Svjetska banka: Albanija i BiH najsiromasnije na Balkanu

[crniroko]

Po samom nazivu od Svjetske banke trebali bi pisati zakone u svjetskoj ekonomiji, medjutim po znanju i publikacijama oni su karina, iskreno receno.

Nakon ovog naslova malo sam surfao po tim njihovim podatcima da bi pronasao gdje oni to BiH stavljaju uz Albaniju i iskreno receno nisam nigdje mogao pronaci clanak gdje su rijeci Bosna i Herzegovina i Albanija povezane osim o nekom forumu u Austriji ali u paketu sa drugim drzavama kao recimo, pazite sad ovo, Yugoslavijom FR.

Medjutim malo sam se dao u isptivanje na brzaka i iskreno receno podatci su suplji barem na stetu BiH i u korist nekih drugi zemalja recimo visoko zaduzenih zemalja u regiji, sto znaci da je svjetskoj banci nekad u interesu da prikaze bolje stanje u nekoj zemlji nego jeste da bi ta visoko zaduzena zemlja mogla vracati kredite. Inace ovakvi podatci su davno postali besplatna reklama tako da bez obzira da li je onaj clanak u Jutarnjim pisao neki clan KOS-a ili recimo crveni petokolonas nije bitno i koje su mu namjere bile, nije bitno glavno je da su podatci Svjetske banke supljak i to koji sto cu naravno dokazati sad dolje.

Zanci otprilike sam izgubio manje vremena za istrazivanje nego sto cu izgubiti da napisem ovaj post.

Idemo redom.

Broj stanovnika BiH prema Svjetskoj Banci za 2003 je tacno 4,1 milion, dok je u CIA WFB to 4,007,608 (July 2004 est.) sto znaci Svjetska banka je uracunala za BiH vise cca. 100 000 nego BiH hmmm ima i sto znaci u startu se moze sasvim jasno i glasno reci da su ovi podatci supljak i da je naslov u Jutarnjim supljak jer ako u SB ne znaju koliko tacno BiH ima stanovnika onda su im svi ostali podatci netacni na stetu BiH. Inace podatci SB su toliko suplji i netacni i sami sebe demantiraju da jednostavno mogu reci, ti ljudi su idioti.

Recimo po njima Srbija je na jednom mjestu:

A) Serbia and Montenegro YUG Upper middle income Severely indebted (tabela u Excelu)

B) Lower-middle-income economies (56)

Albania Georgia Philippines
Algeria Guatemala Romania
Armenia Guyana Russian Federation
Azerbaijan Honduras Samoa
Belarus Indonesia Serbia and Montenegro
Bolivia Iran, Islamic Rep. South Africa
Bosnia and Herzegovina Iraq Sri Lanka
Brazil Jamaica Suriname
Bulgaria Jordan Swaziland
Cape Verde Kazakhstan Syrian Arab Republic
China Kiribati Thailand
Colombia Macedonia, FYR Tonga
Cuba Maldives Tunisia
Djibouti Marshall Islands Turkey
Dominican Republic Micronesia, Fed. Sts. Turkmenistan
Ecuador Morocco Ukraine
Egypt, Arab Rep. Namibia Vanuatu
El Salvador Paraguay West Bank and Gaza
Fiji Peru

I inace imaju toliko supljih podataka i toliko je to netacno da se u opste ne trebaju uzimati ozbiljno. zar treba raspravljati o podatcima nekakve instituticije za koje jos se na ovim prostorima govori "srpsko-hrvatskim" jezikom i za koje jos postoji "Yugoslavija FR"?

Znaci ostaju nam drugovi iz US da se prema njima ravnamo i prema njima BiH nije najgora na Balkanu i nije najgora cak ni u bivsoj Jugoslaviji.

CIA World Fact Book
BOSNA I HERCEGOVINA

Population:
4,007,608 (July 2004 est.)
GDP:
purchasing power parity - $24.31 billion (2003 est.)
GDP - real growth rate:
3.5% (2003 est.)
GDP - per capita:
purchasing power parity - $6,100 (2003 est.)


SRBIJA I CRNA GORA

GDP:
purchasing power parity - $23.89 billion (2003 est.)
GDP - real growth rate:
1.5% (2003 est.)
GDP - per capita:
purchasing power parity - $2,200 (2003 est.)

Inace svjetska banka je napisala da BiH duguje 1,8 milijardi Dolara sto je netacna brojka, kao sto je napisala da hmmmm Jugoslavija FR (Srbija i Crna Gora) duguju 12,7 milijardi dolara, sto je takodjer netacna brojka jer Srbija i Crna Gora duguju zakljucno sa Aprilom ove godine tacno 14,1 milijardu dolara. Za Hrvatsku u opste nemaju podatak koliki im je internacionalni dug? Sta da vam kazem za ostalo?

Jedino sto su napisali tacno za BiH i Srbiju koje sam poredio je o primitku pomoci po glavi stanovnika, tako da je BiH primila oko 150 dolara po stanovniku dok je Srbija primila nesto vise tj. oko 250 dolara po stanovniku.

jeff, halal vjera. nisam ja ni mislio da smo mi gori od srbije. oni su nravno u kurcu sa svim problemima politickim, nacionalnim, starom populacijom (desetine hiljda ex-yu oficira i civila sa radom u jna), mortalitetom, zasluzenim dugogodísnjim ekonomskim sankcijama itd. ali znas sta ?! jebe se meni za njih, meni je dusa u bih. necu ni da nas porede sa njima. i zato samo pravite ISSUE od kupovine domce robe. i znajte u austriji nema ni slovanskog iglena-konca.

[winetou]

total


2000 census 1 370 052 100.0
Estonians 930 219 67.9
Russians 351 178 25.6
Ukrainians 29 012 2.1
Byelorussians 17 241 1.3
Finns =11 837 0.9
Tatars 2 582 0.2
Latvians 2 330 0.2
Poles 2 193 0.2
Jews 2 145 0.1
Lithuanians 2 116 0.1
Germans 1 870 0.1
other 9 410 0.7

Jadno

Istina, ali sa tvojim pogledima na svijet

A kad već voliš pričati o natalitetu smrtnost novorođenčadi u BiH je 20/1000 porođaja a u Estoniji 8/1000.
Kome je bolje, čije su majke sretnije ?

[violentjack]

Estonija
13 067/18 403 2000
12 632/18 516 2001
13 001/ 18 355 2002

Omjer Rodeni/umrli u Estoniji od 2000..negativan prirodni prirastaj je vise nego ocit

Znaci saberi 2000.2001 i 2002 godinu imas 16 000 -

Stanovnistvo je tek nesto vise od 1.35 miliona..oni su gotovi za par godina

[crniroko]

Dinash, primjer Merkatora u Beogradu nije validan u ovoj prici jer oni imaju mentalitet odprilike kao i mi tj. sve sa strane je bolje.
Da si imao priliku upoznati Skandinavce vjerovatno ne bi pusio foru trzisna utakmica itd. Ti ljudi,80% od njih, placaju domace jagode 8 Km iako imaju Holadnske na istoj polici za 4 Km, samo sto su namazaniji od nas i kao razlog ne navode nekakav bojkot vec pricaju o pesticidima, provjerenoj domacoj kvaliteti, i ostale supljake ko' da su konkurentske jagode iz Zambije a ne Holandije. Tako se uvijek ponasaju i ta navika im se stvara od malih nogu.
Ja jos nisam dosao na taj stadij svijesti da domace placam skuplje, ali ne kupujem Dukatov jogurt ako ima nas za iste pare.[/quote]

drago mi je vidjet da ima i drugih koji detektiraju ovakve stvari, razmisljaju i reaguju. ali opet mi se ucin ida sam ponekad usamljem u akcentuiranju problema. politicari o tomr né smiju, vecina novinara valjda nece- mozda niko nebi ni citao, al cudno mi je sto reis, pa valjda hodje nikome nista ne dodju. nego hajmo se mi organizovat, stvorit NGO, o ovome svaki dan govorit, trubit, prenosit i skandinavska iskustva, ljudima reci da austrijanac u gracu nece ne slovenackog nego ni mlijeka iz salzburga. ko zna, trenutno sam i ja vani, ali dole ima dovoljno raje bez posla a sve bi finansirale nase, dobrostojece firme. ima nekih projekata dole ali sve izgleda impotentno, neuglazbljivo sto bi rekli hrvati. etopoziv svima da se organizujemo, sretimo u sarajevu. par profesionalaca i mi savjetnici iz vana. mozda bi i upalilo. hajmo bosno...

[Jeff]

Dinash, primjer Merkatora u Beogradu nije validan u ovoj prici jer oni imaju mentalitet odprilike kao i mi tj. sve sa strane je bolje.
Da si imao priliku upoznati Skandinavce vjerovatno ne bi pusio foru trzisna utakmica itd. Ti ljudi,80% od njih, placaju domace jagode 8 Km iako imaju Holadnske na istoj polici za 4 Km, samo sto su namazaniji od nas i kao razlog ne navode nekakav bojkot vec pricaju o pesticidima, provjerenoj domacoj kvaliteti, i ostale supljake ko' da su konkurentske jagode iz Zambije a ne Holandije. Tako se uvijek ponasaju i ta navika im se stvara od malih nogu.
Ja jos nisam dosao na taj stadij svijesti da domace placam skuplje, ali ne kupujem Dukatov jogurt ako ima nas za iste pare.

Nemoj njega slusati, on je u Sloveniji i znas kako je to. Mora se lizati guzica inace ...

Boravio sam u Skandinaviji vise od 10 godina i sve sto si rekao je tacno. Ukratko receno bolje "Skandi govno" za 100 Kruna nego strano zlato za 25 kruna i tacno je sto govoris o razlozima koje prodaju kad ne kupuju strano. Naravno nisu blesavi otvoreno reci u cemu je poenta. Zato se to i zove tihi bojkot.

Medjutim ono sto je interesantno prosjecni Skandinavac je vrlo obavijesten tko od njih kupuje i ako vec moraju kupovati onda kupuju od onog tko od njega kupuje. Kako to izgleda najbolje se vidi iz ovih podataka.

DENMARK

Exports:
$64.16 billion f.o.b. (2003 est.)

Exports - partners:
Germany 16.1%, Sweden 12%, UK 7.4%, Norway 7%, US 6.2%, France 5.4%, Netherlands 4.1% (2003 est.)

Imports:
$54.47 billion f.o.b. (2003 est.)

Imports - partners:
Germany 24.2%, Sweden 12.4%, Netherlands 7.5%, UK 6.4%, France 6%, Norway 4.6%, Italy 4% (2003 est.)



BIH

Exports:
$1.28 billion f.o.b. (2003 est.)

Exports - partners:
Italy 29%, Croatia 18.5%, Germany 17.3%, Austria 9.3%, Slovenia 6.7% (2003 est.)

Imports:
$4.7 billion f.o.b. (2003 est.)

Imports - partners:
Croatia 24.3%, Slovenia 15.5%, Germany 13.6%, Italy 12%, Hungary 7.6%, Austria 6.6% (2003 est.)

BiH IZVOZ ($)

Italija - 371 miliona
Hrvatska - 236 miliona
Njemacka - 221 miliona
Austrija - 119 miliona
Slovenija - 85 miliona

BiH UVOZ ($)

Hrvatska - 1100 miliona ili 1,1 milijardu
Slovenija - 728 miliona
Njemacka 639 - miliona
Italija - 570 miliona
Madjarska - 360 miliona
Austrija - 313 miliona

BiH TRGOVINSKI BALANS

1. Hrvatska - minus 860 miliona dolara
2. Slovenija - minus cca. 650 miliona dolara
------------------------------------------------
minus 1500 miliona dolara ili 1,5 milijardi dolara

Postavlja se pitanje sad, da li BiH moze u Americi kupiti robe koju Bosna i Hercegovina pokloni pardon kupi svake godine u Sloveniji i Hrvatskoj za otprilike 2 milijarde dolara? Mislim zar je bolje kupovati istocno europsko smece "Gorenje" umjesto njemackog "Boscha" za istu lovu?

[crniroko]

Za ovog krelca BosnjakAgu:

Nominativ: ko, sta?
Genitiv: koga, cega?
Dativ: kome cemu?
Akuzativ: koga, sto?
Vokativ: hej!
Instrumental: s kim, s cim?
Lokativ: u komu, u cemu?

a sto si ti toliko prepotentan, boli tebe kako frajer govori. mozda mu to i nije maternji-jedini. bitno je da ga razumijes a ne da mu dajes gramaticke lekcije

[zzzzz]

Nazalost nekad i pored dobre volje nemozes izabrati domace jer ga nema na trzistu.
Ljetos smo pravili kuhinju i nisam uspio naci ploce iverice koje se proizvode u BiH. Mi smo zemlja bogata drvetom ali eto neznamo "slijepiti piljevinu" i "ofarbati" u tridesetak nijansi(malo sam pojednostavio stvari pa se nadam da se nece javiti pet kriticara koji ce mi razjasnjavati proces proizvodnje)
Kupio sam Birinu masinu koja je 100 maraka jeftinija od Gorenja, na oko je ljepsa i prezdovoljan sam.
Najmanje me deset ljudi pitalo kako sam se mogao odluciti za Biru kad je Gorenje kralj, najbolji servis itd. Cesto ljudi donose sud o nasim proizvodima bez da su ih probali. Najveca nebuloza koju sam cuo je da su Skode sastavljene u Vogosci losije od Ceskih jer nama salju dijelove losijeg kvaliteta
To je pravo rasirena prica i ljudi se slomise ubjedjivajuci te da nije zajebancija i da treba uvesti auto iz Hrvatske a ne kupovati iz TAS-a.
Nevjerujem da cemo ubrzo sa zacelja sa ovakvim razmisljanjem

[Qwert]

Kupujmo domace , koji bijedan slogan. Nigdje ga nema osim na Balkanu. Prepusta se gradjanima da popravljaju ekonomsku priliku dok drzava puni strancima dzepove.

[Jeff]

Kupujmo domace , koji bijedan slogan. Nigdje ga nema osim na Balkanu. Prepusta se gradjanima da popravljaju ekonomsku priliku dok drzava puni strancima dzepove.

Zbog radi cega? Ostali taj slogan znaju napamet.

Sa svjescu potrosaca moze se vlada i vladici popeti na glavu ali ako se ne kupuje strano nista od toga. Zato svjest potrosaca i jeste najbolji odbrambeni sistem. Inace je patentiran u EU i sluzi za tihu odbranu usljed nedostatka granica.


Njablesaviji i oni koji na to u opste ne gledaju i koji se prave pametni tu puse. Najpametniji i oni koji to najvise gledaju oni profitiraju.

Moze se ne znam koja BH firma popeti na glavu, ali ona nece prodati robu u Sloveniji dok god BiH potrosaci ne nauce Slovence pameti.

Nece mozda sad ali sasvim sigurno naucice ih kad bankrotiraju.

[Qwert]

Kupujmo domace , koji bijedan slogan. Nigdje ga nema osim na Balkanu. Prepusta se gradjanima da popravljaju ekonomsku priliku dok drzava puni strancima dzepove.

Zbog radi cega? Ostali taj slogan znaju napamet.

Sa svjescu potrosaca moze se vlada i vladici popeti na glavu ali ako se ne kupuje strano nista od toga. Zato svjest potrosaca i jeste najbolji odbrambeni sistem. Inace je patentiran u EU i sluzi za tihu odbranu usljed nedostatka granica.


Njablesaviji i oni koji na to u opste ne gledaju i koji se prave pametni tu puse. Najpametniji i oni koji to najvise gledaju oni profitiraju.

Moze se ne znam koja BH firma popeti na glavu, ali ona nece prodati robu u Sloveniji dok god BiH potrosaci ne nauce Slovence pameti.

Nece mozda sad ali sasvim sigurno naucice ih kad bankrotiraju.

Koga ce nauciti pameti? Za koju godinu neces imati izbora jer ces morati kupovati strani produkat, domaceg nece biti. Nego, nisam ja protiv toga slogana. Treba kupovati domace, dokle ga ima.

Ako je ko razbucao bih ekonomiju onda je je to hdz , koji ce se postarati tome da ce vecina hrvata emigrirati zbog ekonomskih prilika.

[margareta]

Najbolje bojkotirati i domace i strane proizvode i robe.
Na ispasu i pasimo domace.

[cowboy]

Za ovog krelca BosnjakAgu:

Nominativ: ko, sta?
Genitiv: koga, cega?
Dativ: kome cemu?
Akuzativ: koga, sto?
Vokativ: hej!
Instrumental: s kim, s cim?
Lokativ: u komu, u cemu?

a sto si ti toliko prepotentan, boli tebe kako frajer govori. mozda mu to i nije maternji-jedini. bitno je da ga razumijes a ne da mu dajes gramaticke lekcije

BosnjakAga, osoba koja se nije ni rodila u Bosni, niti zivi u Bosni, bi mijenjao sistem u Bosni, i to pazi, uveo bi Serijat. To je barem ono sto sam razumio kroz njegove nemuste postove. Covjek ne zna o cemu prica, ne zna se izraziti, i jedino sto je kristalno jasno je to da je extrem. Kad vec hoce da mijenja Bosnu, barem bi trebao da prica tecno Bosanski jezik, jel se slazes? U tom smislu sam mu poslao listu padeza. Znam da je pred njim puno posla i da ima puno da nauci, ali mora se barem nekim osnovama vladati, prije laprdanja i globalnoj politici, te o ulozi Islama u BIH. Pored toga, cinjenica da se niko od nas nije borio za Serijatsku Bosnu, vec gradjansku, njemu nista ne znaci.

Uostalom, sta tebe boli qrac kome i zasto ja saljem postove? Ti mora da si mu advokat, sta li?

[ahuseino]

"Meni tata donjeo auto na daljinsko upravljanje -
IZ NJEMACKE...
IZ ENGLESKE...
IZ AUSTRIJE...
itd"

To je komplex rodjen iz planske ekonomije zatvorenog tipa koja je bila kratka vijeka (50-ak godina), ali ipak dovoljno da u psihu ljudi instilise da je trava zelenija s druge strane ograde (nije vjere nego sinteze radi). Zato su djeca (a i odrasli) volili sve sto je strano, ali ne samo strano nego strano sa zapada.
Nego sto mene kopka je, kako to da ce narod u Bosni radije Slovenacko ili Hrvatsko, nego domache.

[margareta]

Nego sto mene kopka je, kako to da ce narod u Bosni radije Slovenacko ili Hrvatsko, nego domache.

Ev' ja cu ti prokopat.Otkrit'.Zato shto su sad bosanci stranci.

Drugo posto je domace obogaceno osiromasenim uranijumom i brucelozama, groznim groznicama, proto, meta i dr. zoama i
zaaaakon je ispasa. dva blentiteta i tri stada tri livada
naj-jeftinije.....cveklica, brokulica, kravica, travica, korijenje......sta pozeli

......slovenci ce nam umjesto stare devizne stednje kompenzirati sjemena
kloranfenikolaaaa za krave i mirne 2 drzave i 2,5 blentiteta sva 3 stada sita i na broju

[Vodenjak]

Citiram ovo sa druge teme jer mi se cini da ima veze sa ovim o cemu se razglaba. Barem djelomicno...

Ej Vodenjak
Rece da si iz Krajine,pa me podsijeti na jednu stvar koju sam vidjeo na granicnom prelazu u Izacicu.Naime ulaskom u Sloveniju daju ti odmah turisticki prospekt gdje sta i kako.Isti slucaj je na ulasku u Hrvatsku.Sve napisano i objasnjeno sta ima da se vidi Ulazis u Bosnu znas sta ti daju.Prospekt Western Uniona kako da posaljes pare u Bosnu.E to ti sve govori kakvu drzavu imamo.Zivjeti od sadake to je nas moto.Ako ne znamo da radimo i organizujemo drzavu znamo da obavijestimo narod kako da se salje lova.

Dobro si to zapazio!

Ali ipak smo mi i dalje za sve one tamo pobjeglice...

Nije da mi treba, u stvari APSOLUTNO mi NE TREBA njihovo razumijevanje za polozaj ljudi koji su vani i razloge ZASTO su vani. To JA znam i meni je sasvim dovoljno. Ocekivati razumijevanje od onih ljudi koji su me protjerali ili od onih koji mi svojim ponasanjem danas ne dozvoljavaju da se vratim kuci bilo bi zaista iluzorno.
Ali ono sto stvarno ne mogu da razumijem je da ne mogu cuti skoro nikoga na ovom forumu da pocne neke stvari razglabati sa cisto ekonomskog aspekta!
Kad sam bio u svojoj carsiji o.g. (a nije ni blizu Izacica ) sjedio sam sa jednim svojim starim profesorom i pricao o tome. Bi to u stvari na njegovu inicijativu jer sam davno prestao da takve teme otvaram.

Ukratko receno veli on otprilike ovako: Uzmi samo primjer da u Bosnu godisnje dodje na odmor SAMO ca 100 000 nasih ljudi koji u prosjeku ostave SAMO po 3 000 maraka! Doci ces do cifre od 300 000 000 maraka, friskih para koje se unesu u zemlju. O tome koliko je nasih ljudi napravilo kuce (i jos uvijek prave) za koje je materijal isto tako kupljen ovdje, koliko ih je poslalo (i salje) rodbini prijateljima novac, i sl. ne treba ni pricati! Ovaj nas grad je kaze ko Makarska. Zivi tih nekoliko mjeseci ljeti dok ste vi ovdje ali vec sad se primjecuje da vas manje dolazi i nije vam ni zamjeriti. Umjesto da vam ovi lokalni kokosari koliko toliko znaju prici pa da vam izmuzu to para sto imate, oni se jos s vama prepucavaju, jadje jadne - ko eto vi ne mozete bez nas i pitanje je sta ce s vama biti sutra...
Prica ti on tako, a ja ga slusam i vjerovao ili ne, nimalo se ne osjecam ko nekim "pobjednikom" ili nekim ko spada u tu grupu ljudi koja, eto, barem na taj nacin doprinosi svojoj zemlji. Kontam samo, dokle ce nas nasa zavist i ljubomora odvesti, dokle cemo sve one preko granice, pa makar i "nase" gledati kao uljeze...
Ovdje na Forumu mnogi, na vise tema pominju Izrael i Palestinu, Srbiju i Kosovo i tako te... Ne mogu jadje da shvate da Amerika i svijet nije na strani Izraela ili Albanaca zato sto su ta dva naroda tako fina i ugrozena. Na njihovoj su strani ISKLJUCIVO zato sto i Izraelci i Albanci imaju izuzetno razvijen LOBI po cijelom svijetu! A siguran sam da medju mnogim od tih lobista ima onih koji nikad nisu ni bili u nekoj od zemalja svojih oceva ili djedova!

A mi imamo ljude koji su juce otisli (protjerani, pobjegli, sklonili se - svejedno, zovi ih kako hoces) i umjesto da ih na bilo koji JOS nacin iskoristimo, pokusavamo da ih opanjkamo i da im kobajagi nashkodimo - lajanjem!

Lajanje na mjesec!

Sic!

p.s. Pomenuo si sadaku. Cudi me (cudi li me stvarno?) da se veliki borci za novokomponovane jezike u Bosni nisu jos odlucili da rijec donacija prevedu na bosanski, (ali i srpski i hrvatski jer je i kod njih udomacena) i lijepo i posteno to zovu sadaka!

Eto toliko, ziv mi bio!

[Jeff]

Piše: Predrag St. Radić

Čiji su naši ministri?
Imam osjećaj da od jula 2003. godine tri vlade i svi njihovi ministri nisu naši, no tuđi. Lakše bi bilo tuđinu dokazati štetnost njegovog činjenja i nečinjenja, no njima njihovog. Sve je počelo zadnjih dana jula prošle godine, kada je, zbog "harmonizacije poreza" u BiH, NS RS donijela odluku da se porez na promet za visokoakcizne proizvode naplaćuje kod proizvođača, istog dana kada je roba isporučena, a uvoznicima tih istih proizvoda tri puta mjesečno.

Porezi nisu harmonizovani i nikom ništa, a proizvođači visokoakciznih proizvoda su na račun budžeta RS uplaćivali 32 odsto od vrijednosti dnevne isporuke robe - što akciza što poreza i, opet, nikom ništa. Uvoznici nisu plaćali svakih deset dana akcizu i porez na promet za robu sa bezobrazno niskim (damping) cijenama. Sve ovo se dešava u trenutku potpunog otvaranja BiH tržišta i gotovo potpune nespremnosti državnih institucija za kontrolu količine i kvaliteta uvezene visokoakcizne, ali i druge visokosubvencionisane robe iz zemalja okruženja (npr. mlijeko, šećer, meso, konzervisano voće i povrće, itd.).

Rezultati tog eksperimenta na poluživom tijelu bosanskohercegovačke privrede su evidentni: drastičan pad učešća domaćih proizvoda na domaćem tržištu - s jedne i pad finansijske likvidnosti i solventnosti proizvođača - s druge strane; povećan udio uvoznih visokosubvencionisanih proizvoda po damping cijenama; podbačaj plana naplate budžetskih prihoda RS za prvih devet mjeseci 2004. godine, itd. Na ovakve dugoročne negativne efekte nadležne institucije BiH i RS su bile upozoravane onda kada su ostvarivani prvi kratkoročni pozitivni efekti pogrešno donesenih odluka.

"Banjalučka pivara" je u 18. avgusta 2003. godine, po savjetu g. dr M. Ivanića, uputila g. A. Terziću i Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH informaciju o damping cijenama i njihovom dvostrukom uticaju na smanjenje budžetskih prihoda RS i BiH: prvi put zbog nedopustivo niske osnove za obračun poreza na promet na granici, a drugi put zbog pada prodaje domaćih proizvođača piva uslovljene njihovom, lako razumljivom, cijenovnom nekonkurentnošću.

Ministarstvo spoljne trgovine je na intervenciju "Banjalučke pivare" pomenutu informaciju proslijedilo Vanjskotrgovinskoj komori BiH, koja je 10. oktobra 2003. godine organizovala sastanak bh. proizvođača piva. Zaključke sa te sjednice Vanjskotrgovinska komora je proslijedila Ministarstvu spoljne trgovine i Carinskoj upravi, od koje se zahtijevalo "... da jedinstvena carinska osnova za obračun poreza na promet pri uvozu piva (0,5 l) u BiH bude 0,56 KM, što čini prosječnu cijenu pivara u BiH...". "Banjalučka pivara" dostavlja informaciju ministarstvu, ministarstvo dostavlja istu Komori, Komora dostavlja zaključke mini-starstvu i pivarima - krug je zatvoren, a rezultat jednak nuli.

Juna mjeseca ove godine "Banjalučka pivara" se obratila Republičkoj privrednoj komori RS sa molbom da od Privredne komore Crne Gore traži uslove uvoza piva u Crnu Goru. Privredna komora Crne Gore, svojim dopisom broj: 070-EOI od 17. juna 2004. godine saopštava da je za uvoz piva, pored ostalog, potrebno uplatiti taksu za razvoj poljoprivrede (čitaj prelevman) u iznosu od 0,30 evra za jedan litar uvezenog piva u Crnu Goru (!!).

Na osnivačkoj sjednici Odbora pivarske industrije BiH, održanoj 23. jula 2004. godine, nakon sagledavanja problema enormnog i nekontrolisanog uvoza piva u BiH u prvih šest mjeseci ove godine, donosen je zaključak da se uputi zahtjev, opet Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, da zbog narušavanja Sporazuma o slobodnoj trgovini od juna 2002. godine i u cilju zaštite pivarske industrije BiH, kao kontramjeru "uvede taksu za razvoj poljoprivrede BiH u iznosu od 0,30 evra za jedan litar uvezenog piva iz Srbije i Crne Gore", a u trajanju od najmanje dvije godine. Ovo je, vjerovatno, bio razlog zbog kojeg je Privredna komora Crne Gore uputila dopis, sa potpisom istog odgovornog lica koje je potpisalo i pomenuti dopis upućen RPK RS, kojim Vanjskotrgovinska komora BiH obavještava "...da se Sporazum o slobodnoj trgovini između vlade SRJ i Bosne i Hercegovine primjenjuje na teritoriji Republike Crne Gore od 05.09.2003" (Sic!!), ne pokušavajući da objasni bar jednom riječju - zašto ga nisu primjenjivali od dana objavljivanja u "Službenom listu SRJ", ili bar od juna 2002. godine, kada je "Banjalučka pivara" platila 30 odsto carine na dva šlepera piva izvezena u julu mjesecu te godine za potrebe "VST TREND" iz Budve.

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, svojim dopisom, potpisanim od strane ministra g. D. Doke, upućuje Vanjskotrgovinskoj komori BiH obavijest Ambasade SCG u BiH iz koje se može zaključiti da Savjet ministara i njegovo ministarstvo prihvataju obrazloženje g. S. Vukićevića, ambasadora SCG, i gđe dr Gordane Đurović, ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije u Vladi Crne Gore, a koje glasi: "Važećim propisima u Republici Crnoj Gori nije propisana posebna taksa u iznosu od 0,30 evra/l", pa je, navodi se dalje, "uvođenje posebne takse za uvoz piva iz Srbije i Crne Gore od strane Bosne i Hercegovine, kao kontramjera uvođenju te takse od strane Crne Gore, neosnovano i sa stanovišta odredaba sporazuma neprihvatljivo". Moguće je da Crna Gora nije propisala posebnu taksu u iznosu od 0,30 evra za 1 litar piva, ali ona tu taksu, ipak, naplaćuje, a što je izneseno u dokumentovanoj informaciji o izvozu 264 litra piva u Crnu Goru 23. oktobra 2004. godine, koju smo, opet, dostaviti Ministarstvu za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose sa inostranstvom BiH. Valjda ćemo ovaj put biti bolje sreće.

Nadamo se da se neće opet ponoviti: mi Komori, Komora ministru, ministar ambasadoru, ambasador ministarki, a onda svi skupa napišu istovjetan tekst našem ministru g. D. Doki da oni tu taksu nisu nikakvim zakonom propisali, i da g. Doko to neće bezrezervno prihvatiti i nas obavijesti da od kontramjere nema ništa.

Bilo bi lijepo, ako su ministri naši, da ministar Doko i ministar za privredu u Vladi RS g. dr Đ. Lajšić, pitaju gđu dr G. Đurović po kojem zakonu i sporazumu je neki dan njena vlada donijela odluku da "... na rok od 200 dana uvede carinu od 30 odsto na uvoz brašna, kako bi zaštitila domaće mlinove" ("Glas Srpske", 1. novembar 2004. godine). Imamo i mi domaće mlinove, gospodo ministri, hoćete li ih zaštiti od ovakvog proizvoljnog tumačenja i primje-ne Sporazuma o slobodnoj trgovini?

Na pitanje za koga navija u utakmici BiH vs. Srbija, Srbin i clan predsjednistva BiH i prema vlastitim rijecima sin od cetnika, Paravac odgovora za Srbiju?

Medjutim imamo i mi domaće mlinove kako kaze Predrag, sinu cetnika i clanu predsjednistva BiH. Molite se Srbi da usljed suse u BiH da padne kisa u Srbiji, ali jebe vas Srbija molili se vi za nju ili ne i mozete i dalje navijati za nju koliko vam je volja.

[w!t@]

Najgori neprijatelji smo mi sami sebi, jer nama je samo bitno da nije nase ma samo nek je strano pa po cijenu i da je losije od naseg, drzavu hocemo da razvijemo sa redovitim odlazcima u kupovinu u Mercator, Interex i raznorazne druge shopping centre u nasoj zemlji, nazovimo je nasom jer u njoj smo samo mi nasi a sve ostalo je uvozno tj. strano.
Ja ne vidim nikakvu potrebu da u BiH se otvaraju kojekakvi shopping centri koji ce nam razvit zemlju i cije vlasnike cemo nazivati stranim investitorima u BiH, oni jesu strani ali investitori u BiH nisu uopste, jer i ovo malo novca koji se obrce u nasoj zemlji oni iznose na eu odnoso svjetsko trziste s tendencijom svakodnevnog rasta prodaje stranih tj. uvoznih proizvoda u zemlju koja ima sve moguce prozivode najvise mislim na svakodnevne zivotne namirnice tj. kajmak, mlijeko, kiselu vodu, jogurte, , zatim ostale proizvode koji spadaju u luxuz cigarete, alkoholna pica(prije svega mislim na pivo, kojeg imamo u nasoj drzavi u izobilju, ali nisi frajer ako ne pusis Ronnhil ili WalterWolf i nepijes Lasko ili Ozujsko koji po kvaliteti nista nisu bolji od nasih proizvoda), gospodo budite sigurni da nijedan strani drzavljanin nece naruciti VegaFruit gusti sok ali hoce GLUPI bosanac naruciti sebi Fructal koji se pravi od voca proizvedenog u Holandiji za razliku od Veginih sokova u kojima svoje proizvode mogu naci mnogi ljudi iz BiH npr. domace sljive, jagode, breskve i ostalo.
Nema nama gorih od nas samih, jer mi smo sami sebi najveci neprijatelji nama je strano govno bolje od domaceg osvajaca raznoraznih nagrada za kvalitet.
Sve dok ne razlucimo hocemoli razvijati svoju zemlju ili zemlju nasih nam dragih susjeda koji ce radije pusiti svoje cigarete po 3-duplo vecoj cijeni od nasih najjeftinijih na svijetu, i ostalih stvari.
Nasi susjedi nemaju namjeru razvijati nasu drzavu otvaranjem Mercatora u BiH vec imeju za cilj iznosenje i ovo malo novca iz nase drzave.
E PA MOJE DRAGE BOSNJE VI I DALJE HRLITE U INTEREX I MERCATOR DA KUPITE STRANU ROBU A NASE DOMACE ARTIKLE KOJI STOJE NA POLICAMA SAMO ZAOBIDJITE PA CEMO ZA 5GODINA BITI U OPSTEM HAOSU!!!

[Qwert]

Ko dobiva, a ko gubi?

Lejla SARIĆ

Dok političari u BiH lome koplja oko uvođenja PDV-a, obični građani, koje smo anketirali, uglavnom ne znaju šta je porez na dodanu vrijednost - samo to da će sve biti skuplje. Finansijski eksperti, pak, objašnjavju dobre i loše strane ovog načina ubiranja poreza,.
Jeste li čuli da se uvodi PDV u BiH, ovaj novi porez?
“Porez? Nisam čuo.”

“Ne znam. Ne razumijem se toliko u politiku.”

“Joj, nismo. Nismo baš nešto informisani što se politike tiče, stvarno.”

“Jesam čuo, ali slabo, znate.”

Kako je porez najvažniji i navjeći državni prihod, porezna politika jedna je od najbitnijih stvari za neku državu. Porezni sistem BiH, zasnovan na porezu na promet, odavno je zastario, kažu ekomomisti. Sead Kreso, Ekonomski fakultet Sarajevo:

“U nas je situacija takva da je porez na promet obračunat po stopi 20 posto, 10 posto, sniženoj stopi, za usluge 10 posto i postoje oslobađanja, s tim što RS ima ubiranje i regulaciju tog poreza na nivou entiteta i raspodjelu poreza 70 posto za entitet, a 30 posto za općine. U Federaciji taj porez pripada kantonima, a onda kantoni dodjeljuju određeni dio tog poreza općinama, da bi one mogle izvršavati svoje funkcije.”

Za razliku od zastarjelog poreza na promet, porez na dodanu vrijednost najsavršeniji je oblik poreza poznat do sada. Za BiH, u kojoj je izbjegavanje plaćanja poreza postala normalna stvar, uvođenje PDV-a posebno je bitno. Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Milan Lovrić:

“Ja sam uvjeren da je u nekim periodima, čak i preko 50 posto poreza na promet bilo izvan kontrole države. Znači, ono što je bilo stvaranje različitih tajkuna, ljudi koji su se obogatili uglavnom na račun države, na račun neplaćanja ovog. PDV je takav sistem u kojem način ubiranja će garantirati da će država lakše moći kontrolirati i da će sigurno biti ubrano puno više prihoda nego kroz ovakav način poreza na promet koji je u BiH sada.”

Dakle, PDV se, pojašnava Sead Kreso, obračunava ovako:

“Na jednom primjeru kratkom to se može reći: posječena debla iz proizvodnje, kad idu u pilanu, u pilani dobijaju novu vrijednost u obliku građe. Razlika koja je dobivena stvaranjem nove vrijednosti se porezuje. Slijedeća faza bi bila pravljenje polufabrikata za namještaj ili, recimo, za okvire prozorske, vrata i slično. To je opet nova vrijednost koja je dodana prethodnoj. I taj dio se porezuje. U prethodnoj fazi, proizvođač je platio porez državi i kad te poluproizvode, kao što je građa, proda u narednu fazu, on ustvari od narednog u fazi, u lancu proizvodnje naplati taj porez. Ovaj mu plati taj porez, ali isto tako on zaračuna porez narednom, sve dok krajnje potrošnje.”

Ovakav način obračuna PDV-a glavni je razlog zašto je plaćanje ovog poreza vrlo teško, mada ne i nemoguće izbjeći. Očekuje se, dakle, da će prihodi države naplatom PDV-a biti značajno veći. Još je jedna pozitivna strana ovog poreznog oblika. U BiH, gdje svijest o tome da porez treba plaćati imaju malobrojni, situacija će se bitno promijeniti. A evo i kako:

“Svaki naredni u lancu se trudi da dobije regularno obračunat porez da ne bi on slučajno potpao pod zakonsko slovo i platio sve ono što nije obračunato prije njega.”

Pozitivnih strana PDV-a, dakle, mnogo je. Negativnih, međutim, takođe nije malo. Neka će preduzeća, posebno uvozne firme, negativno osjetiti uvođenje ovog poreza, kaže Milan Lovrić:

“Sigurno da će se pročistiti dio uvoznika. Znači za firme koje ne budu u stanju kod uvoza odmah platiti PDV doći će do jedne selekcije. I mogući problem je kod nabavke opreme koja će se valorizirati u jednom duljem periodu, a obveza je plaćanja poreza na promet odmah kod nabavke. To je jedan od problema koji će na neki način destimulirati nabavku te vrste robe.”

Teorijski gledano, kažu ekonomisti, najbolje bi bilo da jednom poreznom stopom bude obuhvaćeno što više roba, jer to podrazumijeva dalje jednak tretman svih roba na tržištu. S druge strane, kakva god da bude porezna stopa, pa i ako neki proizvodi budu oslobođeni plaćanja PDV-a, primjenu ovog poreza osjetit će najsiromašniji, kaže Sead Kreso:

“Šta to znači? Ljudi sa manjim dohotkom u suštini plaćaju veći obim poreza relativno nego oni sa velikim dohotkom. Opterećenja poreza na 400 maraka dohotka, ako je on 10 posto, znate su mnogo veća jer je to 40 maraka, nego kod nekog ko ima 4 000 maraka. Zašto? On će veliki dio dohotka pustiti u štednju i u neke druge oblasti, neće mu sve trebati za osnovne oblike potrošnje i slično. Kad pogledate koliko je on poreza morao platiti, u suštini njegovo relativno opterećenje je niže. I to je osnovni smisao zašto se uvijek govori i o sniženim stopama i zašto je Evropska unija u 6.VAT direktivi, koja regulira tu oblast, ponudila stopu od 15 posto, ne nižu, kao osnovnu stopu i snižene stope, jednu ili dvije, ne niže od 5 posto.”

Kad su u pitanju sukobi Vijeća ministara BiH i međunarodnih institucija sa državnim parlamentom oko stope PDV-a, tu će se još, tvrde parlamentarci, lomiti koplja. A građani već sad znaju šta ih čeka:

“Onda će nam biti, bogami, sve skuplje.”

“Pa, suština je da se poveća porez. I šta će biti? Vjerovatno će biti još gora situacija nego što je do sada. Ljudi će moći manje da nabavljaju, znate već kakva je finansijska situacija. Tako da mislim da nije to u redu, ali mi smo tu nemoćni, znamo ko odlučuje.”

http://www.slobodnaevropa.org/article/2 ... bf4fd.html

E sad je pitanje koliko ce drzava uvesti akcize i porez na promet za pojedine uvozne robe? Sudeci prema raspolozenju, nista.