#326 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA
Posted: 23/09/2022 07:39
Kao kod Francuza, Španjolaca i Talijena i kod Engleza me je naročito zanimao nastanak monarhija koje su zauzele mjesto poslije pada Rimskog Carstva. U početku je na Britanskom otočju bilo desetak državica: Kent, Bernicia, Deira Northumbria, Wales, Istočna Engleska, Sussex, Essex, York, Mercia, ali se Wessex uzdigao i toliko osnažio da je zavladao svim tim saksonskim državicama. Pogledajmo zato prvo Wessex.
I kao što su Franci imali Karla I. Velikog, tako su Englezi imali Alfreda Velikog koji je ujedinio sve države Engleske. On je bio najmlađi sin kralja Ethelwulfa. Kad mu je bilo pet godina, poslao ga je otac u Rim, gdje ga je papa Lav IV. pomazao za kralja Engleske. Stupio je na prijestolje u vrijeme kad su učestali napadaji danskih Vikinga. Godine 878. u Wessexu i znatnom dijelu Mercije pokorio je Vikinge, pokrstio ih i uspostavio svoju vlast. Novom ofanzivom 886. zauzeo je London, nakon čega se čitava Engleska (osim krajeva pod Vikinzima) pokoravala njegovoj vlasti. Vikinzi su konačno primireni 896. godine. Alfred Veliki izgradio je flotu i dobro organizirao obranu. Zemlju je administrativno organizirao radi lakšeg upravljanja i ubiranja poreza u veće i manje administrativne jedinice, brinuo se za zakonitost, kodificirao zakone. Poticao ratarstvo, osnivao nove gradove, uz koje je podizao sela, obnovio London, koji su razorili Vikinzi. Osobito su plodna njegova zalaganja na polju duhovne kulture. Okupio je velik broj učenih ljudi (i iz inozemstva) te i sam pomagao da se prevedu crkvene i filozofske knjige na engleski jezik. Prevodio s latinskoga filozofska i povijesna djela: „Boetija“, „O utjehi filozofije“ Grgura Velikog, „Pastoralno bogoslovlje“, i Bedinu „Povijest crkve“. Kralja Alfreda drže tvorcem staroengleskoga proznog stila.
I kao što su Franci imali Karla I. Velikog, tako su Englezi imali Alfreda Velikog koji je ujedinio sve države Engleske. On je bio najmlađi sin kralja Ethelwulfa. Kad mu je bilo pet godina, poslao ga je otac u Rim, gdje ga je papa Lav IV. pomazao za kralja Engleske. Stupio je na prijestolje u vrijeme kad su učestali napadaji danskih Vikinga. Godine 878. u Wessexu i znatnom dijelu Mercije pokorio je Vikinge, pokrstio ih i uspostavio svoju vlast. Novom ofanzivom 886. zauzeo je London, nakon čega se čitava Engleska (osim krajeva pod Vikinzima) pokoravala njegovoj vlasti. Vikinzi su konačno primireni 896. godine. Alfred Veliki izgradio je flotu i dobro organizirao obranu. Zemlju je administrativno organizirao radi lakšeg upravljanja i ubiranja poreza u veće i manje administrativne jedinice, brinuo se za zakonitost, kodificirao zakone. Poticao ratarstvo, osnivao nove gradove, uz koje je podizao sela, obnovio London, koji su razorili Vikinzi. Osobito su plodna njegova zalaganja na polju duhovne kulture. Okupio je velik broj učenih ljudi (i iz inozemstva) te i sam pomagao da se prevedu crkvene i filozofske knjige na engleski jezik. Prevodio s latinskoga filozofska i povijesna djela: „Boetija“, „O utjehi filozofije“ Grgura Velikog, „Pastoralno bogoslovlje“, i Bedinu „Povijest crkve“. Kralja Alfreda drže tvorcem staroengleskoga proznog stila.