XXS wrote:Maxxtro wrote:XXS wrote:Isto tako, bice da je ovo kakvo ozbiljno istrazivanje, sprovedeno od kakve ozbiljne institucije. Vjerodostojno.
Definitivno, kao i u svakoj drugoj drzavi, ima ovih koji su zabrinuti oko brojke 84 ali ima i puno, puno drugih Bosanaca kojima
ne pada na pamet da citaju cijelu temu ili "naucno" objasnjenje mape. 
A je li ikom od vas genijalaca na ovoj temi koji ste objerucke prihvatili ovu brojku palo na pamet pronaci izvore i ustanoviti na cemu su podaci bazirani? Da jeste, vidjeli bi koliko je bezvrijedno citirati ovu brojku.
Zao mi je sto nisi skontao ironiju u mome postu.
Cijela poenta je bila u cinjenici da ova mapa vrijedi 0 bodova i "mi, genijalci", se ne sekiramo vezano za prezentovane rezultate.
Prezentovani rezultati = sranje!
Moja greska onda, ali vidim da ima dosta delegata koji su ovo ozbiljno shvatili i jedva docekali ovakvo "istrazivanje" da se potvrde njihove pretpostavke.
Inace da se i ova dvojica prestanu svadjati i nadmudrivati, da ukratko rezimiram, posto sam nasao literaturu na koju se ovaj Ceh poziva, i analizirao podatke za Bosnu.
Ova prvobitna knjiga "
IQ and the wealth of nations" od Lynn & Vanhanen uopste
ne sadrzi niti podatke niti procjene za BiH, ali je negdje na pocetku knjige navedeno da za pojedine zemlje podaci ne postoje zbog socijalnih uslova, ili ratnih djelovanja u slucaju BiH.
Njihova naredna knjiga "IQ and global inequality" ukljucuje podatke i procjene za dodatne zemlje, medju kojima i BiH.
Nisu prikupljeni nikakvi podaci, nego je broj (90) izracunat kao aritmeticka sredina brojeva za Srbiju (89) i Hrvatsku (90), zato sto su autori opcenito ustanovili na osnovu nekih postojecih podataka i primjera, da postoji visoka korelacija izmedju IQ-ova susjednih zemalja (ne uvijek nuzno u geografskom smislu, nego i u etnickom/kulturoloskom). Knjiga ima na na slijedecem linku:
http://www.scribd.com/doc/129505348/Ric ... Inequality. Podatak za BiH mozete naci na 56. stranici.
Ova konacna brojka je bazirana na radu "
The g-Factor of International Cognitive Ability Comparisons: The Homogeneity of Results in PISA, TIMSS, PIRLS and IQ-Tests Across Nations" izvjesnog Rindermanna. On uzima podatke Lynn&Vanhanen-a, ali i nekih narednih studija, testova uspjesnosti i sposobnosti provedenih u skolama (PISA, PIRLS, TIMMS il sta vec) i pomocu odredjenih formula prilagodjava, normalizira i rezimira. I ovaj rad se moze naci na netu:
http://emilkirkegaard.dk/en/wp-content/ ... ations.pdf
Ako pogledate tabelu na samom kraju, vidjecete da postoje dvije osnovne kolumne:
unadjusted i
adjusted. Brojke iz ove "unadjusted" ili neprilagodjene kolumne su, pretpostavljam preuzete od Lynn&Vanhanen, jer za BiH stoji broj 90 (kao i za Hrvatsku). U "adjusted" ili ti prilagodjenoj kolumni odjednom je taj broj smanjen na 84. Ako pogledate zadnju pod-kolumnu gdje stoji "Data" vidjecete da uz BiH stoji broj 0, sto znaci da
u BiH nisu provedeni niti testovi inteligencije nad ucenicima, niti ikakvi testovi akademskog ucinka. Zasto bas brojka 84, ne znam jer mi se nije dalo zamarati formulama, ali postoji indikacija na str. 677 gdje kaze slijedece:
"
But the absence of IQ measurement information is not accidental. It is more likely in countries with no or only a few universities and research institutions, with less developed educational systems, with less cultural interest in cognitive development, and with difficult social research conditions like war, poverty and no liberty (e.g. Afghanistan, Angola, Bangladesh, Haiti), all circumstances that do not indicate positive conditions for cognitive development. In small countries (e.g. Latvia, Luxembourg, Cyprus), IQ-data were missing probably only because of the small populations. Because of this, the adjustment was conditioned on lack of participation in student assessment studies. For the estimated data, five IQ-points were subtracted"
Dakle, drugim rijecima, on ovo oduzimanje poena pravda samom cinjenicom da zemlje poput BiH nisu ucestvovale u testovima i procjenama, sto ukazuje na problematicno socijalno/politicko stanje i uvjete koji su kobni za kognitivni razvoj ucenika. To, generalno govoreci, ima smisla, ali uzimajuci sve navedeno u obzir, jasno je da je ova brojka potpuno izmisljena.