tehnoloski napredak je uvijek determinanta produktivnosti, i rast realnih plata je pratila tu produktivnost za 150 godina u americi sve do 1970. nismo zivili u kamenom dobu do 1970 pa onda izmislili internet. tehnoloski napredak, kao npr. izum parne masine i smanjenje troska transporta je bio veci iskorak nego IT revolucija u 90im pa je rast opet isao ruku pod ruku sa rastom realnih plata.Indigont wrote:taj graf sa hourly compensation opet pokazuje 10-15% porasta. Razlog zasto se ne podudara sa produktivnoscu je taj sto sa sve vecim razvojem tehnologije neke osobe postaju i do 1000x produktivnije od ostalih. Jedan genijalan programer na primjer moze biti produktivniji od doslovno 5000 ljudi koji su informaticki nepismeni jer on moze svojim programiranjem rijesiti probleme miliona ljudi i pojacati njihovu produktivnost. Ko je izmislio Excell taj je podigao produktivnost računovođa za 1000%. Ljudi su doslovno bili šokirani kakva čudesa mogu izvesti i koliko im je olakšalo posao, a to se ne odnosi samo na informatiku nego i druge grane privrede.
razlika od 1970. i danas je u zapadnim zemljama jasna svima koji imaju oči. Ljudi duze zive, imaju vise stvari, vise automobila, vise idu na odmore, bolji standard zivljenja imaju, a tu spadaju i sve fukare koje su otisli iz Bosne u zapadne drzave 1970tih, a i 80 i svih drugih godina, 99% njih se snaslo i zive dobro.
+ nasao si Ameriku koja je najgora po jednakosti, a zanemario da si rekao "zapadne drzave". Gdje je Njemacka, Velika Britanija, Francuska?
a tema je glupa ko noc. Vi biste izgleda da mi ostanemo u skupini sa Kosovom. Jedine dvije drzave koje se ne razmatraju za EU su Bosna i Kosovo i vi mislite da je to OK.
ono sto se mjenja sa pocetka 70ih je to da su elite provalile da umjesto da povecavaju realne plate mogu omoguciti da se svako zaduzi koliko zeli. prije 1970 kreditne kartice imalo je par ljudi a od tada skoro svako. i to se i vidi kada pogledas koliko raste zaduzenje po householdu od ranih sedamdesetih, kao i to koji procenat kuca je u vlasnistvu amerikana a koji procenat pod morgidzom. nije slucajno da se ovo podudara sa kolabiranjem bretton woodsa, i fenomenom petrodolara.
ti rece da je rezultat slabijeg rasta grcke veliki uticaj drzave a njemacka ima manju nejednakost upravo jer ima pravedniji sistem. u njemackoj je npr. univerzitetsko obrazovanje besplatno za svakoga sto je identicno velikom uticaju drzeve u ekonomiji tj. vecem javnom vlasnistvu dobara.
