Lupetas. Nisam ja rekao da je Husein Beg Gradascevic zelio Bosnjacki narodni preporod. Ja sam rekao da su to zelijeli Franjevci i Bosnjacki begovi poput Medhmed pase Ljubusaka. Ali sam rekao to nije uspijelo zato sto Bosna nije imala pismenu elitu u to vrijeme. Dakle ljudi koji su cinili elitu su ili protjerani ili pobijeni.Duka Dizel II wrote: ↑17/06/2020 23:18Nemoj da se zajebavamo i mitomanišemo.Frankfurt05 wrote: ↑17/06/2020 22:44Duka Dizel II wrote: ↑17/06/2020 19:20
Pa da...ali govori se o Bošnjacima kao regionalnom pojmu. Kao danas Bosanac.
Nije naspram tog srpskog nacionalnog projekta u Bosni stajao nikakav drugi.
Tamo muslimani nisu bili zainteresovani za naciju, bosanski jezik, gramatiku, rečnik i slične poduhvate koje su pod uticajem evropskog nacionalnog prosvetiteljstva poduzeli Karadzić, Mažuranić, Gaj i ostali srpski, hrvatski i ilirski jezikoslovci.
Muslimanima je bilo bitno samo da ostanu privilegovan verski red, janjičari, harač, kuluk i ostale tekovine srednjovekovnog osmanskog carstva.
I u odbrani tih tekovina bili su žešći i od Anadolaca i samog sultana.
Mada bih se sa tobom slozio da pri radjanju modernih politickih nacija u 19. vijeku muslimansko vodstvo nije bilo previse zainteresirano za uspostavu moderne Bosnjacke nacije. Mehmed Beg Ljubusak i Bosanski Franjevci pod vodstvom Fra Ivana Frane Jukica i Fra Antuna Knezevica su imali te ambicije. No zbog nedostatka Bosnjacko muslimanske elite , koja je pobijena nakon 1832. i ustanka Huseina Gradascevica, to nije uspjelo do kraja. Tako da su katolici za jedno 60 godina asmilirani u Hrvatsku naciju a pravoslavci u Srspku.
No nije to bas tako jednostavno kao sto ti tu opisujes. Bosnjacko muslimanska elita je bila zaisteresitrana djelomicno ali 80% te elite je ili protjerano ili pobijeno. Ali se slazem da neki jesu bili protiv toga iz vjerskih ubjedjenja sto je bila greska vidimo sada.
Husein-beg Gradaščević nije bio nikakav nacionalni ustanik i osloboditelj, kao što su to recimo bilo Karadjordje Petrović i Miloš Obrenović u Srbiji.
Njega nije pratila nikakva prosvetiteljska elita kao što su ovu dvojicu pratili učeni Srbi iz Austro-Ugarske poput Vuka Karadžića ili Dositeja Obradovića.
Husein-beg je dapače bio predvodnik retrogradnih snaga koje su se opirale reformama Osmanskog carstva.
On je u stvari nekakav pandan onim dahijama iz Beograda, koji su se isto tako odmetnuli od sultana zbog ukidanja janjičara i zbog kojih je izbio srpski ustanak.
Mi pričamo o vremenu kad nastaje Ilirski pokret i ideje o južnoslovenskom oslobodjenju. Vuk Karadžić srpski rečnik izdaje 20 godina ranije.
A tamo neki beg u Bosni ustaje protiv reformi Osmanskog carstva na kojem insistira prosvetiteljska Evropa. I bori se za opstanak janjičara, harača i kuluka.
Da je Husein beg Gradaščević pobedio u svom sukobu sa sultanom, samo bi Nevesinjski ustanak ili Austrugarska okupacija došli ranije. Nikako bošnjačko prosvetiteljstvo.
No to ne mjenja apsolutno cinjenicu da su katolci Bosne i pravoslavci Bosne bili etnicki Bosnjaci. Moderne nacije su polticike nacije a ne etnicke. Etnogeneza je nesto sto se gradi godinama, stotinama godina.
U Bosni imamo prvi spomen Bosanske Knezevina 950. godine kada je spominje DAI kao knezevinu. Spomije da se Katera i Desnik kao dva najveca grada nalaze u njoj. A da ista politicka cjelina ima i svoje crkveno uredjenje. To je obrazlozio vas srpski historicar Tibor Zivkovic recimo ali i drugo kao sto su Marko Vego i skoro svi koji su se bavili ranim srednovijekovljem bosanske drzave.
Posle toga imamo spomen Bosanske Banovine u 11. i 12. vijeku te kraljevine u 14 i 15. vijeku. U njoj se samo spominju Bosnjani kao jedina etnicka skupina. A kada kraljevi Bosanski spominju latine ili Srbe oni ih jasno odvajaju od Bosnjana.
I nakon toga imamo naravno Begove, franjevce, sultane i Pape koji iskljucivo spominju Bosnjake- katolike ili Bosnjake -muslimane. Cak i Ilija Garasin samo spominje Bosnjake tri vjere.
