splinter wrote: ↑20/10/2020 14:54
@laik1981
laik1981 wrote: ↑20/10/2020 13:29
splinter wrote: ↑20/10/2020 10:46
@laik1981
Ne znam kakav si odgovor očekivao. Ja kažem ono što znam i što jeste. Znači ako je lab verifokavan od strane UEFE, zašto bi neko bio debil i izgubio tu licencu za koju je krv propišao da je dobije.
Postoje efikasni mehanizami od stane te organizacije da izvrši kontrolu sve i jednog testa igrača.
Kada uhvatim malo vremena napisat ću koju riječ o tim testovima.
1. Ocekivao sam malo kompleksniji i strucniji odgovor, a ne da se radi o igranki izraelaca.. Ja ne govorim ni o toj nasoj laboratoriji, a ni o toj u Izraelu.. Ja sumnjam u pcr testove koji mogu pokazati i pozitivan i negativan rezultat u odredjenom slucaju u ovisnosti koliko puta ponavljaju cikluse umnozavanja.. Koliko bi ljudi pozitivno testiranih u Izraelu bilo negativno da su se testirali u toj nasoj laboratoriji.. Nije se kod nasih igraca radilo o jednom slucaju pa da kazes omaklo se.. Radilo se o, koliko se sjecam 6 slucajeva, sto je strasan procenat ako uzmemo u obzir uzorak koji cini ukupni broj nasih igraca koji su se tamo testirali.. Smatram da se lako moze manipulisati, ili kako ti kazes napraviti igranku, rezultatima ukoliko postoji neki interes..
2.Da li je moguce biti u kontaktu sa fragmentom mrtvog virusa i prilikom testiranja biti pozitivan, a da nikada nisi bio inficiran zivim virusom koji moze nanijeti neku stetu?
3.Da li je moguce biti pozitivan zbog tog mrtvog fragmenta, a u isto vrijeme imati simptome izazvane infekcijom nekog drugog virusa ili bakterije? Na koji nacin utvrdjuju takve stvari i da li ih uopste utvrdjuju?
4.Koliko su brojke pozitivnih, na osnovu kojih nam namecu mjere, uopste pouzdane?
5.Da li su antitijela cije se prisustvo utvrdjuje seroloskim testovima specificna iskljucivo za ovaj virus ili mogu biti antitijela koja su proizvedena reakcijom na neki drugi virus?
6.Zasto nasi zvanicno ne rade i seroloske testove uz pcr kako bi bili sigurniji?
7.Da li mogu na neki nacin mjeriti odgovor t memorijskih celija i da li je taj odgovor specifican za ovaj virus i rezultat djelovanja ovog virusa ili mozemo imati odgovor koji je rezultat izlozenosti nekom drugom virusu, a koji nam pruza imunitet i kod ovog virusa?
Editovao sam tvoj post i podijelio ga po pitanjima.
1. Za ovo pitanje nemam namjeru ponavljati se . Mogu garantovati za našu laboratoriju šta i kako. Ostalo ne znam jer nisam detektiv niti inspektor.
2.Ovo fragment se odnosi na prvo lice, dakle osoba koja je preboljela bolest može imati te fragmente neko vrijeme, ne misli se da neko drugi ili treći reaguje na te fragmente. Fragmenti virusa nisu cijeli virus, nemaju RNK i ne mogu se replicirati u organizmu.
3. Hipotetički je moguće. Koliko se ispituje i praksi nije mi poznato.
4. Brojevi su ispravni, drugi je problem nedovoljno testiranje i predug period do objave rezultata.
Što se tiče mjera, ne donosim nikakve odluke, pa ne mogu komentarisati. Ali se općenito ne slažem sa načinom borbe protiv ove pandemije.
5.Ovisi o testu, odnosno proizvođaču i metodi. Ali testovi su veoma pouzdani pogotovu od renomiranih proizvođača ( Abbot, Roche, Siemens . . ) Oko 99% sa ciljem da u skorijem periodu taj procenat bude 100%.
Metode koje se koriste su obično ELISA; Western imunnoblot, ECLIA, SARS-CoV-2 IgG assay
Testovi su pouzdani jer targetiraju specifične proteine virusa, specifične samo za taj virus, npr receptor vezivanja domene na Spike proteinu (RBD) i još jedan protein. Dakle otkrivaju se specifična antijela za specifičan virus. Ta antitjela su ustvari imunoglobulini
(proteinske molekule) na prvom mjestu IgG i IgM.
Osim toga treba razlikovati ukrižanu reaktivnost i neutralizacijska antitjela. Može se destiti prilikom labaratorijskih ispitivanja djelovanja antitjela da antitjela npr koja poroizvede HcoV-OC43 djeluju na i Sars-CoV-2.
To nije pravilo i može se javiti kod određenog dijela populacije. Ali to su i dalje antitjela tog gore navedenog virusa
6.Zašto naši ne rade i kontrolno serološke pretrage pored PCR testova, ne znam, vjerovatno je razlog novac i loša organizacija zdravstvenog sistema.
7.Vezano za T Ćelije. To su vrlo sofisticirane i za sada realtivno spore metode. Mjerenja T-ćelija se uglavnom radi u naučno istraživačke svrhe kako bi se bolje upoznao imunitet.
T ćelije mogu doprijeniti razvoju imuniteta, jer za razliku od antitjela znatno duže se zadržavaju u organizmu. I da, mogu poticati od nekih prethodnih infekcija koje nisu uzrokovane Sars-CoV-2 virusom a pokazati afimitet prema ovome virusu.
Postoje 3 vrste ovih ćelija: CD 4+, CD 8+ i T pomoćne ćelije.
Nažalost nekoliko zadnjih studija pokazuju da Sars-CoV-2 poput HIV virusa napada direktno
CD 4 + T ćelije ( ali ne i CD 8+ ) što je doneklo uznemirilo nauku u pogledu prakase korištenja T-ćelija u borbi protiv ovoga virusa.