#51 Re: Zmije-opasnost
Posted: 09/08/2009 21:52
Voli poskok i po zimi iznenadit 
Page 3 of 7
#52 Re: Zmije-opasnost
Posted: 09/08/2009 22:01
Joj, kod mene ih ima par u komšiluku, tito dragi!
#53 Re: Zmije-opasnost
Posted: 07/09/2009 11:38
eh ovako, zanima me par stvari o zmijama. otrovnicama 
posto sam jaako cesto negdje u prirodi na bajku, na planinama, kod potoka, i sta ja znam gdje sve ne, zanima me cega da se pazim.
gdje se one najcesce nalaze ? do sada nikada nisam vidio zmiju, sto mi je jaako cudno (i drago), posto stvarno pravo puno vremena provodim u prirodi, van grada.
cega da se pazim, kakvih mjesta ?
ako me ujede, bilo koja zmija, sta bih trebao uraditi? kako se nositi sa ranom i kome se javiti ? uzmite u obzir da sam na biciklu te da krv puno brze kola nego da hodam. je li u tom slucaju pametnije da pjesacim do doktora ? mogu li sa sobom imati nesto sto ce mi odgoditi djelovanje otrova prije nego sto se javim doktoru ? je li rezultat svakog otrova - smrt ?
nadam se da cete mi moci odgovoriti na sva ova pitanja, te da nece biti dezinformacija
posto sam jaako cesto negdje u prirodi na bajku, na planinama, kod potoka, i sta ja znam gdje sve ne, zanima me cega da se pazim.
gdje se one najcesce nalaze ? do sada nikada nisam vidio zmiju, sto mi je jaako cudno (i drago), posto stvarno pravo puno vremena provodim u prirodi, van grada.
cega da se pazim, kakvih mjesta ?
ako me ujede, bilo koja zmija, sta bih trebao uraditi? kako se nositi sa ranom i kome se javiti ? uzmite u obzir da sam na biciklu te da krv puno brze kola nego da hodam. je li u tom slucaju pametnije da pjesacim do doktora ? mogu li sa sobom imati nesto sto ce mi odgoditi djelovanje otrova prije nego sto se javim doktoru ? je li rezultat svakog otrova - smrt ?
nadam se da cete mi moci odgovoriti na sva ova pitanja, te da nece biti dezinformacija
#54 Re: Zmije-opasnost
Posted: 07/09/2009 20:46
licno sam jednu dvometarku ukokao al u aprilu ove godine i to na samom ulazu na Vrelu Bosne.
Jesen stize, lisce opada i najkriticnije je hodati po stazi gdje djogiraju raja, govorim o Aleji prema Vrelu Bosne, cuvajte se sarolikog lisca jer tu ima poskoka na kile sve su uglavnom oko pola metra i trouglaste glave,
a onih od dva metra vecinom mozete vidjeti kako iz trave prelaze ono sitno posuto kamenje na stazama oko Vrela Bosne.
ZATO SVIMA OPREZ IAKO JE VRIJEME RUZNO.
Jesen stize, lisce opada i najkriticnije je hodati po stazi gdje djogiraju raja, govorim o Aleji prema Vrelu Bosne, cuvajte se sarolikog lisca jer tu ima poskoka na kile sve su uglavnom oko pola metra i trouglaste glave,
a onih od dva metra vecinom mozete vidjeti kako iz trave prelaze ono sitno posuto kamenje na stazama oko Vrela Bosne.
ZATO SVIMA OPREZ IAKO JE VRIJEME RUZNO.
#55 Re: Zmije-opasnost
Posted: 07/09/2009 21:13
evo ja cu kopirati,isto sto sam ti planirao reci
Otrovne zmije naše zemlje se lako razlikuju od neotrovnih. Tijelo otrovnica je kratko i zdepasto i rijetko prelazi 60-tak cm. Glava je široka, srcolika ili trouglasta i uvijek jasno odvojena od tijela naglašeno uskim vratom. Zjenice uske ili ovalne, nikada okrugle. Ove zmije karakteriše tamna, vijugava leđna šara, koja može biti kontinuirana ili isprekidana.
a. Poskok
b. Šarka
c. Bjelouška
Poskok (Vipera ammodytes) je ujedno i najveća evropska otrovnica. Glava mu je srcolikog izgleda, s karakterističnim roščićem na vrhu nosa. Boja tijela varira u zavisnosti od prebivališta i ide od svijetlo sive do crvenkasto smeđe. Vijugava leđna šara je kontinuirana i jasno izražena. Ženke narastu oko 60 cm, a mužjaci mogu narasti i do 100 cm. Poskok se sreće u svim krajevima BiH do visine od 2000 m/nv.
Šarka ( Vipera berus) se nalazi u cijeloj Evropi. Duga je oko 60 do 80 cm, te također ima "cik-cak" liniju uzduž tijela i znatno je manja od poskoka. Glava joj je šira i oblija, sa velikim okom crvenog odsjaja i karakterističnom bjelom prugom uz rub gornje čeljusti. Šarka naseljava surovije predjele i može se sresti i iznad 2000 m/nv. Za razliku od poskoka ulazi i u vodu. Kod nas se javlja više podvrsta šarke:
Obična šarka (Vipera berus berus), ima sivkasto smeđu boju tijela i kontinuiranu tamnu vijugavu šaru oivičenu nizovima tačkica. Slična je poskoku, ali je manja i šarenija i nema roščić.
Crna šarka (Vipera berus prester), je potpuno crna zmija. I ona ima vijugavu šaru koja se vidi pri određenom lomu svjetla. Naseljava planinska područja, ali nešto niže nadmorske visine. Može se naći na Velikom i Malom polju na planini Igman.
Bosanski šargan (Vipera berus bosniensis), je žuto smeđe boje sa isprekidanom leđnom šarom koja je najčešće u vidu tamnih poprečnih pruga. Rijetko naraste iznad 40-tak cm. Hrani se skakavcima. Naseljava planinske rudine i čest je na Bjelašnici.
Planinska šarka (Vipera ursinii macrops), je najmanja evropska ljutica. Prosječna dužina je 45 cm. Živi u planinskim područjima, iznad 1500m n/m južnim područjima BiH. Glava joj je malena i na njuški zaobljena, a oči su relativno velike temeljna boja joj je siva ili žućkasto-siva, ljuskice na grlu i usnama imaju crne rubove. Leđna cik-cak pruga je vrlo varijabilna i u dosta primjeraka razbijena u nepravilne mrlje i/ili poprečne pruge. Trbuh joj je svjetlo smeđ, tamno smeđ ili siv. Po temeljnoj boji vrlo je slična šarki.
kako mozes i sam vidjeti vecina ima sarene neke pruge,osim crne šarke koju sam licno vidio i strasno izgleda
Ujed :
Ako se ipak desi da zmija nekoga ugrize treba mu ukazati prvu pomoć koja se sastoji u podvezivanju ujedenog mjesta, isisavanju otrova i hitnom transportu do ljekara. Zmijske otrove ugrubo možemo podijeliti na hemotoksične i neurotoksične otrove. Hemotoksični otrovi djeluju na krv, ubrzavaju ili sprječavaju grušanje krvi i/ili direktno razaraju različita tkiva. Neurotoksični otrovi uglavnom ne razaraju tkivo, već djeluju na nervni sistem i zaustavljaju gutanje, disanje i kucanje srca. Svaka zmija posjeduje oba otrova, ali nekog više od drugog, zavisno od vrste. Otrov naših zmija je hemotoksičan (krvni otrov) i smrt ne nastupa trenutno već za nekoliko sati. Ovde treba napomenuti da ne mora nužno doći do otrovanja, jer zmija često i ne ubrizgava otrov kada ujeda zbog upozorenja.
Simptomi ujeda:
Glavni simptomi trovanja otrovom ljutice je oticanje koje se brzo širi od mjesta ugriza i može zahvatiti veće dijelove tijela, pri tom se mogu javiti i drugi simptomi kao što su mučnina, povraćanje, grčevi, proljev, nesvjestica, može doći djelomičnog ili potpunog otkazivanja bubrega. Krv može da prestane da se gruša. Za razvoj simptoma vrlo je važno mjesto ugriza. Najopasniji ugrizi su u glavu ili vrat, te ako je zmija ubrizgala otrov direktno u krvnu žilu. Inače, ujed je jako bolan, ujedeno mjesto otiče i modri i stvaraju se krvni podlivi. Javljaju se vrtoglavica, žeđ i hladan znoj. Podvezivanje treba izvršiti iznad ujedenog mjesta prema srcu i svakih 30 minuta ga popuštati i pomijerati naviše. Ozlijeđeni treba da miruje kako bi se usporilo širenje otrova po tijelu. Isisavanje otrova je veoma korisno ali izvršilac ne smije imati ranice u ustima. Danas se mogu kupiti praktične vakuum pumpice koje služe za isisavanje otrova. Ljekar bi trebao najprije utvrditi osjetljivost na serum jer ima ljudi koji ne bi smjeli da ga prime. Kod iole težih simptoma trovanja treba dati najmanje 3 ampule seruma. Uz serum se uvijek daju i antibiotici i antitetanus.
Savjeti pri ujedu
• Umirite ugriženu osobu koja može biti prestravljena i nervozna
• Odmarajte se i držite ugriženi dio tijela mirno, najradije u nekom visokom položaju
• Ostavite mjesto ugriza skroz na miru
• Nazovite ljekara ili bolnicu za savjet
• Svi koji su dobili ugriz zmije trebali bi se kontrolisati u bolnici ili hitnoj pomoći
• Kod brzog pogoršanja zdravlja nazvati umbulantu i ambulantna kola.
Imati na umu:
• obuća ili čizme mogu zaštiti protiv ujeda zmije (većina dobije ugriz u stopalo ili članak).
• nikad ne uzimajte i ne dižite zmije s tla!
Otrovne zmije naše zemlje se lako razlikuju od neotrovnih. Tijelo otrovnica je kratko i zdepasto i rijetko prelazi 60-tak cm. Glava je široka, srcolika ili trouglasta i uvijek jasno odvojena od tijela naglašeno uskim vratom. Zjenice uske ili ovalne, nikada okrugle. Ove zmije karakteriše tamna, vijugava leđna šara, koja može biti kontinuirana ili isprekidana.
a. Poskok
b. Šarka
c. Bjelouška
Poskok (Vipera ammodytes) je ujedno i najveća evropska otrovnica. Glava mu je srcolikog izgleda, s karakterističnim roščićem na vrhu nosa. Boja tijela varira u zavisnosti od prebivališta i ide od svijetlo sive do crvenkasto smeđe. Vijugava leđna šara je kontinuirana i jasno izražena. Ženke narastu oko 60 cm, a mužjaci mogu narasti i do 100 cm. Poskok se sreće u svim krajevima BiH do visine od 2000 m/nv.
Šarka ( Vipera berus) se nalazi u cijeloj Evropi. Duga je oko 60 do 80 cm, te također ima "cik-cak" liniju uzduž tijela i znatno je manja od poskoka. Glava joj je šira i oblija, sa velikim okom crvenog odsjaja i karakterističnom bjelom prugom uz rub gornje čeljusti. Šarka naseljava surovije predjele i može se sresti i iznad 2000 m/nv. Za razliku od poskoka ulazi i u vodu. Kod nas se javlja više podvrsta šarke:
Obična šarka (Vipera berus berus), ima sivkasto smeđu boju tijela i kontinuiranu tamnu vijugavu šaru oivičenu nizovima tačkica. Slična je poskoku, ali je manja i šarenija i nema roščić.
Crna šarka (Vipera berus prester), je potpuno crna zmija. I ona ima vijugavu šaru koja se vidi pri određenom lomu svjetla. Naseljava planinska područja, ali nešto niže nadmorske visine. Može se naći na Velikom i Malom polju na planini Igman.
Bosanski šargan (Vipera berus bosniensis), je žuto smeđe boje sa isprekidanom leđnom šarom koja je najčešće u vidu tamnih poprečnih pruga. Rijetko naraste iznad 40-tak cm. Hrani se skakavcima. Naseljava planinske rudine i čest je na Bjelašnici.
Planinska šarka (Vipera ursinii macrops), je najmanja evropska ljutica. Prosječna dužina je 45 cm. Živi u planinskim područjima, iznad 1500m n/m južnim područjima BiH. Glava joj je malena i na njuški zaobljena, a oči su relativno velike temeljna boja joj je siva ili žućkasto-siva, ljuskice na grlu i usnama imaju crne rubove. Leđna cik-cak pruga je vrlo varijabilna i u dosta primjeraka razbijena u nepravilne mrlje i/ili poprečne pruge. Trbuh joj je svjetlo smeđ, tamno smeđ ili siv. Po temeljnoj boji vrlo je slična šarki.
kako mozes i sam vidjeti vecina ima sarene neke pruge,osim crne šarke koju sam licno vidio i strasno izgleda
Ujed :
Ako se ipak desi da zmija nekoga ugrize treba mu ukazati prvu pomoć koja se sastoji u podvezivanju ujedenog mjesta, isisavanju otrova i hitnom transportu do ljekara. Zmijske otrove ugrubo možemo podijeliti na hemotoksične i neurotoksične otrove. Hemotoksični otrovi djeluju na krv, ubrzavaju ili sprječavaju grušanje krvi i/ili direktno razaraju različita tkiva. Neurotoksični otrovi uglavnom ne razaraju tkivo, već djeluju na nervni sistem i zaustavljaju gutanje, disanje i kucanje srca. Svaka zmija posjeduje oba otrova, ali nekog više od drugog, zavisno od vrste. Otrov naših zmija je hemotoksičan (krvni otrov) i smrt ne nastupa trenutno već za nekoliko sati. Ovde treba napomenuti da ne mora nužno doći do otrovanja, jer zmija često i ne ubrizgava otrov kada ujeda zbog upozorenja.
Simptomi ujeda:
Glavni simptomi trovanja otrovom ljutice je oticanje koje se brzo širi od mjesta ugriza i može zahvatiti veće dijelove tijela, pri tom se mogu javiti i drugi simptomi kao što su mučnina, povraćanje, grčevi, proljev, nesvjestica, može doći djelomičnog ili potpunog otkazivanja bubrega. Krv može da prestane da se gruša. Za razvoj simptoma vrlo je važno mjesto ugriza. Najopasniji ugrizi su u glavu ili vrat, te ako je zmija ubrizgala otrov direktno u krvnu žilu. Inače, ujed je jako bolan, ujedeno mjesto otiče i modri i stvaraju se krvni podlivi. Javljaju se vrtoglavica, žeđ i hladan znoj. Podvezivanje treba izvršiti iznad ujedenog mjesta prema srcu i svakih 30 minuta ga popuštati i pomijerati naviše. Ozlijeđeni treba da miruje kako bi se usporilo širenje otrova po tijelu. Isisavanje otrova je veoma korisno ali izvršilac ne smije imati ranice u ustima. Danas se mogu kupiti praktične vakuum pumpice koje služe za isisavanje otrova. Ljekar bi trebao najprije utvrditi osjetljivost na serum jer ima ljudi koji ne bi smjeli da ga prime. Kod iole težih simptoma trovanja treba dati najmanje 3 ampule seruma. Uz serum se uvijek daju i antibiotici i antitetanus.
Savjeti pri ujedu
• Umirite ugriženu osobu koja može biti prestravljena i nervozna
• Odmarajte se i držite ugriženi dio tijela mirno, najradije u nekom visokom položaju
• Ostavite mjesto ugriza skroz na miru
• Nazovite ljekara ili bolnicu za savjet
• Svi koji su dobili ugriz zmije trebali bi se kontrolisati u bolnici ili hitnoj pomoći
• Kod brzog pogoršanja zdravlja nazvati umbulantu i ambulantna kola.
Imati na umu:
• obuća ili čizme mogu zaštiti protiv ujeda zmije (većina dobije ugriz u stopalo ili članak).
• nikad ne uzimajte i ne dižite zmije s tla!
#56 Re: Zmije-opasnost
Posted: 07/09/2009 21:51
...
#57 Re: Zmije-opasnost
Posted: 08/09/2009 02:28
zmije su cool, kad vam hercegovac kaze
U BiH ih ima mnogo vise u Hercegovini nego u Bosni i idealno mjesto za sresti otrovnu zmiju je mix kamena i zemlje bas poput hercegovackog krsa. Isto tako obozavaju one kamene zidove kakvima su ljudi prije ogradjivali imanja i tu ih se cesto moze sresti kako se suncaju. Uopste obozavaju kamen i kad se krece po kamenu treba biti oprezan. Sredinom ljeta i kasnije poskoci vise s grana i treba biti pazljiv ako se krece kroz sumu. U rijekama ih je najlakse viditi u plicacima i masu puta mi je prosla pored nogu. Samo stanes i ona prodje. Ljudi imaju fobiju od zmija jer se plase njihovog otrova, sto je logicno i jer otrov cesto zna biti smrtonosan. Medjutim zmije nisu bas agresivna stvorenja, ali su jako plasljiva i u samoodbrani napadaju kao i svi drugi. Zmija je jedna od najljepsih zivotinja i ne volim je ubiti, iako mnogi cim je vide refleksno krenu da je lishe zivota, a za tim nema potrebe. Posebno glupo mi je kad to cine vozaci automobila pa se jos vrate u rikverc da utvrde. Ja stanem i pustim je da prodje
Isto tako mnogi ne razlikuju zmiju od ovog cudnovatog stvorenja po imenu blavor
Blavor se ponekad cak i hrani zmijama i moze ga se sresti i gdje ima vlage i u hladovini u podnozju velikih zidina i slicno. Zna biti veoma dug i do 2 metra, iako se po netu obicno navodi duzina do jednog metra, a nije rijedak slucaj da se sretnu muzjak i zenka u paru.
U BiH ih ima mnogo vise u Hercegovini nego u Bosni i idealno mjesto za sresti otrovnu zmiju je mix kamena i zemlje bas poput hercegovackog krsa. Isto tako obozavaju one kamene zidove kakvima su ljudi prije ogradjivali imanja i tu ih se cesto moze sresti kako se suncaju. Uopste obozavaju kamen i kad se krece po kamenu treba biti oprezan. Sredinom ljeta i kasnije poskoci vise s grana i treba biti pazljiv ako se krece kroz sumu. U rijekama ih je najlakse viditi u plicacima i masu puta mi je prosla pored nogu. Samo stanes i ona prodje. Ljudi imaju fobiju od zmija jer se plase njihovog otrova, sto je logicno i jer otrov cesto zna biti smrtonosan. Medjutim zmije nisu bas agresivna stvorenja, ali su jako plasljiva i u samoodbrani napadaju kao i svi drugi. Zmija je jedna od najljepsih zivotinja i ne volim je ubiti, iako mnogi cim je vide refleksno krenu da je lishe zivota, a za tim nema potrebe. Posebno glupo mi je kad to cine vozaci automobila pa se jos vrate u rikverc da utvrde. Ja stanem i pustim je da prodje
Isto tako mnogi ne razlikuju zmiju od ovog cudnovatog stvorenja po imenu blavor
Blavor se ponekad cak i hrani zmijama i moze ga se sresti i gdje ima vlage i u hladovini u podnozju velikih zidina i slicno. Zna biti veoma dug i do 2 metra, iako se po netu obicno navodi duzina do jednog metra, a nije rijedak slucaj da se sretnu muzjak i zenka u paru.
#58 Re: Zmije-opasnost
Posted: 08/09/2009 02:33
sjecam se da sam prije godinu prosao pored blavora debljine ruke i nekih 80-90 cm duzine a da sam ga spazio tek krajem oka,i onda sam se vratio i dobro ga osmotrio ,mene najvise kod blavora fasciniraju ove njegove oci koje pomalo lice na ljudske
,mene najvise kod blavora fasciniraju ove njegove oci koje pomalo lice na ljudske #59 Re: Zmije-opasnost
Posted: 08/09/2009 02:48
Prije nego je na ,,Piramidi sunca'' poceo masovni turizam, nisi se mogao popeti na Visochicu a da ne vidis zmiju. Moj najgori susret je bio jednom kad sam se spustao sa vrha onom uskom stazicom, gledao sam kao uvijek ispred sebe i hodao oprezno, ali dok se nije pomakla nisam je primjetio. To me je spasilo sigurnog ujeda jer bi stao tacno na nju. Problem je bio jer je neko prije toga palio travu i grmlje i njene boje (smedja sa crnom sarom na ledjima) su je odlicno maskirale.
#60 Re: Zmije-opasnost
Posted: 08/09/2009 11:28
Prije dvije godine šetao sam alejom prema vrelu bosne, išao sam po asfaltu. Na samoj ivici asfalta ugledao sam zmiju na koja je na leđima imala smeđu "ćizu" a naporedo s njom su naizmjenično bile linije intenzivne naranđaste i tamno smeđe. Glava joj je imala karakterističan(za otvrovnice) trokutast oblik. Bila je duga između 35 i 40 cm i oko 1 cm u prečniku debljina tijela.
Kad sam naišao na nju učinio sam jednu od največih gluposti u životu skočio sam sa obje noge na nju i onda počeo uvrtati stopala u mjestu. Kad sam sišao s nje bila je iskomadana.
Dedo koji je išao iz mane mi je rekao da nisam normalan i da sam glavom mogao platiti ovaj obračun sa tom zmijom. Tim prie što sam na nogama imao papuče.
Pregledao sam čitavu temu i sve slike ali ni na jednoj nisam vidio boje kao na primjerku koji sam ubio.
Oblik šara mi najviše lići kao kod obične šarke samo su boje kombinacija naranđaste(kao kod daždevnjaka) i tamno smeđe.
Kad sam naišao na nju učinio sam jednu od največih gluposti u životu skočio sam sa obje noge na nju i onda počeo uvrtati stopala u mjestu. Kad sam sišao s nje bila je iskomadana.
Dedo koji je išao iz mane mi je rekao da nisam normalan i da sam glavom mogao platiti ovaj obračun sa tom zmijom. Tim prie što sam na nogama imao papuče.
Pregledao sam čitavu temu i sve slike ali ni na jednoj nisam vidio boje kao na primjerku koji sam ubio.
Oblik šara mi najviše lići kao kod obične šarke samo su boje kombinacija naranđaste(kao kod daždevnjaka) i tamno smeđe.
#61 Re: Zmije-opasnost
Posted: 08/09/2009 11:37
ma nek si ti nju ubioarman1 wrote:Prije dvije godine šetao sam alejom prema vrelu bosne, išao sam po asfaltu. Na samoj ivici asfalta ugledao sam zmiju na koja je na leđima imala smeđu "ćizu" a naporedo s njom su naizmjenično bile linije intenzivne naranđaste i tamno smeđe. Glava joj je imala karakterističan(za otvrovnice) trokutast oblik. Bila je duga između 35 i 40 cm i oko 1 cm u prečniku debljina tijela.
Kad sam naišao na nju učinio sam jednu od največih gluposti u životu skočio sam sa obje noge na nju i onda počeo uvrtati stopala u mjestu. Kad sam sišao s nje bila je iskomadana.
Dedo koji je išao iz mane mi je rekao da nisam normalan i da sam glavom mogao platiti ovaj obračun sa tom zmijom. Tim prie što sam na nogama imao papuče.
Pregledao sam čitavu temu i sve slike ali ni na jednoj nisam vidio boje kao na primjerku koji sam ubio.
Oblik šara mi najviše lići kao kod obične šarke samo su boje kombinacija naranđaste(kao kod daždevnjaka) i tamno smeđe.
ja sam jednom prilikom tamo u Hrasnom, ja na bajku, ono malo pred aksam, smracilo se, vidi se al jako slabo. i na sred ulice prelazi zmija od miljacke prema travi vamo. oj kad mi srce nije stalo, ja odma na kocnicu da stanem da je ne pregazim da me ne uganja kasnije
i stanem skrooz, samo sto se nisam razbio od sile, kad ono neka 3 zajebanta stavila gumenu zmiju i padose od shege 
#62 Re: Zmije-opasnost
Posted: 08/09/2009 11:38
da nije bio ovakav :
to je smuk , cesto navrati u naselja a moze se sresti i po livadama , Bjelouška (Natrix natrix) i Smuk (Coluber longissimus) su nase NEOTROVNICE
to je smuk , cesto navrati u naselja a moze se sresti i po livadama , Bjelouška (Natrix natrix) i Smuk (Coluber longissimus) su nase NEOTROVNICE
#63 Re: Zmije-opasnost
Posted: 08/09/2009 11:40
Her Flick wrote:Ja mislio jos jedna tema o zenama
#64 Re: Zmije-opasnost
Posted: 08/09/2009 11:42
Ne imala je čize romboidnog uzorka i glavu previše trokutastu, a ove na slici imaju glavu koja je "zadebljanje" tijela.
#65 Re: Zmije-opasnost
Posted: 08/09/2009 20:22
@Beg_Babic,
jedno pitanjce za tebe...sta je ono sto u narodu zovu ''slepic'' ''sljepac''...nalik je na zmiju ali je bezopasan...
jedno pitanjce za tebe...sta je ono sto u narodu zovu ''slepic'' ''sljepac''...nalik je na zmiju ali je bezopasan...
#66 Re: Zmije-opasnost
Posted: 08/09/2009 21:43
100_KA wrote:licno sam jednu dvometarku ukokao al u aprilu ove godine i to na samom ulazu na Vrelu Bosne.
Jesen stize, lisce opada i najkriticnije je hodati po stazi gdje djogiraju raja, govorim o Aleji prema Vrelu Bosne, cuvajte se sarolikog lisca jer tu ima poskoka na kile sve su uglavnom oko pola metra i trouglaste glave,
a onih od dva metra vecinom mozete vidjeti kako iz trave prelaze ono sitno posuto kamenje na stazama oko Vrela Bosne.
ZATO SVIMA OPREZ IAKO JE VRIJEME RUZNO.
Daj ba
Nema sile da cu ja ikad vishe trcati tamo mimo asfalta Imal ih kad sunce zadje, tj oko 7-8 navece u ovom ljetnom periodu?
#67 Re: Zmije-opasnost
Posted: 08/09/2009 22:11
Mozda nesto ovako, desni:arman1 wrote:Prije dvije godine šetao sam alejom prema vrelu bosne, išao sam po asfaltu. Na samoj ivici asfalta ugledao sam zmiju na koja je na leđima imala smeđu "ćizu" a naporedo s njom su naizmjenično bile linije intenzivne naranđaste i tamno smeđe. Glava joj je imala karakterističan(za otvrovnice) trokutast oblik. Bila je duga između 35 i 40 cm i oko 1 cm u prečniku debljina tijela. ...
Pregledao sam čitavu temu i sve slike ali ni na jednoj nisam vidio boje kao na primjerku koji sam ubio.
Oblik šara mi najviše lići kao kod obične šarke samo su boje kombinacija naranđaste(kao kod daždevnjaka) i tamno smeđe.
Boje na poskoku variraju, kao i sve zivotinje i on je bojom prilagodjen podlozi, stanistu.
Kako "mostarac" napomenu, cuvajte se, pogotovo ovih dana, jer se poskok nalazi i na drvetu
#68 Re: Zmije-opasnost
Posted: 08/09/2009 22:24
da li to znaci da nije bas najpametnija stvar ovih dana vozati se onim sumskim putem prema vodopadu Skakavackekec wrote:Mozda nesto ovako, desni:arman1 wrote:Prije dvije godine šetao sam alejom prema vrelu bosne, išao sam po asfaltu. Na samoj ivici asfalta ugledao sam zmiju na koja je na leđima imala smeđu "ćizu" a naporedo s njom su naizmjenično bile linije intenzivne naranđaste i tamno smeđe. Glava joj je imala karakterističan(za otvrovnice) trokutast oblik. Bila je duga između 35 i 40 cm i oko 1 cm u prečniku debljina tijela. ...
Pregledao sam čitavu temu i sve slike ali ni na jednoj nisam vidio boje kao na primjerku koji sam ubio.
Oblik šara mi najviše lići kao kod obične šarke samo su boje kombinacija naranđaste(kao kod daždevnjaka) i tamno smeđe.
Boje na poskoku variraju, kao i sve zivotinje i on je bojom prilagodjen podlozi, stanistu.
Kako "mostarac" napomenu, cuvajte se, pogotovo ovih dana, jer se poskok nalazi i na drvetu
#69 Re: Zmije-opasnost
Posted: 08/09/2009 23:03
slepic,sljepic ili slepac kako ga u narodu zovu je vrsta gustera bez nogu,vecinu svog vremena ovaj reptil provodi sakrivajuci se ispod kamenja ili suncajuci se,posto se sljepic hrani puzevima i crvima moze se naci na livadi,najveci broj sljepica strada od strane domace macke ali i ljudske ruke koja ga cesto zamjenjuje sa zmijama.Ono po cemu se ovaj cudni guster razlikuje od zmije je da on ima ocne kapke i da cak ima male usiMaraschino wrote:@Beg_Babic,
jedno pitanjce za tebe...sta je ono sto u narodu zovu ''slepic'' ''sljepac''...nalik je na zmiju ali je bezopasan...
, dalje njegov odbrambeni mehanizam je onaj kao i kod gustera-otkine rep koji mu ponovo izraste (medjutim samo jednom) takodje njegova koza prilikom mjenjanja otpada komad po komad a ne kao kod zmija-citava.Naraste do 50-60 cm i rasprostranjen je duz citave Evrope,neki kazu da je to guster sa najduzim vijekom zivota od 30 godina pa cak do 50 #70 Re: Zmije-opasnost
Posted: 08/09/2009 23:12
Beg_Babic wrote:slepic,sljepic ili slepac kako ga u narodu zovu je vrsta gustera bez nogu,vecinu svog vremena ovaj reptil provodi sakrivajuci se ispod kamenja ili suncajuci se,posto se sljepic hrani puzevima i crvima moze se naci na livadi,najveci broj sljepica strada od strane domace macke ali i ljudske ruke koja ga cesto zamjenjuje sa zmijama.Ono po cemu se ovaj cudni guster razlikuje od zmije je da on ima ocne kapke i da cak ima male usiMaraschino wrote:@Beg_Babic,
jedno pitanjce za tebe...sta je ono sto u narodu zovu ''slepic'' ''sljepac''...nalik je na zmiju ali je bezopasan...
skoro sam nesto kopao sa masinama i ugledam na nekoj dubini od 100-150 cm nesto nalik na zmiju kad bagerista veli '' to je slepic'' i on se izgubi medju onom zemljom...
jos jedno hvala na informaciji...
#71 Re: Zmije-opasnost
Posted: 08/09/2009 23:33
Ne znam kada si kopao,ali on spava zimski san od oktobra do marta (mozda si ga probudio )
Nema na cemu
)Nema na cemu
#72 Re: Zmije-opasnost
Posted: 09/09/2009 09:38
Lijeva samo uz boje koje sam napomenuo. Da budem pošten teško bih rzlikovao šarku od poskoka, a nakon susreta sa mojih 100+ kilograma možda bi CSI ekipa mogla šta razaznatikekec wrote:Mozda nesto ovako, desni:arman1 wrote:Prije dvije godine šetao sam alejom prema vrelu bosne, išao sam po asfaltu. Na samoj ivici asfalta ugledao sam zmiju na koja je na leđima imala smeđu "ćizu" a naporedo s njom su naizmjenično bile linije intenzivne naranđaste i tamno smeđe. Glava joj je imala karakterističan(za otvrovnice) trokutast oblik. Bila je duga između 35 i 40 cm i oko 1 cm u prečniku debljina tijela. ...
Pregledao sam čitavu temu i sve slike ali ni na jednoj nisam vidio boje kao na primjerku koji sam ubio.
Oblik šara mi najviše lići kao kod obične šarke samo su boje kombinacija naranđaste(kao kod daždevnjaka) i tamno smeđe.
Boje na poskoku variraju, kao i sve zivotinje i on je bojom prilagodjen podlozi, stanistu.
Kako "mostarac" napomenu, cuvajte se, pogotovo ovih dana, jer se poskok nalazi i na drvetu
#73 Re: Zmije-opasnost
Posted: 09/09/2009 15:58
Zmija u principu bjezi od covjeka i ujeda samo kada je iznenadjena. Zmija jako dobro osjeti vibracije i to se treba iskoristiti kad se krecete predjelima gdje ocekujete da ima zmija. Najbolje je sa sobom imati duzi pastirski stap. Tim stapom trebate raditi dvije stvari. Praviti vibracije i "koracati" stapom prije nego napravite iskorak nogom. Praviti vibracije stapom na kamenjaru i nije tesko. Ako ste u sumi: iskoristite svaku priliku da lupnete stapom u drvo ili kamen. Zmija ce to da osjeti i uvjek ce se udaljavati od izvora vibracije. Kad koracate nastojte da stap uvjek "pobodete" ispred sebe nesto duze nego sto je vas korak. Ako stap ide ispred vas zmija ce uvijek da napadne stap, sto vam je dovoljno da se snadjete.
Dobro bi bilo da na sebi imate pantalone od tvrdjeg materijala (farmerice, neka lovacka i vojna odijela) i deblje sportske carape dokoljenke. To nije 100% zastita ali sigurno moze uciniti da se zubi zmije plice zariju u meso i djelimicno smanje "stetu".
Ako setate kroz sumu dobro je imati neki kacket. Najbolji je sesir sirokog oboda. Zmije skakcu i sa grana i sesir moze biti solidna zastita.
Ako se ima kuca u prirodi treba se znati da se zmije priblizvaju kucama samo u velikoj nuzdi a to je najcesce zed i u potrazi za hranom, ako imate veliki broj miseva u i oko kuce. Ako je velika susa trebali bi izvan okucnice postaviti nekoliko plicih posuda sa vodom ili pronaci neke prirodne "posude" u kamenju u kojima bi redovno sipali vodu. Sve ukucane i komsije a posebno djecu trebate uzpozoriti i nedvosmisleno objasniti koji je smisao tih posuda . Nikako ne stavljati dublje konzerve jer manje zmije upanu i ne mogu izaci pa mogu biti opasne kad budete sipali vodu. Najbolje je imati macku koja bi se vrtila oko kuce. Macka je najbolji lovac ali i najveci oprtunista. Ako je sita nece loviti. Zato je ne bi trebali nikako hraniti ako znate da oko kuce imate veliki broj miseva i ostalih glodavaca. Ona nikako nece biti gladna.
Neko je spomenuo da se kod ujeda zmije treba isisat otrov iz rane. Ovo smiju raditi samo osobe sa 100% zdaravim zubima. Ako imate i jedan pokvaren zub ili probleme sa karijesom i desnima NIKAKO ne bi smjeli isisavati otrov. Moze se napraviti veca steta nego korist.
Tehnika podvezivanja je dobra ali morate imati uza sebe uvjek neki siri opsasac i trebate podvezati ranu samo na mjestu koje je izmedju ujeda i srca - ako je to moguce. Ako ste ovo uradili onda morate cesto kontrolisati mjesto koje je stegnuto i mora se postepeno popustati stezanje kaisem. Za ovu tehniku bi trebali potraziti detaljne instrukcije kod lijecnika.
Ako se ipak desi ujed postoji hiruski zahvati koji moze biti jako efikasan. Radi se o mikro operaciji u zoni ujeda, sa prirucnim sredstvima. Sam zahvat nije komplikovan i u nuzdi se mora uciniti. Zahvat moze spasiti zivot ako se negdje daleko u planini i vrijedilo bi ga nauciti. Preporucio bih da o ovome potrazite informacije od lijecnika ili na nekom sajtu za koji ste sigurni da ga je pravila strucna osoba.
Dobro bi bilo da na sebi imate pantalone od tvrdjeg materijala (farmerice, neka lovacka i vojna odijela) i deblje sportske carape dokoljenke. To nije 100% zastita ali sigurno moze uciniti da se zubi zmije plice zariju u meso i djelimicno smanje "stetu".
Ako setate kroz sumu dobro je imati neki kacket. Najbolji je sesir sirokog oboda. Zmije skakcu i sa grana i sesir moze biti solidna zastita.
Ako se ima kuca u prirodi treba se znati da se zmije priblizvaju kucama samo u velikoj nuzdi a to je najcesce zed i u potrazi za hranom, ako imate veliki broj miseva u i oko kuce. Ako je velika susa trebali bi izvan okucnice postaviti nekoliko plicih posuda sa vodom ili pronaci neke prirodne "posude" u kamenju u kojima bi redovno sipali vodu. Sve ukucane i komsije a posebno djecu trebate uzpozoriti i nedvosmisleno objasniti koji je smisao tih posuda . Nikako ne stavljati dublje konzerve jer manje zmije upanu i ne mogu izaci pa mogu biti opasne kad budete sipali vodu. Najbolje je imati macku koja bi se vrtila oko kuce. Macka je najbolji lovac ali i najveci oprtunista. Ako je sita nece loviti. Zato je ne bi trebali nikako hraniti ako znate da oko kuce imate veliki broj miseva i ostalih glodavaca. Ona nikako nece biti gladna.
Neko je spomenuo da se kod ujeda zmije treba isisat otrov iz rane. Ovo smiju raditi samo osobe sa 100% zdaravim zubima. Ako imate i jedan pokvaren zub ili probleme sa karijesom i desnima NIKAKO ne bi smjeli isisavati otrov. Moze se napraviti veca steta nego korist.
Tehnika podvezivanja je dobra ali morate imati uza sebe uvjek neki siri opsasac i trebate podvezati ranu samo na mjestu koje je izmedju ujeda i srca - ako je to moguce. Ako ste ovo uradili onda morate cesto kontrolisati mjesto koje je stegnuto i mora se postepeno popustati stezanje kaisem. Za ovu tehniku bi trebali potraziti detaljne instrukcije kod lijecnika.
Ako se ipak desi ujed postoji hiruski zahvati koji moze biti jako efikasan. Radi se o mikro operaciji u zoni ujeda, sa prirucnim sredstvima. Sam zahvat nije komplikovan i u nuzdi se mora uciniti. Zahvat moze spasiti zivot ako se negdje daleko u planini i vrijedilo bi ga nauciti. Preporucio bih da o ovome potrazite informacije od lijecnika ili na nekom sajtu za koji ste sigurni da ga je pravila strucna osoba.
#74 Re: Zmije-opasnost
Posted: 17/07/2010 23:01
Juce idem pjeske onom alejom od velike aleje Vrela Bosne do Stojcevca i ispred mene na mozda metar ipo prodje ogromna zmija. Bila je sva zelena, a duga min metar i 20cm. Poskok nije, sharka ne vjerujem, pa me zanima zna li neko o kojoj vrsti bi se moglo raditi?
#75 Re: Zmije-opasnost
Posted: 17/07/2010 23:06
Ta zmija se zove jednostavno ZELENA ZMIJA.Boravi obično u niskom rastinju,žbunju..........Admir_1984 wrote:Juce idem pjeske onom alejom od velike aleje Vrela Bosne do Stojcevca i ispred mene na mozda metar ipo prodje ogromna zmija. Bila je sva zelena, a duga min metar i 20cm. Poskok nije, sharka ne vjerujem, pa me zanima zna li neko o kojoj vrsti bi se moglo raditi?