Najbolji resursi u nas nam?

[Toto]

Najveci resurs je poduzetnicki duh. Kad se u BiH mogne kupit fransiza za palcinke, peksimete i ustipke onda ce se moci reci da nam je poduzetnicki duh resusrs.

Kad smo vec kod Energoinvesta i Hidrogradnje jesu li te dvije firme igdje u BiH napravile ovakve male brane? Ovo mogu pripravnici da rade u toku pripravnickog staza.

Ove brane se mogu napraviti na svakoj manjoj rijecici: Krivaje, Lasve, Vrbasa, Bune, Bregave, Sprece, Ugra, Ilomske. Moglo bi ih biti par stotina u BiH. Nema jezera iza brane a stancaju lovu 24 sata. Investirano se vrati za 7 godina taman ko i kakav vocnjak. Radni vijek brane minimum 50 godina a ima ih koje rade i 70 godina. Najmanje se mogu napravit i za 300 000 Eura. Zaposlili bi gradjevinski masinski i elektro sektor. U svjetskim bankam se za ovakve projekte uvjek mogu naci jako dobri krediti.





Turbina moze da stane na traktorsku prikolicu i u stalu.

[Luke Perry]

da, cak i politicari podrzavaju izgradnju tih fol mini hidroelektrana. naravno od njih nikad nista pametno.
Haman pa i krse prvi zakon termodinamike

[ružmarin-a]

@toto: zavisi koliki je pad i protok vode, radi se različita vrsta zahvata na rjekama (ima više vrsta)

male hidroelektrna jako puno koštaju
ima dosta izdatih koncesija, ali malo koja je počela i da se sprovodi, obično su na 30 godina, a mogu se produžiti

uglavnom ih stranci rade, treba oko 3 godine i više da se izgrade, a ulaganja su ogronma

povrat investicije jeste za 7 godina, ali kao najoptimističnija varijanta, obično je to 12 ili 15 ili više godina

[latinalover]

i ove brane proizvode stzruju ,je li tako?
nisam bas upucen...

[Luke Perry]

proizvode, ali sveukupno manje od tuzlanske termoelektrane ako ih izgrade koliko su naumili. u ljetnim mjesecima valjda neupotrebljive a steta po okolis ogromna.

[vodoinstalater]

Bosna i Hercegovina nije BOGATA resursima!

Potencijala za veću novčanu i opšte društvenu korist od postojećih resursa koji se moraju sto prije zaštititi i početi unaprjeđivati (uvećavati) po mojoj slobodnoj procjeni su:

1. Obradivo poljoprivredno zemljište. Povećanja poljoprivredne proizvodnje i prerade hrane ("drzava" mora zaštiti i stimulisati proizvodnju prije svega a i preradu u domacim fabrikama) – Resurs: Obradivo poljoprivredno zemljište
2. Šume. Imamo veliki broj površina koje su pod šumom ili su to bile u nedavnom periodu ( drvo može postati jedan od naših glavnih izvoznih produkata ali samo ako ga pretvorimo u finalni eventualno polufinalni proizvod)
3. Energetski potencijala. Ovaj resurs postoji ali je on „dobar resurs za nas razvoj“ samo ako su investicije za izgradnju tako reći domaće i ako se velika količina proizvedene energije počne i trošiti kod nas tj pretvarati zajedno sa domaćim poluproizvodima u konačan proizvod. Priča po kojem samo treba napraviti hidroelektranu na svakom potoku te na osnovu toga dalje ima da se obogatimo je samo ubleha za široke narodne mase i velike investitore (tipa vlasnike restorana, bazena, vlasnike stomatoloških ordinacija, malo uspješnije naivne piljare i sl). Neka se ovdje @ruzmarin ne nađe uvrijeđenim.
4. Resursi za razvoj turizma postoje. Ovo se ogleda u vidu nažalost i prebogate istorije te još uvijek očuvanih prirodnih cjelina. Međutim za razvoj ovog sektora potrebno je izgraditi određenu vrstu svjesnosti kod običnih ljudi ali i odškolovati čitavu generaciju profesionalaca za ovu oblast.

[ružmarin-a]

@vodoinstalater: neću se naći uvrijeđenom, zašto bih? te male hidroelektrane imaju sistem daljinskog upravljanja preko računarskog programa, sistema i ključa, pa ti moreš bit' na odmoru na nekim ostrvima i smanjivat i povećavat kapacitet
tamo imaš zaposlenog čuvara i on ti je jedini trošak radne snage
nakon povrata investicija, (za nekih 7-15 ili više godina) imaš čistu dobit, a državi daješ naknadu za koncesiju i u zavisnosti od kantona, od prihoda od 10% pa naviše (mjesečnu naknadu).

pusti ba zelene (ove pokrete koji su protiv privrednih aktivnosti, i ostvarivanja profita oni su svi zastranili a ne može se živiti od hodanja po planinama i divljenju prirodnim ljepotama i rijekama, ovdje ne uključujem turizam kao branšu), ima studija uticaja na okoliš i hidrološka studija i biološki minimum, i ribice se komotno koprcaju po tim potočićima i uživaju u blagodatima


resurs je tu da se eksploatiše i ovaj resurs je obnovljiv

[vodoinstalater]

@ruzmarin-a
Kako se izrađuju studije uticaja na okoliš i sa kakvim podatcima i akrobacijama se prave hidrološke studije (glavni cilj im je da investitor ne odustane od ulaganja , pa onda možeš i sam zamisliti kakav je rezultat tih studija). Metodologija za ozbiljna određivanje biološkog minimuma kod nas još nije razvijena, čak je i postojeća sasvim nejasna.
Sem toga kontrola rada pa i ekonomske isplativosti takvih objekata, ostaje briga samih vlasnika takvih objekata. Svi misle da ce se pare vratiti 3-5-7 godina a svugdje van BiH se takve investicije počnu isplaćivati za 10-15 godina. Nakon par godina se nadođe da je ona "hidrološka studija ustvari komad našminkanog papira, pa se čitave rijeke guraju u pogon a i dalje nema isplativosti kakvu bi želio da ima investitor (tj kakva mu je obećana).

Mislim ima tu prostora da se iz vode izvuče korist preko električne energije ali i mnogo čega drugoga. Puno je posla pred nama Bosanci!

PS Dobro ima posla čak i za Hercegovce!

[Toto]

ZA sve vrste vodenih tokova postoje adekvatna tehnicko-tehnoloska rjesenja. BiH posbeno ima potencijala za ove brane koje su prikazne na slici. To su brane koje su zasnovane na malom protoku a visokom padu. BiH kao planinska zemlja upravo ima mogucnost za takve HE. Ovo rjesenje je posebno inetersantano jer ne treba akumulacija iza brane. Cijevi se ionako ukopaju u zemlju i ne narusavaju okolinu. ZA napravit ovakve mini hidrocentrale BiH ima sve resurse u gradjevinskoj, masinskoj i elektro industriji.
U nas vlada pogresno misljenje da je energetika multimilijardesrki posao kojega mogu radititi samo drazve i multinacionalne korporacije.
Ja samo zelim skernuti paznju da je industrija i tehnologija iz oblsti energetike danas do te mjere razvijena da preko interneta mozete kupiti turbinu i/ili generatore, naci case studije, swot analize, te sve relevantne tehnoekonomske proracune i sami uz pomoc zanatske industrije napravit ovakvu jednu mini branu. Mozad bi se mogle i naci i pare u kavom CARD-s programu na neki fazon ekologije i razvoja lokalne zajednice. Mali bzinis u sveri priozvodnje energije jeste potencijalni resurs kojeg BiH ima.

@ruzmarin-a
ne razumijem ovo tvoju konstataciju da ove brane jako puno kostaju... ovaj kriterijum ne postoji u biznisu. Postoji samo jedan kljucni kriterija a to je profitabilnost. Ovaj biznis je jako profitabilan. Iako su pocetna ulaganja velika, samo odrzavanje je jako jeftino. Hdiroenergija je posebno interesantan za investitire poslije ove ekonomske krize. Ove minijaturne brane se mogu napraviti za 0.5-3 miliona Eura. Toliko kosta svaki manja fabrika. Cijena otvaranja jednog radnog mjesta u mnogim "jeftiniijm" industrijskim granama je oko 50 000 Eu.
Energoinvest, Hidrogradnja, Bratstvo Novi Travnik i metralna industrije Zenice, Elektroprivreda mogu: napraviti konzorcij i ulagati malko iz svojih profita, malko iz kredita; pokrenuti posao izgradnje mikroelektrana i da imaju visestruku korist. Em zaposljavaju vlastite kapacitete, em investiraju u profitabilne projekte, em finasiraju sopstveni razvoj.

[ružmarin-a]

toto, jedno je brana a drugo stavljanje u pogon cijele HE
ulaganja se računaju po MW a ne po brani, i ide na1 megawat 3 miliona ulaganja, ali nisam sigurna

[Toto]

Zar 3 miliona po MW instalirane snage nije previse???
Evo nekoliko primjera iz EU. Neke su kostale samo 700 000 po instaliranom MW

[vodoinstalater]

hehehe dobro je vas dvoje elektroenergeticara!
vec smo zaboravili na druge resurse.........
moram paziti sta pricam...

[Toto]

hehehe dobro je vas dvoje elektroenergeticara!
vec smo zaboravili na druge resurse.........
moram paziti sta pricam...

pa kad nece vodoinstlateri hoce ko hoce

[vodoinstalater]

vodoinstalater wrote:
hehehe dobro je vas dvoje elektroenergeticara!
vec smo zaboravili na druge resurse.........
moram paziti sta pricam...


pa kad nece vodoinstlateri hoce ko hoce

toto, toto ..........i ovo sto ti kažeš je dio naše priče, velika većina nas misli da zna dovoljno da napravi "nešto". Interesantno je to da gotovo po pravilu to nešto nije iz naše struke nego iz tuđe.
Otići će ova priča u za ili protiv branama i sl. a nisam za to fakat.

Elektroenergetski potencijal postoji ali je njegova stvarna količina i stvarne vrijednosti koje bi BiH dobila njegovom forsiranom eksploatacijom, nešto što nije moguće procijeniti bez adekvatnih ulaznih principa sa kojima bi se ušlo u takvu procjenu.

Neka neko spomene i druge resurse koje smo zaboravili...

[ružmarin-a]

joj Toto ne znam stvarno, milioni su u pitanju

[Toto]

......

vodoinstalater wrote:
hehehe dobro je vas dvoje elektroenergeticara!
vec smo zaboravili na druge resurse.........
moram paziti sta pricam...


pa kad nece vodoinstlateri hoce ko hoce

toto, toto ..........i ovo sto ti kažeš je dio naše priče, velika većina nas misli da zna dovoljno da napravi "nešto". Interesantno je to da gotovo po pravilu to nešto nije iz naše struke nego iz tuđe.
Otići će ova priča u za ili protiv branama i sl. a nisam za to fakat.

Elektroenergetski potencijal postoji ali je njegova stvarna količina i stvarne vrijednosti koje bi BiH dobila njegovom forsiranom eksploatacijom, nešto što nije moguće procijeniti bez adekvatnih ulaznih principa sa kojima bi se ušlo u takvu procjenu.

Neka neko spomene i druge resurse koje smo zaboravili...

musro zboris.... za napravit i potocaru treba minimum sest struka ...mozda je to resurs kojeg nemamo ...timski rad nije nesto od boga dato
ja nesto kontam da je bolje biti i vodoinstalater a napravit biznis nego doktor nauka pa samo pametovat

prije par mjeseci sam sreo jednog sto je napravio vaku potocaru...cova vinogradar ....potocara pravi struju za vinariju..... vinograd pravi grozdje za vinarije......vinarija pravi vino za hotelcica u sred vinograda ...kaze cova da je najbolji biznis kad istu lovu dva tri puta oplaces u svojoj avliji...

[Optimus Prime]

Pa i ne bih bas rekao da nemamo energetske resurse sa obzirom da lezimo na preko 6 milijardi tona uglja.
Mislim da jedino Kosovo ima vise uglja po glavi u Evropi.
Ukoliko cijena struje nastavi rasti, ne vidim zasto nebi izgradili dodatne termoelektrane ukupne snage od jedno 10 GW sto nije puno sa obzirom na rezerve uglja.
Eksport struje iz tih TE bi po mojoj procjeni mogao donositi preko 4 milijarde KM godisnje. Solidna svota novca za malu i siromasnu BiH.

Pored toga jos nisam izgubio nadu da lezimo na nafti( 50-550miliona tona). Mislim ako je AMOCO vec imao u vidu da pravi koncesije na 35 godina, i to u vrijeme kad nafta nije bila upola skupa kao danas, mislim da tu moze biti nesto.

[detroit-mercy]

Prirodni gas (vecina bi radije da prdi nego nesto korisno da radi)..

[ružmarin-a]

@optimusPrime a gdje su ta rudna nalazišta

to su ipak neobnovljivi resursi, ali idja je također dobra

a kakva je situacija sa solarnim elektranama (ima li podataka o broju sunčanih dana u toku godine)?

[ružmarin-a]

@optimusPrime a gdje su ta rudna nalazišta

to su ipak neobnovljivi resursi, ali idja je također dobra

a kakva je situacija sa solarnim elektranama (ima li podataka o broju sunčanih dana u toku godine)?

[vivaldi]

vodoinstalater wrote:
hehehe dobro je vas dvoje elektroenergeticara!
vec smo zaboravili na druge resurse.........
moram paziti sta pricam...


pa kad nece vodoinstlateri hoce ko hoce

toto, toto ..........i ovo sto ti kažeš je dio naše priče, velika većina nas misli da zna dovoljno da napravi "nešto". Interesantno je to da gotovo po pravilu to nešto nije iz naše struke nego iz tuđe.
Otići će ova priča u za ili protiv branama i sl. a nisam za to fakat.

Elektroenergetski potencijal postoji ali je njegova stvarna količina i stvarne vrijednosti koje bi BiH dobila njegovom forsiranom eksploatacijom, nešto što nije moguće procijeniti bez adekvatnih ulaznih principa sa kojima bi se ušlo u takvu procjenu.

Neka neko spomene i druge resurse koje smo zaboravili...

nema drugih - samo hidrocentrale. Sve ostalo su "fakultativne aktivnosti". Ljekovito bilje, turizam, poljoprivreda...sve je to mikro biznis u nasem slucaju

[ružmarin-a]

@optimusPrime a gdje su ta rudna nalazišta

to su ipak neobnovljivi resursi, ali idja je također dobra

a kakva je situacija sa solarnim elektranama (ima li podataka o broju sunčanih dana u toku godine)?

[ružmarin-a]

@optimusPrime a gdje su ta rudna nalazišta

to su ipak neobnovljivi resursi, ali idja je također dobra

a kakva je situacija sa solarnim elektranama (ima li podataka o broju sunčanih dana u toku godine)?

[Optimus Prime]

@optimusPrime a gdje su ta rudna nalazišta

to su ipak neobnovljivi resursi, ali idja je također dobra

a kakva je situacija sa solarnim elektranama (ima li podataka o broju sunčanih dana u toku godine)?

Uglja ima skoro po citavoj BiH, najvise u Tuzlanskom basenu, mislim.

A sto se tice nafte, tu se spekulise da u sjeveroistocnoj Bosni(uglavnom oko Tuzle) sa velikom sigurnoscu lezi nekih 20-50 miliona tona.

Dok u Hercegovini (kod Dreznice) eventualno leze cak 10 puta vece kolicine, ali doduse u ogromnoj dubini. Radi se o pretpostavci.

U najboljem slucaju dakle 550 miliona tona (oko 3% Irackih rezervi), sto po danasnjoj cijeni nafte iznosi nekih 250 milijardi dolara.
Samo zvuci previse dobro da bi bilo istinito, dakle bice da je patka.
Ja bi bio zadovaljan kada bi se ispostavio da imamo barem onih 50 mil. tona u Tuzli.

[ružmarin-a]

aha, zanimljivo (naravno to je opet neuporediv postotak u odnosu na one zemlje kojima je nafta kao crno zlato resurs koji imavisok udio u svim resursima)
pitanje je imaju li aparature za ispitivanje i mjerenje tih pretpostavki ikoliko bi koštala ta istraživanja
doduše, u TZ imaju jake (bar su imali prije) tehnološke fakultete...
a možda je baš patka...