenice je vezan vise za samu BiH nego za sam grad, ali i grad moze puno toga da uradi kako bi amortizovao komplet situaciju u BiH.
Prvo, treba se dosta uraditi na komunikacijama. Danas ozbiljni investitori nece da pricaju ako nemamo bezicni internet, dobre ceste itd. Tuzla je dobro uradila sa bezicnim internetom i Zenica tu moze da puno toga nauci. Takodje, to bi pomoglo elektronsko opismenjavanje stanovnistva.
Sljedece je kadar. Mi stalno pricamo o prirodnim resursima i od toga cu cir dobiti. Samo neznalice mogu potencirati prirodne resurse. Japan, Svicarska, Singapur, Hong Kong, kakve oni prirodne resurse imaju???? Japan mora sve, ali bas sve da uvozi, naftu, zeljeznu rudu, gas, a treca su ekonomija u svijetu po jacini. U Singapuru moze pljunuti s jedne strane drzave na drugu a jedina je drzava koja ima dozvolu za remont americkih nuklearnih nosaca aviona i podmornica. Znaci u tom dijelu svijeta samo Guam (najveca americka ratna baza) i Singapur takve poslove mogu raditi, a to nije zbog prirodnih resursa nego edukacije!
Znaci, mi znamo sa teskim materijalima, i treba potencirati metalurski institut i tu sto vise studente slati po svijetu da se specijalizuju. Mi imamo resursa, ali koliko vodimo brigu najbolje je pokazala nabujala bosna kadada se nije vidjela od plasticnih flasa jedno vrijeme.
Irska je super primjer, ali je to Irska uradila na nivou drzave. Ne mozemo mi biti konkurentni ako su doprinosi 68%, placamo dva poreza na ceste (pri registraciji, 10% kroz gorivo) i onda jos putarinu! Ljudi bjeze od takvih zemalja jer to znaci da je politika okrenuta ka kupovini socijalnog mira a ne ekonomskom razvoju koji je na kraju najbitniji za taj isti socijalni mir. To znaci da politicari sve kratkorcno gledaju i da su to cisti oportunisti.
Puno toga se mora promjeniti, ali najvaznije je da se promjeni svijest ljudi o tome sta je kapitalizam!

Hvala jeff, to je upravo ono što ja često želim da istaknem: ako ćemo na poluproizvodima i sirovinama graditi ekonomiju, onda nismo odmakli dalje od afričkih kolonija... A imam i profesionalnu deformaciju da sam slab na institute. Bravo

nellington wrote:Hvala jeff, to je upravo ono što ja često želim da istaknem: ako ćemo na poluproizvodima i sirovinama graditi ekonomiju, onda nismo odmakli dalje od afričkih kolonija... A imam i profesionalnu deformaciju da sam slab na institute. Bravo

Teza je tacna, ali onda treba definisati sta je sve poluproizvod a sta proizvod, pa onda sta je isto to sa stanovista BiH.
Mislim da je ovo jako vazno definisati ako se zeli razvijati ono sto se zove mali i srednji biznis u domenu proizvodnih i preradjivackih industrija. 4/5 malog i srednjeg biznisa je osudjeno na to da proizvodi poluproizvod; odnosno: taj mali biznis ne moze postojati bez velikog biznisa. Ako je to tako -a jeste - ona je pitanje sljedece: kojim putem da krene BiH? Da prvo krene od "velike industrije" ili da krena od male ka velikoj, a mozda je najvaznije pitanje: koja je to bih velika industrija?

Ako valjaonica u Zenici proizvede vuceni profil: za nju je to finalni proizvod. Ako druga fabrika od toga profila napravi ekser: onda je ekser finalni proizvod. Ako se ekser ukuca u kuce: onda je kuca finalni proizvod.

I ja sam jako slab na institute jer je to "fabrika mojih snova"; ja bi tu "najvolio" raditi. Znanje jeste najmocniji resurs i generator razvoja. Medjutim, da bi se pokrenulo znanje treba opet znanje. Treba ono znanje koje ce biti "upaljac" ostalog znanja.
Ne moze se reci da mi nemamo resurse u znanju, ali mislim da nase znanje ne zna stvorit "upaljace".

Bio sam u institutu za eksere. Vlasnik fabrike i instituta doktorirao na ekserima (i to doktoriro na dva radijusa specijalnih eksera) od patentnih prava doktor nauka napravio fabriku, pa onda institut za eksere. Ima eksera gdje jedan kosta i po 20 $.

Bio sam - jos za studentskog vakta- u intitutu za puzarstvo. Dva doktora nauka, sest magistara, inzenjera se i ne sjecam broja, dva zasticena patenta i brdo inovacija, par hektara oglednih plantaza. Ja pao na dupe.
Kad sam rekao odaklen sam talijancic se nasmije i jos mi rece da je BiH prirodno staniste najkvalitetnijeg vinogradarskog puza i da su dolazili u moju carsiju da "beru" genetski materijal.
Kad sam doso kuci ja odusevljeno pricam starom kad ce ti on meni: da je on ko dijete skupljao puzeve i zaradjivao finu lovu za dzaparca. Ja osto ko posran. Talijanci doktoriraju i vozaju Ferarije na puzevima a ja u mal' ne prekinuh studiranje jer sam zadatak rijesio po Apsenu a ne po Uscumlicu i nisam znao dokazat ono sto je vec bio dokazano u nekom Njutnovom binomnom obrascu.

Onomad -turisticki- lutam Mjesecevom dolinom i nabasaha na institut u sred sume. Institut se bavi ekstenzivnim uzgoje gljiva bukovaca koju ovdje zovu shiitake . Kilo njihovog finalnog proizvoda 40 $. U najbogatijoj zemji na dunjaluku - u kojoj je medo kruskar na zastavi- prave institute na bukvama. Te stacu: ogrebo se za eksperimetalni uzorak gljiva i suti da sam iz zemlje kojoj su medo i bukva simboli.

Prije 20 godina sam u BiH radio u "institutu" za kompozitene tehnologije i materijale. Taman skupio lovu za upisat postdiplomatiju i taj mi institut "diplomate" digose u zrak.
Ako se ikad docepam dedinih vinograda pravit cu institut za puzeve kao i onaj "talijancic".

Zenica bi mogla negdje u Gornjim Cajdrasima imat institit a gljive bukovace; ako nista iz "ekoloskog" inata i da dokazemo da se i od naseg bukovog resursa moze institut napravit.

Zabraniti izgradnju hidrocentrale Vranduk.

Toto je napisao: "Ono sto je po meni kljuc uspjeha sveke opcine je da ona mora imati na svakom kvadratnom kilometru po jednu porodicu koja ima napravljenu staregiju razvoja svoje porodice. To je za Zenicu 500 familija.
Nase drustvo je u tranziciji i mnogi ljudi nemeju dovojna znanja, duha i iskustvo u sferi poduzetnistva i tu cijela zajednica pa i opcina treba dosta duvati sama sebi u jedra.
Zenica bi trebala da ima 500 familija u kojima ima bar troje visoko obrazovanih clanova koji i ne moraju znati napraviti strategiju ali moraju biti sposobni nauciti kako se pravi jedna strategija ili studija slucaja i moraju ovoga trenutka raditi na tome."

@Toto, uz svo poštovanje prema tvojoj erudiciji (vidi se da si obrazovan, i to ne u jednom podrucju, nego u stotinu i jednom), ova teza meni, neukoj, miriše na onu tudjmanovsku o 1000 bogatih porodica koje ce biti osnova hrvatskog ekonomskog razvoja.
Cinjenica je da porodica tvori temelj obrazovanja, te da ce dijete iz porodice u kojoj je "bar troje visoko obrazovanih clanova" imati bolju startnu poziciju od djeteta kojemu je otac rudar (eh, Zenice, Zenice, uzavreli grade!), a mati domacica. Ekonomska strategija je posao institucija društva, a ne familijarni, ako cemo iole misliti na narod. Porodicna koncentracija bilo cega povuci ce na aristokratiju (ili na nešto poput toga), a nikad na demokratiju (ili bar na to nešto što na demokratiju lici). Institucije društva povest ce racuna o porodici i ekonomskom razvoju (ako su te institucije uistinu demokratske), a porodica ce uvijek voditi racuna samo o sebi. Uostalom, mi sada imamo na djelu nastanak oligarhije od bogatih (a cesto pljackaških) porodica, koje doduše ne moraju imati i obrazovanje, ali imaju, je l' te - pare.
Ili ti misliš da ce porodica visokoobrazovanih u svojoj strategiji predvidjeti boljitak onog rudarskog djeteta, zato što je obrazovana, pa to odmah znaci i altruisticna. Cisto sumnjam. Ko se oslanja na moguce dobre namjere ljudi, mogao bi nagrbusiti. Pošteno je oslanjati se na principe, univerzalne vrijednosti. Ustvari, gdje ti vidiš rudarsku porodicu u ovoj svojoj viziji? Sve da 500 (puta 4) Zenicana zivi sjajno, zato što su osmislili vlastitu ekonomsku strategiju, ta Zenica ne bi valjala, ako cemo 500 puta 6-7 ljudi ostaviti onom britansko-indijskom robovlasniku i ekološkom Luciferu (ne da mi se spomenuti mu ime) da ih tlaci.

@matoraK..

Tudzman je govorio o 1000 bogatih familija u cijeloj Hrvatskoj a ja sam samo u opcini Zenica mastao o 500 porodica koje imaju vizija i strategiju svoga razvoja ili prezivljavanja - ako hoces. Aristokratija nema startegije razvoja. Oni su dostigli plafon i nemaju se sta razvijati. Oni se mogu samo djeliti.
Moja vizija je jedan porodicni biznis na jedan kvadratni kilometar, sto bi bilo oko 50 000 familijarnih binzisa u BiH. To bi moglo biti oko 200 000 zaposlenih samo u ovom sektoru.
Ako moram birati izmedju 200 000 aristokrata i 200 000 prosjaka ja cu namah jamit aristokrate. Tito mi je u srcu i na Dedinju ali ima ona poslovica: Selma je Selma, ali dvaput je dvaput - koja je nastala kad su pitali Muju bi li volio povalit Selmu ili Sulju dvaput.
Prizant ces da moj i Tudzamnov san nije isto i da ja nisam nikako mislio na ono o cemu ti zboris. Ako ce se medju ovih 50 000 naci i hiljadu aristokarata ja cu to smatrati kolateralnom stetom. Tu stetu nek ispraljaju narodni tribuni i revolucionarno nastrojeni besposlicari.

Nisam dovoljno obrazlozio ovu tezu o porodici po kvadratnom kilometru, pa je ostalo nejasno na koji aspekt konkretno mislim. Sve ovo sto si rekla stoji - ako se na ovo gleda samo sa politicke i filozofske tacke gledanja; neke nase trenutne politicke i drustvene prakse koja je u velikoj mjeri degenerisana svim i svacim. Ja sam najmanje mislio na to.

Ja na ovaj problem gledam: tehno-menadzerski.. sto bi Tito rek'o - rahmet mu finoj dusi; i sa stanovista pokretanja, organizacije, realizacije, i odrzivosti jedne poslovne ideje ili poduzetnickog poduhvata u sveri mikro i malog binisa.
Ja sve to gledam iznutra a ti sa vana. Kad se stvari gledaju iznutra onda se ne vidi socijala, politika, obrazovanje, filozofija, humanizam, renesansa, marksizam, nacionalizam, globalizam..

Gleda se prihod, rashod, likvidnost, cash flow, investiocija, libor vaki - libor naki, zatezu se kamete i ostala poslovni marifetluci i mudrovanja. Ko ima vise vremena da razmislja o aristokaraciji i demokraciji. To je propala filozofija iz 19 stoljeca. Danas se poslije radje umjesto filozofiranja sjeda za Facebook i Sa-x.

De mi objasni tu tvoju demokratiju kad ti banka kaze: kamate su ti ovolike i ovolike a ti "demokratski" poljubi i ostavi. Nije sve tako demokratski crno i bijelo da bi se moglo akademski komotno lamentirati i kritikovati u cast svjetle demikratije. Stvarnost je takva da se nekad treba i demokratija uskopit da se nebi u korov pretvorila.

Svaki poduzetnicki poduhvat je temeljen na partnerstvu sa nekim i/ili necim. Prvo je to drzava kojoj moras da se registrujes, banka od koje moras da uzmes kredit, sudovi kojima moras da se zakunes da ces biti posten, nezaposleni koje trba da zaposlis, klijenti i trzista za koje radis, tracava kona koja ce ti prosut negativni marketing..... Onog momenta kad se stekne legalitet i legitimitet da je neko poduzetnik i kad se zakoraci prvi korak u svijet binisa svi ovi partneri se razbjeze i ti ostajes sam u vukojebini. Kome ces se prvom obratiti za partnerstvo nego svojoj porodici?

Logicno bi bilo da je drustvo kroz drzavu najvazniji partner u bilo kojem poduzatnickom poduhvatu. I najpovrsnija analiza govori da nasa drzava bjezi od biznisa ko djavo od krsta i pojavljuje se samo kada treba da opljacka porez ili kad joj treba da udari reket za reklamne kampanje i izabore.

2/3 malog i srednjeg biznisa u razavijenom i nerazvijenom svijetu je porodicni biznis. Od toga ih je samo 1 % koji su milioneri, oligarsi, tajkuni, aristokrate o kojima ti govoris. Ja ne govorim o njima. Onih mojih 200 000 clanova "familije je 15% radno sposobnoh pucanstva domovine nam i oni ne mogu samo po osnovu brojcanozti biti aristokratija. Kada bi tako bilo mi bi bili Misir, Atlantida!

Porodicni biznis je svjetska tekovina i sve oko njega ima svoje opravdane razloge provjerene u visestoljetnoj praksi i ne vidim zasto bi mi u BiH trebali izmiljsati toplu vodu ili ponovo uvoditi komunizam, marksizam, feudalizam i renasansu .

Ja mislim da u sveri mikro i malog biznisa ne postoji alternativa za porodicni biznis. 99 % biznisa pokrenutih u ruralnim podrucjima BiH su - ili ce biti- porodicni biznisi. Samo u administrativnim sredistima ima nekih par procenata radnih mjesta kod drzave i to je sve sto imamo.
Ko se ufuro da hamali kod drzave nek se bavi drzavom i njenom pravdom i krivdom. Ko vise ne vjeruje ni u bogu ni narodu i hoce da pljune u sake i postane plemic: nek potrzai burazera, amidzica ili tetku iz amerike pa nek hamali kod sebe ili familije.

Sta drugo da radimo da razvijemo nase drustvo? Odakle da krenemo? Nemamo drzavu, Titu, Partiju. Ja rjesenje vidim u porodicama koje hoce da se razvijaja u sferi porodicnog biznisa. Prvi korak koji moraju da urade je da sjednu i naprave neku strategiju, vizju.
Pa i Zabranjeno pusenje je pjevalo: "Ko zanemri strategiju i taktiku zavrsi u nizerazrednom Vratniku".
Imas li ti neku alternativu kojom bi zaposlili 200 000 ljudi i dali im priliku da postanu plemici ili da ih ostavimo da truhnu u demokratiji.
Nije tacna tvrdnaj da se strategijama razvoja bave samo dravne institucije i centralni komiteti.
Strategijom ekonomskog razvija se bavi svak ko mora i hoce da ekonomise sobom, spstvenim poslom ili familijom -svejedno je. Strategiju razvija mora da ima i svako osim birokratije. Ona moze da parazitira.
Startegija ekonomskog razvija ja i cekati ma birou i pljuvati na Silajdzica i Komsica sto ti ne nadju posao. I to je strategija. Najrahatnija ali zajebana.

U ovoj mojoj prici o familiji vidim i svakog kakanjksog rudara koji ima u prodici jal' svoje dijete, jal' bratica i sestrica koji je okupio troje porodicnih mudraca prekonto i doso dajdzi i reko:
Dajda, ti imas tri duluma zemlje uz kucu i 20 duluma na selu i 4 duluma sume. Dainica ne radi a i dajdzicna uskoro zavrsava poljopriverdnu u Zenici. Ja i amidzic smo napravili strategiju razvoja nase familije pa smo i tebe prikljucili.

Mi smo skontali ovako pa i tebi nudimo.
Prvo ce mo svih nas 26 napraviti porodicnu zadrugu. Sve troje punoljetnih iz tvoje familija se odmah ucljanjuje u zadrugu. Dajinica i dajdzicna dobijaju posao u zadruzi.
Ti imas tri duluma okucnice i 20 na selu. Na dulum sadi bascu za nafake familiji. Na dva preostala duluma ces poceti sa farmom puzeva. Amidzic je veterinar on ce obuciti dainicu i dajdzicnu a i ti ces im pripomoci kad je sezona. Jos nas 6, iz zadruge, na 10 duluma, pocinje sa istom farmom. Prve godine ne treba nista ulagati samo cemo skupiti puzeve u prirodi i napravit raspolodni centar. Druge godine treba nesto za sjeme i ogradu. Sjeme ce te moc od tvoje plate kupit, ogradu ce mo sklepat sa otpada i od kredita. Trece godine farma puzeva pocine zaradjivati. Puzeve prodajemo preko zadruge. Dio ce te uloziti u pravu ogradu a dio dainci za plate. Cetvrte godine zaradjujete 12 000 za godinu. 9000 ide dainici za plate i ulazete jos 3000 za ogradu. Narednih 10 godina dainica ima 12000 godisnje i nista ne morate ulagati. Tad ce mo imati oko 100 000 grla u uzgoju. Polije sedme godine planiramo otvoriti fabricicu za konzerviranje puzeva a do tada ce i ona dva mala dajdzica narasti za posla pa ce mo i njih zaposliti jer ce te i vi biti dionicari i vlasnici.
Na onih 20 duluma nase sume na selu ja cu poceti posao sa gljivama bukovacama. 4 duluma su tvoja. Meni ces izjamiti dva duluma na 10 godina a na 2 ce mo napravit posao za dajdzicnu. Djadzicni ces dozvoliti da ode na specijalizaciju za uzgoj micelija za bukovace u Sarajevo - dvije hefte. Ti i majka ce te mi dozvolicete da u dedinoj kucu napravim labaratoriju za uzgoj micelija za bukovace u kojoj ce dajdzicna raditi a ja cu od one male sobe napravit kancelariju. Amidzic krece sa farmom koza pa ce praviti koziji sir i sirne namaze sa bukovacama. Ti ces sa onim svojima u rudniku srediti da mi prodaju pojeftino jedan od onih starih kontejnera sto im truhnu na lageru. Imam ahbaba Toto-a on ce mi poslat nacrte da od toga kontejnera napravimo susaru i pakeraj za bukovace......


Zar ti ovo ne lici na strategiju razvoja jedne kakanjske familije?

Haj mi ti iznesi tvoju alternativu i strategiju razvoja ili cekanja da McDonalds otvori jedan restoran u Sarajevu pa da u njemu zaposli par miliona nezaposlenih Alija Sirotanovica iz BiH?

@Toto,

Podugacak post, valjalo mi ga prostudirati. Ali, pošto je tema ovdje malo jednostavnija (ili malo slozenija, nešto sam neodlucna) od ovog o cemu mi pišemo, da ovdje napišem samo ovo:
- Dugujem ti izvinjenje, nisam najbolje shvatila tvoje zamisli porodicnog biznisa kao temelja ekonomskog razvoja opcine, zemlje – za ovo o cemu sada „zboriš“ – i ja sam za. Cak sam i za mnogo vece ovlasti tehno-menadzera, kako ti napisa, jer neizmjerno cijenim pamet i struku inzenjera. Nisam da se svaki put hvatamo za Titine skute, treba gledati nova rješenja, njegovo je vrijeme prošlo; ali, jesam za socijalizam (znam, zvucace otrcano, ali recimo – švedskog tipa). Dakle, za socijalizam, ne etatizam (nisam rekla drzavne, nego društvene instiucije, a tu podrazumijevam i obrazovne, narocito institute, koje ti tako voliš). Iz tvojih ideja izvukla sam samo ono o obrazovanju i ucinilo mi se da se na ovaj nacin i ono „privatizira“ i postaje privilegija samo nekih porodica. Mea culpa: visokoobrazovani clanovi porodice su, ako se ne varam, u tvojoj strategiji input, a ne output.
- Dugujem izvinjenje i forumašima: mozda se ovako strucnim stvarima (ekonomijom), cak i na forumu trebaju baviti strucnjaci. Ne znam zašto se pacam u stvari koje zapravo ne poznajem. Mozda zato što je forum prava slika parlamenta: masa nestrucnjaka prica o strucnim stvarima. Iz mog posta izgleda da sam obicni promatrac (iz vana, kako ti rece), ali mogu ti reci da ja jesam itekako „iznutra“, doduše ne na nacin na koji ti misliš - pa je sve ovo napisano onako, emocionalno. U pravu si – samo lamentiram nad sudbinom ovog svijeta (rudari su meni metafora za svu bosansku poštenu sirotinju), kojemu i sama pripadam, a, tacno je i to što kazeš: ja uopce ne znam šta je rješenje ovoj muci. Znam samo za jedno („filozofsko“) rješenje, a to je poštenje. Meni se cini: imaju li ga privatnici (porodicni biznismeni), radnici, obrazovni kadar, tehno-menadzeri, vijecnici, nacelnici - imamo strategiju i zasigurno ove zene iz RK Bosna ne bi bile zatocene, gladne, zedne i bolesne u kuci u kojoj su vijek provele.

I – to bi bilo to, Toto. Za mene je Kanzas – daleko i bez toga da me otpušte tornado.

Uvesti posovni voz na relaciji Sarajevo- Zemca.

Koliko vidim konačno se ruše one barake u Blatuši mada ih još uvijek ostaje nekoliko. Samo da ne nikne kakav novi shopping centar.

Mene zanima slijedeće, npr. na kolika nepovratna sredstva se može računati iz ovih raznih fondova i slično? Može li se npr. uz uložen trud obezbijediti recimo 4-5 miliona KM za obnovu autobuske i željezničke stanice kao infrastrukture?

Eborg wrote:Koliko vidim konačno se ruše one barake u Blatuši mada ih još uvijek ostaje nekoliko. Samo da ne nikne kakav novi shopping centar.

Mene zanima slijedeće, npr. na kolika nepovratna sredstva se može računati iz ovih raznih fondova i slično? Može li se npr. uz uložen trud obezbijediti recimo 4-5 miliona KM za obnovu autobuske i željezničke stanice kao infrastrukture?

maksimalni iznisi variraju od fonda do fonda ..autobuske i zeljeznicke stanice su privredni objekti i tesko je da ce se za investicije u njih moci traziti sredstva iz nepovratnih fondova...