sumirprimus wrote: ↑09/02/2023 12:24
melac wrote: ↑09/02/2023 12:23
Treba razumiti da je ovaj potres jako snazan, i da takav pogodi Njemacku bilo bi najmanje isto toliko zrtava.
No to dolazimo do problema, jer u Njemackoj se i ne ocekuje potres tih razmjere ni 1 u 1000 godina, a u Turskoj se ocekuje 1 u 10 godina, te tome treba i prilagoditi gradnju. I da su svi objekti izgradjeni prema ocekivanom potresu i ispracene sve kontrole kvalitete bilo bi porusenih zgrada, no mnogo manje.
No znamo kako se kod nas gradi, svako pametan i radi kako mu volja, a onda na kraju nema ni tehnickog prijema, ljudi zive u zgradama i kucama koji nisu ni prosle tehnicki prijem. A i kada prodju, onda je taj tehnicki prijem za kurac i zavrsi na kili jagnjetine.
Dva primjera cu opisati, jednom sam neposredni svjedok dok drugom posredni.
1. Vlasnik Malkoma iz Vogosce, pravi kucu na carsiji/kovacima, i tako radnici ugradjuju armaturu u "prvu plocu" dosao gazda i pita sta radite, kazu oni sefe armiramo, ma znam picka vam materina, ali sta ce vam toliko armature, pita vrli gazda? Kazu radnici pa po projektu, a odgovor je kakav projekat sta oni znaju vadi pola armature, i tako radnici i odradise: Dakle covjek sebi pravi kucu, a ne ugradi pola armature, sta ce drugima da uradi.
2. Kada se gradio SCC i doslo vrijeme da se objekat pusti u rad, no medjutim nisu sve protupozarne klapne bile ugradjene i inspektorica ( ne mogu se sjetiti imena, ali je zena ) nije htjela dati saglasnost za upotrebnu dozvolu dok se ne ugrade, i tako se natezalo mjesec dana, da bi par dana prije otvorenje bila smijenjena i postavljen lik koji je dao saglasnost za upotrebnu dozvolu bez protupozarnih klapni. Koje su ugradjene tek mjesecima kasnije. A rizik je da se pozar s jedne etaze prosiri na druge gotovo pa 100%, dok sa protupozarnim klapnama bi trebao biti zadrzan na jednoj etazi ili na jednom dijelu objekta.
Dakle mi mozemo samo biti sretni da nas nije strefio ovakav potres, i probati pomoci turcima i kurdima sto vise mozemo.
zato ja i pitam kakvi smo mi sa postivanjem tih odredbi u slucaju nedaj boze?
Slabo do nikakvi, od 70-tih godina poslije potresa u Skoplju i Banja Luci se pocelo uvoditi aseizmicko gradjenje, i prije toga je postojalo, ali govorim operativno na prostoru Jugoslavije se pocele primjenjivati mjere aseizmickog gradjenja poslije tih potresa. Mada do potresa u Crnoj Gori 1979 to jos nije uzelo ozbiljno maha kod nas. Tako da mozemo reci da objekti i kuce izgradjene 80-tih su prilicno sigurne. Objekti izgradjeni 70-tih kako gdje, a ovo sve prije toga bi zaleglo ko wagnerovac pred Bakhmutom kad bi dozivili potres kao u Turskoj od 7.8 R, barem u blizini epicentra.
Sada dolazimo do poslijerate izgradnje. Ja licno smatram da jos do negdje 2005 se drzalo do nekih standarda izgradnje koje smo naslijedili iz Jugoslavije, jer su jos bili stari kadrovi na gradilistima i u projektnim biroima. Sve poslije toga je pritisak da sto vise novaca se osusi, a najlakse smanjiti kolicinu armature i povecati raspone greda. Tako da sam vrlo sumnjicav na sve to.
Kada govorimo o prijemjivim standarima u BiH PBAB 87 i Eurocode ( ne znam da li je sada preuzeo Eurocode ) tada se koeficijenti sigurnosti x2 ( pojednostavljeno ), no to treba pokriti i fuserluk majstora, i greske u projektiranje i u izvodjenju i fuserluk u cementari ( deklarira odredjeni beton ovako ili onako, a u stvarnosti nesto trece ), e sada to dolazi do toga da nove gazde, koji su inteligentni ljudi, nauce da tu ima sigurnosni koeficijenti i onda "skidaju" kolicine do maksimuma. No onda se desi potres kao u Turskoj i onda sve pada kao kula od karata.
Ne treba tu biti mnogo pametam, nije samo to koliko armature se ugradi, vec kako je modelirana zgrada. 2 plasticna primjera:
1. Serklazi: vodoravni i vertikalni - oni nisu nosivi elementi zgrade, ali su dio aseizmickog gradjenja, a kod nas je svaka kuca izgradjena od 80-tih naovamo uradjena je sa serklazima, te sa te strane smo dosta sigurni, no i tu ima gresaka, jer se struka spickala ( postali smo bas picke ) i pokleknula pred najezdom investitora. Te sada imamo situaciju da "domacin" kaze ma stavi 4 osmice u serklaz to se biti dobro. Mozda da, a mozda ne, jer tu treba odvagnuti kolika je kuca, mislim na visinu i spratnost i povrsinu odnosno tezinu gornjih spratova. Jer serklaz ne treba biti mudro slovo, ali treba imati neko razumijevanje mehanike potresa.
2. Kada u poslovnim ili stambenim zgradama vidimo AB okno za lift/ove cijelom visinom i jos na obodnim zidovim ili unutrasnjih AB platna sirine 2-5m, to je dobar znak da je planirano aseizmicko gradjenje.
A opet dolazimo do toga da jedna stambena zgrade koja u prizemlju ima samo stubove i grede sa ciglenom/ ili bilo kakvom ispunom, nece izdrzati potres snage kao ovaj sto je bio u Turskoj, jer u prizemlju trebaju ukrute. Ali ja mislim da sada Sarajevo, a ni Tuzla nije bolja, pogodi ovakav potres, veliki bi broj ljudi stradao i u klizistima, posebno ako bi bilo vrijeme kisa.
Postoji jedna anegdota poslije potresa u Crnoj Gori, da je jedino ostala citava i bez ostecenja kuca od profesora sa sarajevskog gradje. fakulteta, sada dali Dolarevic ili Sarac, nisam vise siguran, davno se studiralo. A covjek samo primjenio serklaze kod izgradnje.
P.S. Iako sam gradj. inzenjer, moja struka nije statika, pa uzimam rezervu kod ovih mojih izjava i promisljanja. Ja sam vise za ovih prasinarskih poslova.
