no, pogresno je, danasnji sistem, u kojemu predstavnici vlasti, trose vrijeme i pare poreskih obveznika, diskutujuci, bilo u Skupstini, bilo na TV-u, (kao sto je to danas radio onaj Zivkovic, cetnik iz takozvanog "pc"-ja) da li je progres uvesti stavku o osnovnim ljudskim pravima u Ustav drzave, porediti sa sistemom koji je ta sva ljudska prava imao u svojemu Ustavu svih onih godina svojega postojanja i vladanja..
OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA UN-a
Članak 1
‘Sva su ljudska bića rođena slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima’
Imaš ista ljudska prava kao i svaki drugi čovjek u svijetu jednostavno zato što si ljudsko biće. Ta su prava neotuđiva - ne mogu ti biti oduzeta. Prema svakoj se osobi, bez obzira tko je ona ili gdje živi, treba odnositi s dostojanstvom.
Članak 2
‘Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji, bez diskriminacije bilo koje vrste’
Ne smiješ biti izložen/izložena diskriminaciji ili lišen/lišena bilo kojeg prava, zbog svoje rase, boje kože, spola, jezika, vjerskog ili političkog uvjerenja. 
Kada se radi o poštivanju tvojih temeljnih prava, ne smije biti bitno koje si nacionalnosti, kojoj socijalnoj klasi pripadaš, koliko si bogat/a ili siromašan/na. Svatko treba imati sva prava iz ove Deklaracije.
Članak 3
‘Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost’
Svi imamo pravo živjeti u slobodi i jednakosti. Nitko ne smije biti samovoljno ubijen, ili
lišen slobode bez valjanog razloga .
Članak 4
‘Nitko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu’
Ljudska bića ne smiju se posjedovati, kupiti ili prodati. Nitko nema pravo drugoga/drugu pretvoriti u roba/inju. Ropstvo je zločin.
Članak 5
‘Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju’
Mučenje je zabranjeno u bilo koje vrijeme i u svim okolnostima. Nitko ne smije biti izložen odnosu ili kažnjavanju koje je okrutno ili zbog kojeg se može osjećati kao manje vrijedno ljudsko biće. To vrijedi za sve ljude — u policijskim stanicama, u zatvoru, na ulici, u vrijeme mira i za vrijeme rata.
Članak 6
‘Svatko ima pravo da ga se svagdje pred zakonom priznaje kao osobu’
Svako ljudsko biće ima pravo da se prema njemu odnose kao prema osobi pred zakonom. Svima nam pred zakonom moraju biti zajamčena ista prava i obveze.
Članak 7
‘Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravo, bez ikakve diskriminacije, na jednaku zaštitu zakona’
Imaš pravo da se prema tebi, pred zakonom, odnose na isti način kao i prema bilo kome drugom. Imaš jednako pravo kao i bilo tko drugi biti zaštićen/zaštićena zakonima tvoje zemlje.
Članak 8
‘Svatko ima pravo na djelotvorna pravna sredstva putem nadležnih nacionalnih sudova, zbog djela kojima se krše osnovna prava koja su njemu/njoj zajamčena u ustavu ili zakonu’
Ako tvoja prava koja prema zakonu imaš krši neko drugi — bio on drugi pojedinac ili pripadnik policije ili snaga sigurnosti — imaš pravo vidjeti da snosi sankcije.
Članak 9
‘Nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom uhićenju, zatočenju ili izgonu’
Ne smiješ biti uhapšen/uhapšena ili držan/držana u policijskoj stanici ili zatvoru bez valjanog razloga. Ne smiješ biti protjeran/protjerana iz svoje zemlje. Ako si zatočen/zatočena, imaš pravo pred sudom žaliti se na tu odluku.
Članak 10
‘Svatko ima pravo da ga u punoj jednakosti pošteno i javno sasluša nezavisan i nepristran sud’
Imaš pravo na pošteno i javno saslušanje ako si optužen/optužena za kršenje zakona, ili ako trebaš ići na sud iz nekog drugog razloga.
Sudovi moraju biti nezavisni od vlade , kompetentni tumačiti zakon i slobodno donositi odluke.
Ako trebaš ići pred sud, to mora biti napravljeno uz znanje javnosti. Na ljude koji te preslušavaju ne smiju utjecati drugi.
Članak 11
‘Svatko tko je optužen za kažnjivo djelo ima pravo biti smatran nevinim/nevinom sve dok se ne dokaže njegova/njezina krivica’
Ako si optužen/optužena za neki zločin, imaš pravo da se prema tebi odnose kao da si nevin/nevina, osim ako, ili dok nije dokazano da si kriv/kriva prema zakonu, na poštenom i javnom suđenju, na kojem imaš pravo pripremiti odgovarajuću obranu. Ne može ti se suditi za nešto što si učinio/učinila ako to nije bilo krivično djelo prema zakonu u vrijeme kada je to djelo počinjeno.
Članak 12
‘Nitko ne smije biti izvrgnut samovoljnom miješanju u njegov/njezin privatni život, obitelj, dom ili prepisku, niti napadima na njegovu/njezinu čast i ugled’
Nitko nema pravo uplitati se u tvoj privatni život ili miješati se u tvoj dom ili obitelj bez dobrog razloga. Nitko te nema pravo ocrniti bez valjanog razloga. Zakon te treba zaštititi od takvog miješanja. Svatko ima pravo na zaštitu protiv ovakvog miješanja ili napada.
Članak 13
‘Svatko ima pravo na slobodu kretanja’
Imaš pravo slobodno se kretati unutar svoje zemlje. Imaš i pravo slobodno putovati u svojoj zemlji i izvan nje, napustiti bilo koju zemlju i u nju se ponovno vratiti.
Članak 14
‘Svatko ima pravo tražiti azil od drugih zemalja zbog progona’
Ako si prisiljen/prisiljena pobjeći iz svog doma zbog kršenja ljudskih prava, imaš pravo tražiti sigurnost u drugoj zemlji. To znači da pogranična policija ili druge vlasti ne smiju priječiti tvoj ulazak u zemlju, ili te vratiti u tvoju zemlju, bez prethodnog razmatranja tvojega zahtjeva za azilom.
Članak 15
‘Svatko ima pravo na državljanstvo’
Imaš pravo da se prema tebi odnose kao građaninu ili građanki tvoje zemlje. Nitko ti ne smije oduzeti državljanstvo, spriječiti te da promijeniš svoje državljanstvo, bez valjanog razloga.
Članak 16
‘Muškarci i žene imaju pravo sklopiti brak i osnovati obitelj’
Sve punoljetne osobe imaju pravo sklopiti brak, bez obzira na njihovu rasu, zemlju ili vjeru. Oba partnera imaju ista prava u braku, a za sklapanje braka potreban je njihov slobodan i potpun pristanak. Obitelj ima pravo na zaštitu države.
Članak 17
‘Svatko ima pravo na vlasništvo’
Imaš pravo na vlastita dobra, zemlju i drugo vlasništvo, sam/sama ili u zajednici s drugim ljudima.
Nitko ti nema pravo oduzeti tvoje vlasništvo bez valjanog razloga.
Članak 18
‘Svatko ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere’
Imaš pravo na svoje mišljenje o bilo kojem pitanju bez straha od kazne ili cenzure . Imaš i pravo na bilo koju vjeru, ili ni na jednu. Imaš pravo promijeniti svoju vjeru ako to želiš te prakticirati i podučavati svoju vjeru i vjerovanja.
Članak 19
‘Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja’
Imaš pravo misliti što želiš, kazati što hoćeš, i nitko ti to ne smije zabraniti. Također imaš pravo podijeliti svoje ideje s ljudima iz bilo koje druge zemlje.
Članak 20
‘Svatko ima pravo na slobodu mirnog zborovanja i udruživanja’
Imaš se pravo sastajati s drugim ljudima, javno ili privatno. Imaš pravo održavati sastanke i organizirati mirne demonstracije. Svatko ima pravo pridružiti se društvima, sindikatima, političkim strankama i drugim udrugama. Nitko te nema pravo prisiliti da se priključiš nekoj grupi ako to sam/sama ne želiš.
Članak 21
‘Svatko ima pravo sudjelovati u upravi svoje zemlje’
Imaš pravo biti dijelom uprave, neposredno ili izabravši druge da te predstavljaju. Vlasti imaju autoritet da upravljaju jer predstavljaju volju ljudi.
To znači da se trebaju provoditi slobodni i pošteni izbori u pravilnim razmacima.
Članak 22
‘Svatko, kao član/ica društva, ima pravo na socijalno osiguranje i ostvarenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava’
Imaš pravo - samim tim što si ljudsko biće - ostvariti svoje temeljne potrebe. Svatko ima pravo živjeti u ekonomskim, socijalnim i kulturnim uvjetima koji mu/joj omogućuju dostojanstvo i razvoj kao pojedinca/ke. Sve zemlje moraju učiniti sve što mogu kako bi se to ostvarilo.
Članak 23
‘Svatko ima pravo na rad’
Svatko ima pravo osnovati i pridružiti se sindikatima.
Imaš pravo raditi u poštenim i sigurnim uvjetima te izabrati svoj posao. Imaš pravo biti dovoljno plaćen/plaćena za pristojan standard življenja, ili primiti socijalnu zaštitu. Imaš i pravo osnovati i priključiti se sindikatima kako bi zaštitio/zaštitila svoje interese.
Članak 24
‘Svako ima pravo na slobodno vrijeme’
Imaš pravo na odmor. Nitko te ne može prisiliti da radiš u nerazumno vrijeme, imaš pravo na plaćene odmore.
Članak 25
‘Svatko ima pravo na životni standard primjeren zdravlju i dobrobiti’
Svako ljudsko biće ima pravo na pristojan život, uključujući primjerenu hranu, odjeću, stan, liječničku njegu ili potrebne socijalne usluge. Društvo bi trebalo pomoći onima koji ne rade jer su nezaposleni, bolesni, nesposobni ili prestari za rad. Majke i djeca imaju pravo na posebnu njegu i potporu.
Članak 26
‘Svatko ima pravo na obrazovanje’
Obrazovanje treba biti besplatno, barem u osnovnim i nižim stupnjevima. Više obrazovanje treba biti jednako dostupno svima na temelju sposobnosti. Obrazovanje treba unaprjeđivati poštivanje ljudskih prava.
Članak 27
‘Svatko ima pravo slobodno sudjelovati u kulturnom životu zajednice’
Nitko ti ne može zabraniti da sudjeluješ na kulturnim događanjima. Imaš pravo uživati u glazbi, kazališnim predstavama, izložbama, poeziji ili bilo kojem drugom obliku umjetničkog ili drugog izražavanja. Imaš pravo sudjelovati u koristi koju donosi napredak znanosti.
Članak 28
‘Svatko ima pravo na društveni i međunarodni poredak u kojem su prava i slobode iznesene u ovoj Deklaraciji, potpuno ostvarene’
Ljudska bića imaju pravo živjeti u svijetu u kojem se prava i slobode poštuju.
Članak 29
‘Svatko ima dužnosti u zajednici’
Svi imamo odgovornost prema ljudima oko nas, a sami se možemo potpuno razviti kao pojedinci ako brinemo jedni za druge. Sva prava u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima mogu biti ograničena jedino zakonom i samo ako je potrebno zaštititi prava drugih ljudi, javni moral, poredak i blagostanje društva kao cjeline.
Članak 30
‘Ništa se u ovoj Deklaraciji ne može tumačiti kao sudjelovanje u bilo kojoj djelatnosti ili obavljanje bilo kakve djelatnost usmjerene na uništenje bilo kojih ovdje izloženih prava i sloboda’
Nema ništa u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima što opravdava bilo koju osobu ili državu da napravi išta što ograničava prava, na koja svi imamo pravo.
-------
Spomenuti bilo koju komunističku zemlju, pa čak Jugoslaviju koja jeste bila ispriač mozga, ali realno, i najliberalnija komunistička zemlja, sa ljudskim pravima po UN standardima ( na to si se valjda pozvao ) je apsurd, nonsense, totalni nedostatak osjećaja za realnost....
Da ne spomenem top temu o ljudskim pravima danas ( homoseksualnost) koja je u Bosni i Hercegovini zbog naslijeđenog zakona iz bivše Jugoslavije bila krivično djelo do 1998, u Srbiji do 1994. i Makedoniji do 1997. Nije bezbeli da sam neki fan homoseksualaca, ali za ove što su im puna usta ljudskIJEh prava u bivšoj Jugoslaviji, jedan vrlo simpatičan podatak.
Ali dobro.. To smo mi i zato nam i jeste kako jeste. U svakom slucaju, kad je tema u pitanju, niko ne moze osporiti cinjenicu da se Jugoslavija za svoga postojanja razvijala u pravcu primjetnog, naprosto opipljivog napretka na svim mogucim poljima razvoja jednog drustva uz sve teskoce, propuste, greske koje jesu cinjene i koje treba priznati. Sa svojih 30+ godina u toj i takvoj zemlji bio sam jedan od vrlo zestokih kriticara svega onoga sto u toj zemlji i u tom sistemu nije valjalo. Medjutim, kritikujuci sve to, nikad mi ni na kraj pameti nije padalo da dizem revolucije ili rusim drzavu jer za tako nesto, objektivno, nije bilo ni potrebe. Takav radikalizam nije mogao dovesti do bilo kakvog napretka nego je, po pravilu, vodio u provaliju. Osim toga, navedoh to u jednom postu prilicno taksativno, bivsa je Jugoslavija za svoga kratkog postojanja, evolutivnim putem, izrasla iz svojevrsne diktature 40-ih i pocetka 50-ih, preko autokratizma 60-ih, postepenog otvaranja na svim poljima tokom 70-ih do totalne demokratizacije 80-ih. Svakom dobronamjernom covjeku bi, uz, ponovo naglasavam, sve greske cinjene na tom putu, trebalo biti potpuno jasno da je ucinjeno neshvatljivo puno u tom, istorijski gledano, jako kratkom periodu. Odgovornost za sve ono sto nam se desilo nakon pocetka kraja bivse nam drzave lezi na nama samima kao sto i zasluge za napredak ucinjen prije toga pripada generacijama koje su se za isti izborile. Da zakljucim: isticanje pozitivnih stvari iz bivse nam drzave, barem za mene, nije zal za prosloscu nego samo pokusaj da svi mi shvatimo da nema potrebe ponovo otkrivati Ameriku vec uzeti iz te iste proslosti sve ono sto je bilo dobro a odbaciti loshe kako bi svi skupa sto prije ostvarili bolje sutra. Na zalost, mi radimo sasvim suprotno i to nam se i te kako razbija od tvrde nam bosanske glave na koje smo, pomalo mazohisticki, tako ponosni...
