¤ jelena ¤ wrote:
Što se tiče Teherana, ne razumiješ sopstvenu konstrukciju i ja ti tu zaista ne mogu mnogo pomoći. Mogu te samo podsjetiti na pitanje koje si mi postavila kada si pročitala moj post u kojem spominjem Teheran (126. str. teme) i koje glasi: ''kakve veze ima Teheran sa Arapima?''. Neobično pitanje, priznaćeš, koje implicira da Arapa, maltene, uopšte nema u Teheranu, što, naravno, nije tačno. Ima ih i samim tim što ih ima i u Teheranu, predstavlja sasvim očiglednu vezu između Arapa i Teherana. Kad se tome doda simbolika Teherana u našem narodu, koju sam navela i objasnila u prethodnom postu, veza sa Arapima postaje i više nego očigledna, a sva dalja priča o Teheranu suvišna - barem što se mene tiče.
U postu na koji sam se prvobitno nadovezala, spomenula si grad Teheran u društvu gradova iz arapskih država, u kojima Arapi tvore većinu – te, o kojima (Arapima) ovdje pretežno raspravljamo.
Otuda moje pitanje sa 126. stranice ove teme, a trebalo je implicirati da je broj Arapa u istom zanemariv, da bi se to dvoje dovelo u određenu vezu. Mišljenja sam, da u gradu od 9 miliona stanovnika, procenat od 0.6% Arapa, nije toliko snažan da bi se grad i etnička grupa doveli u
sasvim očiglednu kulturnu, jezičku ili bilo koju drugu vezu.
To je sve što želim reći.
¤ jelena ¤ wrote:Da...dobro je da si me napomenula za ovo o postojanju propisa u ovoj državi, jer zaista nije lako povjerovati da je u jednoj pravnoj državi, u kojoj postoje određeni propisi koji se moraju poštovati, moguće tako lako i
tako masovno osnivati firme koristeći se krivotvorenim ispravama prilikom registracije, služeći se lažnim podacima, a prije toga ne zahtijevati i samim tim i ne dobiti dozvolu za obavljanje registrirane djelatnosti... 
Ali, bez obzira na to što nije lako u nešto povjerovati, ja nemam razloga da u te podatke ne vjerujem. Samo me još zanima šta se desi nakon tog trenutka kada nadležni organi utvrde da jedna firma, ili bolje reći masa firmi, na taj način posluje u ovoj državi? Te firme se, pretpostavljam, zatvaraju i na neki način se neko zbog svih tih navedenih kriminalnih radnji kažnjava? Imamo li takvih primjera sa javnosti dostupnim imenom i prezimenom tog kažnjenog počinioca ili više njih?
Hvala ti na detaljnom objašnjenju reciprociteta.
Nije lako povjerovati, al’ jeste poprilično jednostavno provjeriti određene podatke, njihovu transparentnost. Možda, kada bi se manje služili demagogijom, a više činili ka ostvarivanju uvida u realno stanje tematike trenutne rasprave, ne bi uopće imali potrebu sumnjati u nečije navode – još ako su isti, ponavljam, u većoj mjeri dostupni i drugoj strani, koja onda može donijeti sopstveni sud o njima.
Upotreba krivotvorene isprave prilikom registracije predstavlja propust zakonodavca, koji nije regulirao utvrđivanje stvarnog identiteta lica koje osniva privredno društvo. Jedni se tim propustom služe u većoj, drugi opet u manjoj mjeri, treći istovremeno, ne koriste tu zakonsku rupu, vjerovatno znajući da time čine krivično djelo. Jedan od primjera služenja lažnim podacima, jeste i navođenje lažne adrese, kao sjedišta privrednog društva, u ovom slučaju fiktivne firme/
kofer firme, a što doznajemo od lica direktno involviranih u cjelokupni slučaj.
"Da budem precizan, 499 subjekata nismo našli na pravoj adresi i radi se o fiktivnim firmama. Ove firme imaju uknjižene nekretnine", rekao je Ujić - direktor Službe za poslove sa strancima
S obzirom da ne postoje istaknuti nazivi pravnih subjekata, niti adekvatni prostori, odnosno su registrirani na nepostojećim adresama, napuštenim objektima, privatnim kućama i stanovima bez mogućnosti pristupa, a njihovi vlasnici i ovlaštene osobe borave izvan BiH, evidentno je da ne posluju na prijavljenim adresama firmi.
Za pojedine firme ove vrste nije ni potrebno zatvaranje, jer to
de facto učini same; radi se o nemalom broju društava, čiji je cilj otvaranje samo radi kupovine jedne nekretnine, nakon čega im se gubi trag. Ako na to dodamo sjedište sa lažnom adresom, te mogućnost korištenja krivotvorene isprave, priznat ćemo, da organi čija je djelatnost otkrivanje i suzbijanje već pomenutog načina poslovanja, nemaju baš jednostavan zadatak.
Da ne dužim – ako te zaista zanima sudbina ovih firmi, detaljnije informacije možeš pronaći na internetu, u sklopu akcije koju provode nadležni organi, pod kodnim nazivom “Nekretnine”. Cilj je istraživanje načina poslovanja fiktivnih firmi u Bosni i Hercegovini, koje pretežno dolaze iz zaljevskih država. Samo sumnjam da ćeš doznati puno ime i prezime počinioca, jer bi to predstavljalo kršenje odredbi u službi zaštite ličnih podataka.
Nema na čemu.
