Dzontra_Volta wrote: ↑13/02/2023 13:20
artur morgan wrote: ↑13/02/2023 09:37
Nije propisana zakonom kao saobraćajni prekršaj, vožnja brzinom koja je do 10 km/h veća od dozvoljene.
To znači, da za takvu vožnju ne možeš biti kažnjen. Odnosno nije u pitanju kršenje zakona ili tolerisanje prekoračenja brzine, već suprotno tome pravilna primjena zakona.
Nema posebne kazne za takav prekršaj, to stoji.
Ali ako prekoračiš dozvoljenu brzinu pa
pri tome izazoves saobraćajnu nesreću[/i], u kojoj još bude povrijeđenih ili mrtvih, onda svaki taj 1 km/h iznad dozvoljenog utiče na konačnu kaznu pri presudi.
Ako
izazoveš saobraćajnu nesreću, ključna riječ je
"pri tome izazoveš", kriv si i kada voziš u skladu sa ograničenjem, i preko ograničenja, i ispod ograničenja brzine kretanja vozila. U sve tri slučaja, kriv si jer si je izazvao.
Prilikom takve saobraćajne nezgode o kojoj ti pišeš, da bi se utvrdilo ko je izazvao saobraćajnu nesreću provodi se
saobraćajno-tehničko i prostorno vještačenje, kojim se utvrđuju okolnosti i uzroci nastanka te nezgode.
Rezultati tog vještačenja najčešće su da je uzrok nesreće prebrza vožnja, preko ograničenja i to je najčešće slučaj u praksi. Npr. vozio je 100 kmh a da je vozio u skladu sa ograničenjem od 80 kmh da ne bi došlo do nezgode. Ta okolnost prebrze vožnje sama po sebi ne predstavlja otežavajuću okolnost za konačnu visinu kazne u presudi jer je već ona kao takva sastavni dio zaprijećene propisane kazne koja se izriče za to krivično djelo. Znači, prilikom propisivanja kazne u zakonu, ona je uzeta u obzir, pa je propisana za nju kazna, pa je ne možeš dva puta vrednovati kao otežavajuću okolnost, ako to možeš razumjeti.
Zavisno od okolnosti nezgode, moguća je i sledeća situacija, da ako je vozač i vozio preko ograničenja određenom brzinom, da on nije izazvao saobraćajnu nesreću, da to prekoračenje brzine nije uzrok nesreće odnosno da nije imao stvarne mogućnosti da izbjegne saobraćajnu nezgodu i da je vozio u skladu sa ograničenom brzinom. Npr. ako je vozio 90 kmh, a ograničenje je 80 kmh, a utvrdi se vještačenjem da je vozio i 80 kmh da bi došlo do iste saobraćajne nezgode i da je ne bi mogao izbjeći, a da prema okolnostima slučaja nije trebao voziti ispod ograničenja od 80 kmh. U tom slučaju neće biti odgovoran za saobraćajnu nezgodu, već za samo prekršaj prekoračenja brzine ako je 10+kmh prekoračenje. Takva situacija je rijetka ali je moguća.
Može se desiti i treća situacija, koja je česta u praksi. Da je vozio u skladu sa ograničenjem brzine, ali da je trebao voziti sporije premo okolnostima i uvjetima na cesti ( noć, poledica, magla, pješaci, gust saobraćaj ), i tada će biti odgovoran za nezgodu iako je vozio u skladu sa ograničenjem brzine. Npr. vozio je ograničenom brzinom od 80 kmh a utvrdi se da je trebao prema okolnostima i uvjetima na cesti voziti brzinom od 60 kmh da bi izbjegao saobraćajnu nesreću. Tad je on izazvao nesreću jer nije prilagodio vožnju uslovima na cesti iako je vozio u skladu sa propisanim ograničenjem brzine, i biće odgovoran za nju.
Moguća je i situacija tzv. podijeljene odgovornosti, kada je više učesnika nezgode odgovorno za jednu nezgodu. To su najsloženije situacije i česte situacije. Npr. prebrza vožnja i pretrčavanje ceste od pješaka, ili utrkivanje dva ili više vozača ili nedržanje propisanog odstojanja od više vozača....
Znači nema unaprijed određene forme kad je neko odgovoran odnosno kad nije, već se utvrđuje uzročno posljednični odnos koji je doveo do nesreće, i od toga zavisi odgovornost.